• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

19.01.2026

06:30

Danska nudi Grenland? Pozvala američku vojsku na ostrvo – Da li je ovo početak tihe aneksije?

Shutterstock/Reuters

Vesti

Danska nudi Grenland? Pozvala američku vojsku na ostrvo – Da li je ovo početak tihe aneksije?

Podeli vest

Dok se u Vašingtonu bez zadrške govori o preuzimanju Grenlanda „na ovaj ili onaj način“, Danska je odlučila da ne pruži otpor, već da napravi korak unapred i sama otvori vrata.

Sjedinjene Američke Države su zvanično pozvane da učestvuju u evropskim vojnim vežbama na Grenlandu, autonomnoj teritoriji pod danskim suverenitetom, u trenutku kada se više ne postavlja pitanje da li SAD žele ostrvo, već kako i kada.

Poziv je potvrdio šef Danske arktičke komande, general Soren Andersen, u izjavi za AFP datoj u luci Nuk, glavnom gradu Grenlanda. On je otvoreno rekao da su Sjedinjene Države, kao članica NATO, pozvane da učestvuju u vojnim aktivnostima na ostrvu i da je lično razgovarao sa američkim i drugim savezničkim oficirima kako bi ih pozvao da dođu.

Foto: EPA/Shutterstock

 

 

Formalno objašnjenje glasi da su vežbe povezane sa Rusijom i ratom u Ukrajini. Neformalno, poruka je sasvim drugačija. U trenutku kada Tramp otvoreno govori o aneksiji Grenlanda, Danska ne pokušava da povuče liniju, već da pokaže korisnost, lojalnost i spremnost na saradnju. Drugim rečima, ne brani teritoriju, već pokušava da je učini „neophodnom“ američkom interesu.

U isto vreme, nekoliko evropskih članica NATO, uključujući Francusku i Nemačku, već je rasporedilo nekoliko vojnika na Grenland kako bi se pripremile za “operacije u hladnim uslovima Arktika”. U ovoj šaradi ističe se Estonija koja planira da pošalje čak 20 pripadnika svojih snaga. SAD u toj početnoj fazi nisu bile deo raspoređivanja, ali su sada formalno pozvane da se priključe. Taj potez mnogi vojni i politički analitičari tumače kao jasan strateški signal Vašingtonu, poruku da je Grenland otvoren prostor, a ne zabranjena zona.

Foto: Tanjug/AP

 

 

Reakcija Bele kuće bila je realna, hladna i nedvosmislena

Vašington je poručio da raspoređivanje evropskih trupa na Grenlandu neće imati nikakav uticaj na cilj predsednika Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad ostrvom. Drugim rečima, ni vojne vežbe, ni evropsko prisustvo, ni formalni suverenitet Danske ne predstavljaju prepreku.

Portparolka Bele kuće Karolina Livit otvoreno je rekla da prisustvo evropskih savezničkih trupa ne utiče na proces donošenja odluka predsednika i da ne menja njegov cilj kada je reč o Grenlandu. To je jasna poruka da se pitanje ostrva u Vašingtonu ne posmatra kao savezničko, već kao strateško, u kojem NATO formalnosti nemaju presudnu težinu.

Danska strana pokušava da sve svede na Rusiju. General Andersen je tvrdio da je fokus isključivo na mogućem premeštanju ruskih resursa ka Arktiku nakon završetka rata u Ukrajini. Naveo je da se očekuje da bi Moskva, oslobođena ukrajinskog fronta, mogla da pojača svoje aktivnosti na severu. Međutim, u istoj izjavi priznao je da tokom dve i po godine svog mandata nije video nijedan ruski ili kineski ratni brod u regionu.

Foto: EPA

 

 

Uprkos tom priznanju, Grenland se i dalje predstavlja kao bezbednosni problem, ali ne zato što je realno ugrožen, već zato što je politički koristan kao izgovor. Predsednik Tramp insistira da je ostrvo neophodno za američku nacionalnu bezbednost i za ograničavanje ruskog i kineskog uticaja na Arktiku, iako konkretni vojni pokazatelji na terenu to trenutno ne potvrđuju.

Danska je dodatno najavila povećanje sopstvenog vojnog prisustva na Grenlandu i sprovođenje vežbi sa evropskim partnerima poput Francuske, Švedske, Norveške i Nemačke. Međutim, zvanično objašnjenje nije odbrana ostrva od moguće američke sile, već smirivanje Vašingtona i dokazivanje da Grenland nije „zanemaren“, kako Tramp tvrdi.

To je ključni momenat. Umesto da se ponaša kao suverena država koja brani teritoriju, Danska se ponaša kao upravnik koji pokušava da pokaže da dobro obavlja posao, kako bi izbegao smenu. Pozivanje SAD u vojne vežbe na Grenlandu nije čin snage, već čin prilagođavanja. To je pokušaj da se američke ambicije obuzdaju ustupcima, a ne granicama.

Foto: EPA

 

 

U kontekstu ranijih tekstova o mogućoj američkoj aneksiji Grenlanda, ovaj potez jasno pokazuje šta se zapravo dešava. Grenland se više ne brani kao teritorija, već se pregovara kao interes. Danska ne postavlja pitanje da li SAD imaju pravo na ostrvo, već kako da ih zadrži zadovoljnim dok se odluka ne donese negde drugde. To nije strategija odvraćanja, već strategija udovoljavanja.

 

BONUS VIDEO


Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Bećković ukanalila zgubidane: "Ovo predugo traje" - Blokaderi poručili: Opozicija može da ode na četiri godine
Politika

Bećković ukanalila zgubidane: "Ovo predugo traje" - Blokaderi poručili: Opozicija može da ode na četiri godine

U emisiji "Utisak nedelje", voditeljke Olje Bećković, gosti su bili Boris Kojčinović, blokader sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Vuk Aleksić, potpredsednik Studentskog parlamenta Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Maja Kovačević, dekanka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i Vesna Rakić Vodinelić, profesorka u penziji Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

19.01.2026

07:43

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set