Gotovo je, nema nazad! Gigant se probudio i počeo da se naoružava do zuba: Desetine hiljada novih vojnika i inženjera na nogama
Podeli vest
Nemačke kompanije iz sektora proizvodnje oružja i vojne opreme ulaze u fazu ubrzanog rasta kakav nije viđen decenijama.
U pozadini političke odluke Berlina da preuzme vodeću ulogu u evropskom ponovnom naoružavanju, industrija odbrane beleži masovno zapošljavanje i duboke strukturne promene koje već imaju posledice po čitavu ekonomiju, uključujući i nemačke trgovinske partnere širom Evrope.
Lider nemačke stranke afD oštro je prokomentarisao situaciju na ukrajinskom frontu i ukazao da se Zapad suoči sa činjenicama na terenu i prihvati realnost.
Nemački kancelar Fridrih Merc je izjavio da Nemačka, i šire EU, treba da preispita i prilagodi svoj odnos prema Rusiji kako bi postigla stabilnost i ravnotežu.
16.01.2026
14:06
U poslednje četiri godine, broj zaposlenih u nemačkoj industriji odbrane porastao je za oko trećinu. Prema podacima koje su vodeće kompanije iz sektora dostavile britanskom listu Financial Times, skoro 83.000 ljudi trenutno radi u odeljenjima fokusiranim na odbranu u pet najvećih nemačkih proizvođača oružja i četiri najbrže rastuća startapa. To je snažan skok u odnosu na oko 63.000 zaposlenih pre februara 2022. godine, odnosno pre ruske invazije na Ukrajinu, koja je označila prekretnicu u evropskom razmišljanju o bezbednosti.
Nemačka je pooštrila politiku prema ukrajinskim izbeglicama, ukidajući osnovnu socijalnu naknadu „burgergeld“ za one koji su u zemlju stigli posle 1. aprila 2025. godine.
U Beču je vozač Ajhan Č. dobio kaznu od 600 evra jer je na ledenoj hladnoći držao upaljen motor tri minuta kako bi odledio vetrobransko staklo. Incident je izazvao javnu debatu o slepoj primeni propisa i zdravom razumu u modernoj Evropi.
15.01.2026
19:30
Eksplozija zapošljavanja posle 2022. godine
Ovaj trend ne može se posmatrati izolovano. Nemačka, kao najveća evropska ekonomija i ključni trgovinski partner brojnih država, povlači za sobom čitav lanac dobavljača i povezanih industrija. Mnoge kompanije u istočnoj i jugoistočnoj Evropi direktno zavise od nemačke privrede, pa rast vojne proizvodnje u Berlinu ima šire regionalne implikacije.
Berlin danas otvoreno predvodi evropsku kampanju za povećanje izdvajanja za odbranu. Zvanični narativ oslanja se na zabrinutost zbog ruske vojne politike i sve očiglednijeg slabljenja američkog interesa za dugoročnu bezbednost kontinenta. Ako se sadašnji tempo ulaganja nastavi, Nemačka bi u narednim godinama mogla postati najveća vojna sila u Evropi po industrijskim kapacitetima i finansijskim ulaganjima. Ova činjenica budi duboko ukorenjene strahove u Francuskoj.
Od 2022. godine nemačko Ministarstvo odbrane zaključilo je ugovore o nabavci naoružanja u ukupnoj vrednosti od 207 milijardi evra. Samo prošle godine potpisani su ugovori vredni 83 milijarde evra, dok je 2021. godine taj iznos iznosio svega 23 milijarde. Planovi za naredni period još su ambiciozniji. Berlin namerava da u godinama koje dolaze potroši dodatnih nekoliko stotina milijardi evra na vojnu opremu, municiju i tehnološke sisteme.
Foto: EPA
Ključni politički signal poslat je odlukom kancelara Fridriha Merca da ublaži ustavna ograničenja zaduživanja za potrebe odbrane. Stroga fiskalna pravila, koja su decenijama predstavljala temelj nemačke ekonomske politike, praktično su stavljena u zagrade kako bi se omogućilo masovno finansiranje vojnog sektora. Time je jasno stavljeno do znanja da se odbrana tretira kao prioritet iznad dosadašnjih budžetskih dogmi.
Stotine milijardi evra za naoružanje: fiskalna pravila suspendovana
Najveći poslodavac u nemačkom odbrambenom sektoru je Airbus. Njegova odbrambena divizija, sa sedištem u Nemačkoj, proizvodi širok spektar vojnih sistema, uključujući borbene avione poput Eurofighter Typhoon, koji se koristi u više evropskih zemalja, kao i vojni transportni avion A400M. Prema podacima kompanije, Erbas danas zapošljava oko 38.000 ljudi u odbrambenim aktivnostima širom sveta, a više od polovine tog broja radi upravo u Nemačkoj.
Drugi stub nemačke vojne industrije je Rheinmetall, proizvođač tenkova, artiljerijskih sistema i municije sa sedištem u Dizeldorfu. Ova kompanija beleži najveći apsolutni rast broja zaposlenih među svim ispitanim firmama. Sa oko 15.400 zaposlenih u 2021. godini, Rheinmetall je do danas narastao na približno 23.500 radnika. Generalni direktor Armin Paperger u septembru je izjavio da očekuje da će se taj broj u roku od tri godine utrostručiti i dostići oko 70.000 zaposlenih. Istovremeno, kompanija beleži eksploziju interesovanja na tržištu rada, sa očekivanih do 300.000 prijava za posao tokom ove godine.
Foto: EPA
Pored velikih industrijskih giganata, izuzetno dinamičan rast beleži i nemačka startap scena u sektoru odbrane. Mlade kompanije, koje su u prethodnim godinama prikupile stotine miliona evra investicija, beleže najbrži relativni rast zaposlenosti. Helsing, kompanija koja se bavi razvojem naoružanih dronova, povećala je broj zaposlenih čak osamnaest puta u poslednje četiri godine. Ovaj rast usledio je nakon strateškog zaokreta, kada je firma sa isključivo softverskog fokusa na veštačku inteligenciju prešla i na razvoj hardverskih vojnih sistema.
Inženjeri iz auto-industrije prelaze u sektor naoružanja
Zanimljiv trend predstavlja i masovno prelivanje radne snage iz posrnule nemačke automobilske industrije u sektor odbrane. Nekoliko proizvođača oružja svesno cilja inženjere i tehničare koji dolaze iz auto-industrije, suočene sa padom proizvodnje i restrukturiranjem. Arx Robotics, startap koji proizvodi bespilotna kopnena vozila i trenutno zapošljava oko 140 ljudi, samo ove godine je angažovao oko 15 radnika koji su prethodno radili u automobilskom sektoru.
Sličan pristup ima i Hensoldt, proizvođač radara i senzorskih sistema, koji je saopštio da je tokom ove godine zaposlio oko 100 ljudi iz automobilske industrije. I Helsing redovno regrutuje kadrove iz istog izvora. Tokom ove godine kompanija je dovela Mihaela Švekuča, bivšeg potpredsednika za razvoj u Tesli, a započela je i saradnju sa velikim nemačkim dobavljačem auto-delova Šeflerom.
Foto: EPA
Sve ove promene ukazuju na duboku transformaciju nemačke industrijske strukture. Naoružavanje više nije sporedna grana privrede, već postaje jedan od ključnih motora rasta, zapošljavanja i tehnološkog razvoja. U kontekstu ranijih pisanja o nemačkom naoružavanju, aktuelni podaci potvrđuju da Berlin ne govori o militarizaciji u apstraktnim terminima, već je sprovodi kroz konkretne budžete, fabrike i desetine hiljada novih radnih mesta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka razmatra povećanje zakupa za vojne baze Sjedinjenih Američkih Država kao odgovor na odluku američkog predsednika Donalda Trampa da uvede carine od 10 odsto na robu iz više evropskih zemalja, piše list Tajms.
Evropske zemlje raspoređuju vojne snage na Grenlandu u okviru misije “Arktička izdržljivost”, dok SAD pod predsednikom Donaldom Trampom razmatraju jačanje kontrole nad arktičkim ostrvom, nakon sastanka američkih, danske i grenlandske delegacije u Vašingtonu.
Lider nemačke stranke afD oštro je prokomentarisao situaciju na ukrajinskom frontu i ukazao da se Zapad suoči sa činjenicama na terenu i prihvati realnost.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS i predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije, oglasio se povodom jutrošnjeg požara u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
Broj stradalih u teškoj železničkoj nesreći u južnoj Španiji porastao je na najmanje 39 osoba, dok je više od 100 putnika povređeno, među njima 25 sa teškim povredama, saopštila je španska Civilna garda.
Dinko Gruhonjić, osvedočeni vojvođanski separatista i okoreli srbomrzac, ideolog blokadera koji se javno zarekao da će srpske crkve pretvarati u pabove, ponovo pokušava da oživi propalu obojenu revoluciju u Srbiji.
Skandalozan govor koji je lažna ekološkinja i blokaderka Ljiljana Bralović održala u Čačku, prošao je gotovo bez reakcije svih onih koji bi ovim povodom koliko juče morali da se oglase.
Jovan Radulović Jodžir toliko glasno hrče da su mu u šali pripretili da će ga izbaciti i naterati da spava van vile. S druge strane, kontraargument je bio da je Lana Stanišić najglasnija dok spava.
Večeras u 21 čas očekuje vas spektakl na Informer televiziji kada će biti emitovana druga epizoda "Druge strane Exatlona", koja prati takmičare iza kamera rijalitija!
Vjerica Radeta, potpredsednik Srpske radikalne stranke gostujući u Info jutru komentarisala je ustaške pokliče "Za dom srpemni" i podršku evroparlamentarca Tonina Picule ovakvim ustaškim iskazima.
Prethodne sedmice u Informerovoj mega popularnoj emisiji "Na merama" mogli ste da vidite kako bivša ministarka Danica Grujičić pohodi blokaderske šatore, gde to tumara analitičar Aleksandar Radić, čime se sada bavi doskorašnji trener KK Partizan Željko Obradović, na koji način glumica Iva Štrljić vežba za novu ulogu…
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Mirsad Đerlek gostujući u Info jutru govorio je o ulaganjima u zdravstvo i lečenju dece pre 2012. godine i od te godine do danas.
Mnogi vernici se nakon slave pitaju šta je ispravno uraditi sa svećom. Protonamesnik inž. Željko Hadži Jovanović objašnjava da je možete upaliti na neki veliki praznik, ali da je nikako ne smete baciti.
Više javno tužilaštvo u Beogradu preuzelo je istragu požara koji se danas dogodio u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Ustaničkoj ulici, saznaje Informer.
Postoji sumnja da je Živko Bakić neposredno pre izlaska primio poruku od osobe kojoj je verovao, te da je tako prevaren da se sam pojavi, nakon čega je i likvidiran.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su 17. januara 2026. godine sprečili pokušaj krijumčarenja oko 800 grama srebrnjaka i tri pločice investicionog zlata.
Policajci iz Zrenjanina uhapsili su M. K. (21) iz okoline Bačke Palanke i godinu dana mlađeg Ž. M. iz okoline Novog Bečeja, zbog sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Glumac Ivan Đorđević je jednom prilikom na Instagramu objavio fotografiju na kojoj je sa svojom tetkom Milkom Canić, a neki su čak u komentarima pisali i da njih dvoje liče.
Sahrana reditelja i učitelja glume Miroslava Mike Aleksića, koji je preminuo juče, biće održana u sredu 21. januara na Centralnom groblju u Beogradu u 13.30 sati.
Biljana Mašić, supruga preminulog Miroslava Mike Aleksića kaže da reditelj i profesor glume teško bolovao, da se borio do kraja iako se znalo da će ga bolest nadvladati.
Nova studija Stanforda i Jejla otkriva da AI modeli možda ne “uče”, već pamte i kopiraju zaštićene tekstove – što može promeniti pravila autorskih prava.
Pevačica Dara Bubamara imala je problem sa bubicom u "Zvezdama Granda", zbog čega je zatražila od direktora "Granda" Gorana Šljivića, da se za nju nabave nove bubice.
Saška Karan tvrdi da je njenoj porodici ugrožena bezbednost i da kriminalna grupa priprema njihovu likvidaciju, zbog čega se pevačica obratila policiji.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar