Putinovih 5 predviđanja za 2026. zaprepastilo svet: Ljudi širom planete ovo moraju da čuju - evo šta nas čeka
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladimir Putin izneo je tokom godišnje konferencije za novinare, održane 19. decembra, pet ključnih procena o razvoju globalnih događaja u narednoj godini, s posebnim akcentom na rat u Ukrajini, odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i ulogu Evrope.
Prema njegovim rečima, 2026. bi mogla doneti prekretnicu, ali samo pod uslovima koje Moskva smatra prihvatljivim.
Američko-ukrajinski mirovni plan, predstavljen kao pokušaj da se otvori put ka okončanju rata, u Moskvi se doživljava kao potpuno nerealan i unapred osuđen na propast, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore bliske pregovorima i procene zapadnih analitičara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin pohvalio je u novogodišnjoj čestitki upućenoj lideru Demokratske Narodne Republike Koreje Kim Džong Unu heroizam severnokorejskih vojnika koji su, kako je naveo, učestvovali u oslobađanju Kurske oblasti, ističući i čvrsto savezništvo Moskve i Pjongjanga, prenela je Centralna telegrafska agencija Koreje (CTAK).
Hanter Bajden, sin bivšeg američkog predsednika Džoa Bajdena, izneo je niz oštrih i direktnih priznanja o svojoj ulozi u ukrajinskoj energetskoj kompaniji Burisma Holdings, kao i o političkim greškama svog oca i aktuelnoj vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama.
Predstavnici gradske uprave Gdanjska pokušali su da preuzmu zgradu Generalnog konzulata Ruske Federacije, ali im ulazak u objekat nije bio omogućen, prenosi poljska televizija Polsat.
25.12.2025
08:10
Ti uslovi, prema njegovim rečima, podrazumevaju povlačenje ukrajinskih snaga iz četiri regiona na koje Moskva polaže pravo, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u, kao i sprovođenje procesa koji Rusija naziva „demilitarizacijom“ i „denacifikacijom“ Ukrajine.
Moskva vidi Trampa kao ključnog sagovornika
Ruski predsednik je posebno izdvojio ulogu Donalda Trampa, ocenivši da upravo on ima potencijal da pokrene realne mirovne procese. Putin je istakao da Tramp ulaže ozbiljne napore kako bi se sukob okončao, naglašavajući da Moskva njegov pristup smatra iskrenim.
Prema njegovim rečima, Rusija je spremna na saradnju sa Vašingtonom, dok bi, kako je naveo, Ukrajina i evropske zemlje morale da pokažu veću fleksibilnost.
Upozorenje Zapadu i „civilizacijska kriza Evrope“
Putin je poručio da je odgovornost sada na Zapadu, posebno na evropskim liderima i vlastima u Kijevu. On je ocenio da se Evropa nalazi na ivici ozbiljne civilizacijske krize i da sledi pogrešan kurs, pod snažnim uticajem Sjedinjenih Američkih Država.
Ukazao je da se u zapadnim strateškim dokumentima sve češće govori o „civilizacijskom nestanku“ Evrope, nagoveštavajući da Moskva i Vašington bolje razumeju dugoročne posledice aktuelne politike nego sami evropski lideri.
NATO kao direktna pretnja Rusiji
Govoreći o širenju NATO-a, Putin je poručio da razmeštanje vojne infrastrukture u blizini ruskih granica predstavlja direktnu i legitimnu bezbednosnu pretnju. Iako, kako kaže, svaka država ima pravo da bira sopstveni bezbednosni okvir, to pravo ne sme da ugrožava bezbednost drugih.
Podsetio je i na Budimpeštanski memorandum iz 1994. godine, kada se Rusija saglasila sa nuklearnim razoružanjem Ukrajine uz garancije bezbednosti, ističući da se Moskva tada osećala prevarenom. Prema njegovim rečima, NATO danas ne deluje kao odbrambeni savez, već kao instrument pritiska.
Ukrajina kao ključno pitanje za Rusiju
Putin je ponovio da Ukrajina ostaje pitanje od vitalnog interesa za Rusiju i da mora prihvatiti određeni oblik ruskog uticaja. Govoreći o mogućim izborima, predložio je privremeni prekid borbi kako bi glasanje moglo da se održi bezbedno, uz zahtev da i Ukrajinci koji žive u Rusiji dobiju pravo glasa.
Odbacio je i ideju da se zamrznuta sredstva ruske centralne banke koriste za obnovu Ukrajine, ocenivši to kao „pljačku usred bela dana“.
- Rusija će braniti svoje interese svim pravnim sredstvima, a ta sredstva će pre ili kasnije morati da budu vraćena - poručio je Putin.
Ove poruke jasno ukazuju da Moskva ne planira popuštanje i da 2026. vidi kao godinu u kojoj bi se mogao prelomiti tok sukoba — ali isključivo pod uslovima koje ona sama postavlja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Razgovori između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju su završeni, delegacije su se razišle, a bez zvaničnog saopštenja ili potpisanog sporazuma u javnosti je ostao utisak tišine. Ipak, prema analizi ruskog ekonomiste Mihaila Hazina, upravo ti razgovori predstavljaju mnogo više od neuspelog diplomatskog pokušaja – oni su, kako tvrdi, otvorili proces čije će se posledice tek videti.
Ruski predsednik Vladimir Putin, koji je na čelu Rusije – kao predsednik ili premijer – praktično bez prekida još od 1999. godine, ušao je u peti predsednički mandat koji traje do 2030. godine. Međutim, pitanje naslednika i dalje ostaje jedna od ključnih tema u ruskoj i svetskoj politici.
Britanski list Dejli mejl objavio je opširan tekst u kojem se iznose teške i kontroverzne tvrdnje da je Džefri Epstin navodno vodio „najveću operaciju medene zamke na svetu“, radeći u interesu sovjetske, a kasnije ruske obaveštajne službe, uz moguće veze i sa Izraelom. Povod za novu lavinu spekulacija jeste objavljivanje više od tri miliona dokumenata povezanih sa pokojnim seksualnim prestupnikom.
Američko-ukrajinski mirovni plan, predstavljen kao pokušaj da se otvori put ka okončanju rata, u Moskvi se doživljava kao potpuno nerealan i unapred osuđen na propast, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore bliske pregovorima i procene zapadnih analitičara.
Blokaderski glumac i reditelj Dragan Bjelogrlić otrčao je u Hrvatsku da se dodvorava i pokupi pare za to, istovremeno plasirajući ozbiljne laži o svom radu u Srbiji.
Isplivala je šokantna fotografija na kojoj se pored štićenika odreženih istitucija Nebojše Bojovića i bivšeg ministra Tomislava Momirovića, nalazi prepoznatljiva njuška - rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić.
Predsednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske Mile Bosnić ocenio je danas da je odluka hrvatskih vlasti da Tompson nastupi na dočeku rukometne reprezentacije Hrvatske pokazatelj da iza svih ustaških događanja u toj zemlji stoji Vlada Hrvatske.
Analitičar Dragoslav Bokan gostovao je u emisiji "Da se ne lažemo" na Informer TV. Bokan je tom prilikom govorio o ustaškom pevaču Marku Perkoviću Tompsonu, mržnji prema Srbima i srpskom autošovinizmu.
Rabin jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel kaže da su još stari Jevreji govorili da je otimanje Kosova opasan presedan koji će se jednog dana vratiti kao bumerang onima koji su to odlučili da rade.
U večerašnjoj 22. epizodi Exatlona Srbija pobedu je odneo Crveni tim, rezultatom 8:5 kojim su sačuvali jednog člana svog tima od ispadanja na kraju nedelje.
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Četrnaesta epizoda Informerove hit emisije "Na merama" otkriće vam gde poslanik blokader Branko Miljuš “bistri” politiku, čime se bavi samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kakve su gastronomske navike političara u pokušaju Miroslava Aleksića, kako penzionerske dane provodi poznato TV lice Žika Šarenica, te na koji način jedan od glavnih pretendenata za studentsku listu Milo Lompar glumata čoveka iz naroda.
Američki proizvođač automobila Ford nedavno je vodio razgovore sa kineskim proizvođačem električnih vozila Xiaomi o mogućem partnerstvu koje bi kineskim kompanijama omogućilo ulazak na tržište SAD.
Treneru džudo kluba "Partizan" iz Beograda produžena je mera kućnog pritvora i protiv njega je pokrenuta optužnica zbog saobraćajne nesreće u kojoj je stradao mladi sportista Lazar P.
Na poslednjem ročištu koje se održalo pred Osnovnim udom u Beranama zbog brutalnog prebijanja Dejane Ć. (22), saslušano je nekoliko svedoka, a prikazan je i snimak jezivog nasilja koje je pretplata Srpkinja od osumnjičenog Vasa R.
Kako je Informer prvi pisao, u velikoj akciji UKP danas je u poznatom beogradskom restoranu uhapšeno nekoliko osoba zbog reketiranja, a među njima i Aleksandar A. pripadnik ''vračarskog klana".
Glumac Nikola Kojo (58) nije želeo da prošeta crvenim tepihom na premijeri filma "Povratak Žikine dinastije" u Beogradu, ali je to bez problema učinio na premijeri u Beču.
Američka reperka Niki Minaž objavila je šokantan status na društvenoj mreži Iks u kojem se osvrnula na imena mnogih holivudskih zvezda koja se spominju u kontroverznim dokumentima Džefrija Epstina.
Oca našeg poznatog novinara i scenariste Novaka Novakovića, streljali su komunisti i ta tragedija mu je obeležila život. Uprkos teškom detinjstvu, Novak je napisao scenario za seriju "Pozorište u kući" koja se smatra za jednu od najboljih domaćih komedija.
Arapski parfemi su prepoznatljivi po izuzetnoj dugotrajnosti, snažnom intenzitetu i raskošnom bogatstvu mirisnih nota, a evo kojih pet važe za najlepše.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar