Ma, kakav Iran! Isplivao Trampov pravi cilj koji će vas šokirati! Sve je laž, glavna meta je nešto sasvim drugo
Podeli vest
Američki predsednik Donald Tramp koristio je vojne udare i političke pritiske na Iran kao dimnu zavesu, dok je stvarni cilj njegove strategije bio ekonomski i geopolitički udar na Kinu, tvrde kineski analitičari u analizi objavljenoj na portalu Sohu.
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp postavio je u Beloj kući zajedničku fotografiju sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, koju mu je Putin poslao nakon istorijskog samita na Aljasci održanog u avgustu, objavila je agencija RIA Novosti.
28.01.2026
07:10
Kako se navodi, potezi Vašingtona prema Teheranu od samog početka nisu bili usmereni isključivo na Iran, već su predstavljali deo šire strategije obuzdavanja kineskog uticaja. Globalna pažnja bila je fokusirana na Bliski istok, dok se u pozadini vodila znatno ozbiljnija borba za kontrolu energetskih tokova i stratešku prednost nad Pekingom.
Ključ cele strategije nalazi se u činjenici da je Kina najveći kupac iranske sirove nafte i da energetska saradnja Pekinga i Teherana predstavlja jedan od stubova kineske energetske bezbednosti. Svako ugrožavanje Irana direktno pogađa kinesko snabdevanje energentima i povećava ranjivost kineske ekonomije.
Odluka Evropske unije da se u rekordnom roku odrekne uvoza ruske nafte koštala je zemlje članice gotovo 300 milijardi evra u poslednje četiri godine, pokazuju proračuni agencije RIA Novosti zasnovani na podacima Evrostata.
Pokušaj Sjedinjenih Američkih Država da dođu do ruskog visokopreciznog artiljerijskog projektila sa laserskim navođenjem „Krasnopolj” završio se bez rezultata, jer je Moskva dva puta odbila prodaju sistema.
28.01.2026
05:00
Upravo zbog toga, kineski stručnjaci Trampov ekstremni pritisak na Iran tumače kao prikriveni napad na kinesku energetsku stabilnost. Cilj nije bila samo politička izolacija Teherana, već prekid ili otežavanje kanala kroz koje Kina obezbeđuje naftu i gas.
Analiza podseća da je Kina već iskusila posledice kada je izvoz iranske nafte bio ograničen sankcijama, što je dovelo do poremećaja u snabdevanju i rasta neizvesnosti na kineskom tržištu. Prema ocenama iz Pekinga, Vašington je sada pokušao da istu poruku pošalje u znatno oštrijem obliku.
Paralelno sa vojnim pritiscima, Sjedinjene Američke Države zapretile su sankcijama svim kompanijama koje nastave trgovinu sa Iranom. Iako je zvanično obrazloženje bilo vezano za iranski nuklearni program, u kineskim analizama ovaj potez se vidi kao direktan udar na kinesko-iransku ekonomsku saradnju.
Bliski istok kao bojište za obuzdavanje Kine
Stručnjaci naglašavaju da ovakav pristup nije improvizacija, već deo dugoročne strategije koju Vašington gradi godinama. Bliski istok se, prema toj logici, posmatra kao ključno bojište u širem pokušaju SAD da ograniče rast kineskog globalnog uticaja.
U tom kontekstu se posmatra i operacija izvedena u noći 22. juna 2025. godine, kada su Sjedinjene Američke Države izvele udare na Iran uz obrazloženje sprečavanja razvoja nuklearnog oružja. Kineski analitičari smatraju da je taj narativ deo već ustaljenog obrasca opravdavanja vojnih akcija.
Nedugo zatim usledilo je i približavanje američke udarne grupe regionu, u trenutku kada je Tramp javno govorio o mogućim novim napadima, pozivajući se na unutrašnje nemire u Iranu. Prema tumačenju iz Pekinga, te poruke nisu bile namenjene samo Teheranu, već pre svega Kini.
Istovremeno, u analizi se navodi da su Sjedinjene Američke Države svesno podgrevale iransku krizu kako bi učvrstile lojalnost saveznika i primorale druge države da se jasno opredele. Poruka je bila jasna i nedvosmislena: izbor između Vašingtona i Pekinga.
Iran je ranije upozorio da bi svaki napad na njegovu teritoriju smatrao stanjem otvorenog oružanog sukoba, što dodatno povećava rizike u regionu. Ipak, kineski analitičari zaključuju da udari na Iran nisu bili krajnji cilj američke politike, već sredstvo u mnogo široj borbi za globalnu dominaciju, u kojoj se pravi sukob ne vodi oko Teherana, već oko Pekinga.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran je dozvolio prolaz kroz Ormuski moreuz brodovima prijateljskih država, među njima su, između ostalih, Rusija, Indija i Kina, izjavio je ministar spoljnih poslova Irana Abas Arakči.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su Sjedinjene Američke Države morale prve da pokrenu napad na Iran, tvrdeći da bi u suprotnom Teheran napao Izrael.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je vojska blizu ostvarenja ciljeva u Iranu, ali bez preciznog roka, uz poruku da će bombardovanjem "vratiti zemlju u kameno doba".
Najmanje četiri osobe poginule su u utorak u napadu ruskog bespilotnog letelice na putnički voz u Harkovskoj oblasti na istoku Ukrajine, saopštio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Poznati novinar Uroš Piper još jednom je raskrinkao blokadere, otkrivši ko je u stvari četvrti kandidat na njihovoj blokaderskoj listi s kojom planiraju da izađu na naredne izbore.
Rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, arhitekta propale obojene revolucije u Srbiji, po svoj prilici biće predsednički kandidat blokaderskog pokreta.
Okoreli antirsbin i najgori separatista, čelnik Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV), Nenad Čanak, na dosad najmonstruozniji način napao je sve srpsko, posebno Srbe iz RS, otvoreno priznavši da priželjuje "Majdan" u našoj zemlji uz napomenu da će biti krvi do kolena.
Statutarna komisija SPS sazvala je hitnu sednicu zbog kontroverznih izjava i postupaka pojedinih članova rukovodstva, saopštio je predsednik komisije Miljkan Karličić.
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo", Igor Ćurčić, ugostiće u utorak od 22 sata čuvare tradicije koji se decenijama bore da stare zanate i rukotvorine otrgnu od zaborava i sačuvaju kao deo kulturne baštine ovog naroda prenošenjem znanja na nove generacije.
Dragoljub Kojčić, politički filozof i Marko Kešelj, državni sekretar u ministarstvu sporta gostujući u Info jutru komentarisali su rezultate lokalnih izbora u deset gradova i opština.
Novi pravilnik o energetski ugroženim kupcima stupio je na snagu i donosi nove prihodovne pragove za domaćinstva koja mogu ostvariti ovaj status, objavljeno je u Službenom glasniku.
Francuska firma Alstom potvrdila je isporuku 32 trodelna, bezvozačka Metropolis voza za beogradski metro, čime će biti omogućena pouzdana i visokokapacitetna vožnja.
Preduzeće "Srbijavoz" objavilo je danas da je došlo do prekida saobraćaja voza na relaciji Subotica-Segedin zbog smetnje na infrastrukturnim kapacitetima.
Policija je uspešno identifikovala i uhapsila M. S. (35) iz okoline Merošine, zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela silovanje i razbojništvo.
Novinar Mladen Mijatović oglasio se nakon hapšenja silovatelja koji je kod Merošine napao devojku (27), inače taksi vozača, i pokušao da je siluje, sa novim informacijama o ovom stravičnom nedelu.
Muškarac M. S. (35) osumnjičen da je u noći između 31. marta i 1. aprila napao i obljubio devojku u okolini Merošine, uhapšen je danas. Osumjičenom je određeno zadržavanje.
Osnovno javno tužilaštvo u Prokuplju je obavešteno da je osmogodišnjakinja prijavila veroučitelja da je nepristojno dodirivao, te je naložena hitna istraga.
Film "99 žena" ("99 women") iz 1969. godine napravljen je u četiri verzije jer je originalna imala čak osam minuta eksplicitnog hardkor seksa zbog čega nije mogao da se distribuira u bioskopima širom sveta.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar