Američki predsednik Donald Tramp koristio je vojne udare i političke pritiske na Iran kao dimnu zavesu, dok je stvarni cilj njegove strategije bio ekonomski i geopolitički udar na Kinu, tvrde kineski analitičari u analizi objavljenoj na portalu Sohu.
Kako se navodi, potezi Vašingtona prema Teheranu od samog početka nisu bili usmereni isključivo na Iran, već su predstavljali deo šire strategije obuzdavanja kineskog uticaja. Globalna pažnja bila je fokusirana na Bliski istok, dok se u pozadini vodila znatno ozbiljnija borba za kontrolu energetskih tokova i stratešku prednost nad Pekingom.
Ključ cele strategije nalazi se u činjenici da je Kina najveći kupac iranske sirove nafte i da energetska saradnja Pekinga i Teherana predstavlja jedan od stubova kineske energetske bezbednosti. Svako ugrožavanje Irana direktno pogađa kinesko snabdevanje energentima i povećava ranjivost kineske ekonomije.
Udar na Iran kao pritisak na kinesku energetiku
Upravo zbog toga, kineski stručnjaci Trampov ekstremni pritisak na Iran tumače kao prikriveni napad na kinesku energetsku stabilnost. Cilj nije bila samo politička izolacija Teherana, već prekid ili otežavanje kanala kroz koje Kina obezbeđuje naftu i gas.
Analiza podseća da je Kina već iskusila posledice kada je izvoz iranske nafte bio ograničen sankcijama, što je dovelo do poremećaja u snabdevanju i rasta neizvesnosti na kineskom tržištu. Prema ocenama iz Pekinga, Vašington je sada pokušao da istu poruku pošalje u znatno oštrijem obliku.
Paralelno sa vojnim pritiscima, Sjedinjene Američke Države zapretile su sankcijama svim kompanijama koje nastave trgovinu sa Iranom. Iako je zvanično obrazloženje bilo vezano za iranski nuklearni program, u kineskim analizama ovaj potez se vidi kao direktan udar na kinesko-iransku ekonomsku saradnju.
Bliski istok kao bojište za obuzdavanje Kine
Stručnjaci naglašavaju da ovakav pristup nije improvizacija, već deo dugoročne strategije koju Vašington gradi godinama. Bliski istok se, prema toj logici, posmatra kao ključno bojište u širem pokušaju SAD da ograniče rast kineskog globalnog uticaja.
U tom kontekstu se posmatra i operacija izvedena u noći 22. juna 2025. godine, kada su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Iran uz obrazloženje sprečavanja razvoja nuklearnog oružja. Kineski analitičari smatraju da je taj narativ deo već ustaljenog obrasca opravdavanja vojnih akcija.
Nedugo zatim usledilo je i približavanje američke udarne grupe regionu, u trenutku kada je Tramp javno govorio o mogućim novim napadima, pozivajući se na unutrašnje nemire u Iranu. Prema tumačenju iz Pekinga, te poruke nisu bile namenjene samo Teheranu, već pre svega Kini.
Istovremeno, u analizi se navodi da su Sjedinjene Američke Države svesno podgrevale iransku krizu kako bi učvrstile lojalnost saveznika i primorale druge države da se jasno opredele. Poruka je bila jasna i nedvosmislena: izbor između Vašingtona i Pekinga.
Iran je ranije upozorio da bi svaki napad na njegovu teritoriju smatrao stanjem otvorenog oružanog sukoba, što dodatno povećava rizike u regionu. Ipak, kineski analitičari zaključuju da udari na Iran nisu bili krajnji cilj američke politike, već sredstvo u mnogo široj borbi za globalnu dominaciju, u kojoj se pravi sukob ne vodi oko Teherana, već oko Pekinga.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postavio je u Beloj kući zajedničku fotografiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koju mu je Putin poslao nakon istorijskog samita na Aljasci održanog u avgustu, objavila je agencija RIA Novosti.
Odluka Evropske unije da se u rekordnom roku odrekne uvoza ruske nafte koštala je zemlje članice gotovo 300 milijardi evra u poslednje četiri godine, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti zasnovani na podacima Evrostata.
Pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da dođu do ruskog visokopreciznog artiljerijskog projektila sa laserskim navođenjem „Krasnopolj” završio se bez rezultata, jer je Moskva dva puta odbila prodaju sistema.
Predsednik SAD Donald Tramp zahvalio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i kineskom lideru Si Đinpingu zbog njihovog stava tokom rata sa Iranom, ocenjujući da su obojica zadržala neutralnu poziciju i time, kako je rekao, pomogla da situacija bude bolja.
Ruski filozof Aleksandar Dugin pozvao je Rusiju, Iran i Kinu da prestanu da se ograničavaju na političke izjave i zajedničke vojne vežbe i formiraju otvoreni vojni savez protiv NATO-a.
Peking je nadigrao Sjedinjene Države u Iranu, a lider SAD Donald Tramp uleteo je bez mnogo razmišljanja u zamku koju mu je na Bliskom istoku postavila Kina.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da "preuzmu ostrvo Harg", jedno od najvažnijih iranskih energetskih čvorišta.
Novi udari na Iran otvorili su Trampu tri moguće opcije, ocenio je penzionisani admiral američke mornarice Džejms Stavridis, a prva je - povlačenje nakon udara.
Iako su Iranci bili ubeđeni da za pregovaračkim stolom pristaju na krucijalne odluke u vezi sa svojim opstankom, Donald Tramp ipak priprema nove mahnite napade.
Predsednik SAD Donald Tramp pohvalio je kineski model državljanstva i pozvao američki Kongres da zakonom ukine automatsko pravo na državljanstvo po rođenju, nakon što je Vrhovni sud SAD zaustavio njegov pokušaj da to uradi izvršnom naredbom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Rusija bi zahvaljujući naglom rastu proizvodnje i stotinama novih nalazišta mogla da dodatno učvrsti položaj među najvećim svetskim proizvođačima zlata, a prema zvaničnim procenama Moskve ove godine bi mogla da dostigne čak 500 tona.
Blokader sa dna kace i osvedočeni narkoman Petar Đurić, čiji su snimci kako šmrče kokain masovno deljeni na društvenim mrežama, a koji se predstavlja za nekakvog borca za bolju Srbiju ispred svog pokreta "Ćale, ovo je za tebe", izazvao je skandal na Slaviji, u srcu Beograda.
Nakon vesti da se poznata glumica Bojana Maljević povukla sa najavljene studentske liste i u pismu objasnila svoje razloge, u redovima blokadera i lažne elite nastala je opšta histerija. Krenula je najprizemnija moguća kampanja pljuvanja, vređanja i najstrašnijeg linča protiv sopstvene saborkinje.
Blokaderi se nalaze u totalnom rasulu - posle rata koji je među njima buknuo zbog Regulatornog tela za elektronske medije (REM), eksplodirao je novi sukob i zbog novoobjavljenog istraživanja CRTE u koji su se uključili i propali košarkaš Vladimir Štimac i tajkun Dragan Đilas, predsednik Stranke slobode i pravde (SSP).
Univerzitetski klinički centar Niš reagovao je u najkraćem roku kako bi pomogao povređenim Nišlijama u teškoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, poručio je direktor UKC Niš, dok. dr Milan Lazarević.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je da su Zavetnici uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Kod tvrđave Arza, u blizini Žanjica, ponovo je primećena riba lav. Stručnjaci upozoravaju kupače da joj se ne približavaju i da je nikako ne dodiruju, jer njen ubod može biti veoma opasan i izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.
Srbija je danas pod uticajem izrazito sparnog vremena. Visoka vlažnost vazduha, toplo jutro i slab vetar stvaraju osećaj teške i zagušljive atmosfere širom zemlje, pa se temperature blizu 30 stepeni Celzijusa osećaju znatno neprijatnije nego što pokazuju termometri.
Pripadnici beogradske policije brzo su reagovali i u ponedeljak na Voždovcu uhapsili B. C. (40) zbog sumnje da je u stanju teškog pijanstva fizički napao svoju bivšu suprugu, a potom divljački nasrnuo i na njenu sestru koja je pokušala da je zaštiti.
Mladić S. S. iz Vladičinog Hana, koji se nalazio u bekstvu od 24. juna, zbog napada na policajce i tuče koja se desila u centru grada, uhapšen je i nalazi se u pritvoru.
Sudija za istragu prihvatio je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz Kotora, osumnjičenom da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu koja se u nedelju dogodila u mestu Lipci. Tužilaštvo je pokrenulo istragu kako bi bile utvrđene sve okolnosti nesreće.
Visoke temperature i letnje večeri idealna su prilika za maratonsko gledanje filmova, a Netfliks je ovog leta obogatio ponudu naslovima za svačiji ukus.
Viber ne obaveštava korisnike kada ih neko blokira, ali postoje jasni znakovi koji mogu otkriti da više niste u mogućnosti da komunicirate sa određenom osobom.
Loren Vol iz Sjedinjenih Američkih Država našla se u centru pažnje na društvenim mrežama nakon što je tokom leta odlučila da pojede obrok koji je pripremila kod kuće.
Tokom letnjih vrućina sve više žena bira laganu i prozračnu odeću koja pruža maksimalnu udobnost, pa im je materijal jedan od najbitnijih stavki. Zato žene masovno biraju muslin.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.