Vlada Mađarske pokrenula je nacionalnu peticiju kojom od Evropske unije zahteva prekid daljeg finansiranja Ukrajine iz zajedničkog evropskog budžeta, saopšteno je iz Budimpešte.
Zvanično obraćanje objavljeno je na društvenim mrežama Vlade Mađarske, uz poziv građanima da podrže inicijativu i jasno se izjasne protiv daljeg korišćenja sredstava Evropske unije za potrebe Kijeva.
Budimpešta: Mađarska neće plaćati cenu rata
U obrazloženju peticije ističe se da Mađarska ne prihvata politiku prema kojoj bi države članice EU morale dugoročno da finansiraju Ukrajinu, dok se istovremeno suočavaju sa rastom cena energije, inflacijom i pritiskom na sopstvene budžete.
Mađarske vlasti poručuju da ne žele da učestvuju u modelu prema kojem bi evropski poreski obveznici plaćali obnovu Ukrajine, budžetske rupe Kijeva i ekonomske posledice sukoba još decenijama unapred.
Spor oko budućih obaveza Evropske unije
Peticija dolazi u trenutku kada se u Briselu vode rasprave o dugoročnoj finansijskoj podršci Ukrajini. Prema ranijim informacijama iz evropskih izvora, institucije EU razmatrale su zahteve Kijeva za finansijsku pomoć u iznosu od oko 800 milijardi dolara, kao i ubrzani put ka članstvu u Evropskoj uniji do 2027. godine.
Pojedini planovi predviđaju i dodatnu podršku Ukrajini do 2040. godine, što je u Budimpešti ocenjenо kao neodrživo i neprihvatljivo opterećenje za evropske države.
Mađarska ovim potezom još jednom potvrđuje oštar stav prema politici Brisela kada je reč o ratu u Ukrajini, najavljujući da neće odustati od protivljenja daljoj finansijskoj pomoći iz sredstava Evropske unije.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postavio je u Beloj kući zajedničku fotografiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koju mu je Putin poslao nakon istorijskog samita na Aljasci održanog u avgustu, objavila je agencija RIA Novosti.
Odluka Evropske unije da se u rekordnom roku odrekne uvoza ruske nafte koštala je zemlje članice gotovo 300 milijardi evra u poslednje četiri godine, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti zasnovani na podacima Evrostata.
Pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da dođu do ruskog visokopreciznog artiljerijskog projektila sa laserskim navođenjem „Krasnopolj” završio se bez rezultata, jer je Moskva dva puta odbila prodaju sistema.
Francuska mornarica je u središtu Sredozemnog mora izvršila ukrcavanje na ruski tanker pod međunarodnim sankcijama, za koji se sumnjalo da plovi pod lažnom zastavom, čime je direktno presrečen deo logističkih tokova koji Zapad dovodi u vezu sa zaobilaženjem sankcija i finansiranjem ruskih vojnih aktivnosti.
Moskva pažljivo prati prve poteze novog mađarskog premijera Petera Mađara i poručuje da se njegov stav prema Rusiji razlikuje od politike Viktora Orbana, ali da u toj novoj liniji već vidi „zanimljive nijanse“, posebno kada je reč o Evropskoj uniji i Ukrajini.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Politički analitičar Jurij Barančik ocenio je da najnovije vojne vežbe Litvanije, Poljske i Francuske u zoni Suvalskog koridora nisu obična demonstracija savezničke koordinacije, već signal da NATO razrađuje scenarije za moguću krizu oko Kalinjingradske oblasti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ultimatumom Minsku pokušao da podeli belorusko društvo, ali je posle napada na autobus sa dečjom fudbalskom ekipom iz Belorusije u Brjanskoj oblasti postigao suprotan efekat.
Slovački premijer Robert Fico podržao je predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu u pokušaju da obnovi direktne kontakte Evropske unije sa Rusijom, tvrdeći da isti stav deli „nekoliko premijera“ u EU, iako nije naveo imena država na koje misli.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Ukrajina ulazi u fazu u kojoj će rat „vratiti u Rusiju“ i najavio svakodnevne udare po ruskim vojnim fabrikama, naftnim bazama, rafinerijama i gasnim poljima, oslanjajući se na nove dalekometne dronove FP-2 dometa većeg od 3.000 kilometara.
Raketna opasnost proglašena je na celoj teritoriji Moskovske oblasti, a upozorenja su istovremeno aktivirana u još najmanje šest ruskih regiona — Čuvašiji, Tatarstanu, Samarskoj, Penzenskoj, Uljanovskoj i Orenburškoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Rusija, prema izvorima bliskim bezbednosnim krugovima, razmatra znatno oštrije odgovore na zapadne pokušaje da zaustave transport njenih energenata morem.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, izjavila je danas da će na najavljeni skup 27. juna ispred Skupštine doći kako bi pružila podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i njegovoj porodici i navela da tog dana želi da bude sa pristojnom i normalnom Srbijom koja se "nije povukla pred blokaderima".
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Sokobanja je jedna od najlepših i najpoznatijih banja u Srbiji, smeštena u istočnom delu zemlje, između planina Ozren i Rtanj. Posebno je popularna zbog povoljne cene smeštaja, gde se noćenje može naći za 2.000 dinara.
Miljana Kecmanović, majka maloletnog Koste K. (16) koji je pobio devetoro učenika u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" bila je hladnokrvna sve vreme dok joj je izricana presuda za zanemarivanje sina.
Kada temperature postanu visoke, poslednje što želimo jeste da provodimo sate pored šporeta. Zato su lagani i brzi obroci idealno rešenje za letnje dane.
Ukoliko vam se čini da kosa godinama ostaje iste dužine, problem možda nije u tome što ne raste, već što ne uspeva da zadrži dužinu, a stručnjaci su otkrili u čemu je problem.
Među ljubiteljima prirodne kozmetike posebno je popularna domaća krema koja se često naziva "prirodnim botoksom", zahvaljujući sastojcima poznatim po svom hranljivom i omekšavajućem dejstvu.
Spisateljica Zorana Šulc progovorila je o jednom od najtežih perioda u svom životu - moždanom udaru koji je doživela 2017. godine, kao i o dugom i iscrpljujućem oporavku.
Pevač Zdravko Čolić nije se pojavio na slavlju kod Duška Šarića, a kako prenose mediji, razlog je što ovoga puta nije dobio honorar kao što je to inače slučaj.
Reper Mihajlo Veruović Vojaž završio je biznis sa prodajom svojih ledenih čajeva, a influenser Luka Bojović Luks sa kojim je reper sarađivao otkrio je kako su posao završili u minusu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.