Nagli pad prihoda od izvoza nafte i gasa primorava ruske vlasti da povećavaju poreze i da se sve više zadužuju kod domaćih banaka kako bi održale stabilnost državnih finansija, dok se ekonomski pritisak na Moskvu pojačava kako se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini.
Nafta i gas su godinama bili ključni izvor prihoda za ruski budžet i glavni oslonac finansiranja rata. Međutim, početkom ove godine ti prihodi su se srozali na nivoe kakvi nisu viđeni još od pandemije kovida, usled pooštrenih sankcija Zapada i novih trgovinskih ograničenja, navodi AP.
Najniži prihodi od pandemije
Prema dostupnim podacima, u januaru su prihodi ruskog budžeta od poreza na naftu i gas pali na 393 milijarde rubalja, što je oštar pad u odnosu na decembarskih 587 milijardi i čak trostruko manje nego u januaru prošle godine. Ekonomisti ocenjuju da je reč o najnižem nivou u poslednjih nekoliko godina.
Glavni razlozi su nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, pritisak Vašingtona na Indiju zbog kupovine ruske nafte, kao i pojačana kontrola takozvane „senkovite flote“ tankera kojima se Moskva godinama služila kako bi zaobišla ograničenja.
Sankcije koje idu korak dalje
Za razliku od ranijih mera, koje su imale za cilj da ograniče cenu ruske nafte, nove sankcije su usmerene direktno na lance snabdevanja. Kupci i prevoznici ruske nafte sada rizikuju isključenje iz američkog finansijskog sistema, što predstavlja ozbiljnu prepreku za međunarodne kompanije.
Evropska unija je dodatno zabranila uvoz goriva proizvedenog od ruske sirove nafte, čak i ako je prerađeno u trećim zemljama. U Briselu se otvoreno govori i o potpunoj zabrani brodarskih usluga za rusku naftu, uz poruku da samo snažan ekonomski pritisak može naterati Moskvu na promenu kursa.
Foto: EPA
Ruska nafta uz velike popuste
Zbog povećanog rizika i komplikovanih kanala plaćanja, kupci sada traže znatno veće popuste na rusku naftu. Cena ruske „urals“ mešavine u jednom trenutku pala je ispod 40 dolara po barelu, uz diskont i do 25 dolara u odnosu na svetsku referentnu cenu.
Kako se porezi u Rusiji obračunavaju na osnovu tržišne cene nafte, to automatski znači i manji priliv novca u državni budžet. Istovremeno, ogromne količine nafte ostaju uskladištene u tankerima na moru, što dodatno podiže troškove transporta i logistike.
Privreda usporava, rashodi ostaju visoki
Probleme budžeta dodatno pogoršava usporavanje privrednog rasta. Efekti ratne potrošnje slabe, a hronični nedostatak radne snage ograničava širenje poslovanja. Rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu iznosio je svega 0,1 odsto, dok su prognoze za ovu godinu znatno skromnije u odnosu na prethodne dve.
Istovremeno, vojni rashodi ostaju visoki i ne pokazuju znake smanjenja, što dodatno opterećuje državne finansije.
Porezi i zaduživanje kao kratkoročno rešenje
Kako bi popunio budžetske rupe, Kremlj je posegnuo za povećanjem poreza i dodatnim zaduživanjem. Porez na dodatu vrednost povećan je na 22 odsto, uvedeni su viši nameti na uvoz automobila, cigarete i alkohol, dok se država sve više oslanja na kredite domaćih banaka.
Na raspolaganju su i sredstva iz nacionalnog fonda bogatstva, ali ekonomisti upozoravaju da su to privremena rešenja. Viši porezi mogu dodatno usporiti privredu, dok novo zaduživanje nosi rizik rasta inflacije, koja je tek nedavno spuštena uz visoke kamatne stope.
Dugoročni pritisak na ratnu strategiju
Analitičari ocenjuju da Moskva za sada ima dovoljno sredstava da finansira budžet i rat, ali da bi nastavak ovakvih trendova u narednih šest do dvanaest meseci mogao uticati na razmišljanja u vrhu vlasti.
Iako se ne očekuje da bi ekonomski pritisak sam po sebi doveo do mirovnog sporazuma, sve su češće procene da bi Rusija mogla da smanji intenzitet borbi, fokusira se na ograničene ciljeve i uspori tempo rata ukoliko troškovi postanu preveliki.
Rusija aktivno radi na formiranju arhitekture ravnopravne i nedeljive bezbednosti u Evroaziji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, ističući da je reč o dugoročnom strateškom procesu koji ima za cilj stabilnost i saradnju na celom evroazijskom prostoru.
Poljska planira formiranje snažnog rezervnog sastava, uključujući takozvane rezerviste visoke spremnosti, kako bi zajedno sa profesionalnom vojskom i Teritorijalnim snagama obezbedila oružane snage od ukupno 500.000 vojnika spremnih za brzu mobilizaciju, najavio je ministar odbrane i potpredsednik vlade Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Praksa ukrajinskih specijalnih službi, koja uključuje pokušaje atentata i ubistva ruskih generala, mora biti zaustavljena na najradikalniji mogući način, ocenio je penzionisani ruski diplomata Mihail Demurin.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Zauzimanje Konstantinovke, jednog od ključnih ukrajinskih uporišta u Donbasu, moglo bi da otvori ruskoj vojsci put ka preuzimanju kontrole nad celim regionom, ocenio je za „RT internešenel“ bivši analitičar bezbednosne politike Pentagona Majkl Maluf.
Rat je, prema pisanju "The Economista", stigao u svakodnevni život građana Rusije, raste zabrinutost zbog nestašica, napada dronovima i talasa mobilizacije.
Kina ne želi da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, ali ne zato što je sentimentalni saveznik Zapada ili Kijeva, već zato što bi takav presedan jednog dana mogao da se okrene protiv same Kine.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u Ankari, tokom sastanka sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, da je imao dug razgovor sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i da veruje da se oko Ukrajine približava dogovor.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Rusija nema prihvatljiv način da brzo uništi ili izbaci iz stroja celu satelitsku grupaciju „Starlink“, izjavio je šef Centra za vojno-politička istraživanja Andrej Klincevič.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija aktivno radi na formiranju arhitekture ravnopravne i nedeljive bezbednosti u Evroaziji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, ističući da je reč o dugoročnom strateškom procesu koji ima za cilj stabilnost i saradnju na celom evroazijskom prostoru.
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i evropske vlasti pokušavaju da nateraju Rusiju da proglasi sveopštu mobilizaciju, jer bi takva odluka istovremeno pogodila rusku privredu, izazvala bekstvo stanovništva i srušila prećutni dogovor Kremlja sa društvom, ocenila je ruska novinarka Julija Latinjina.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, nastavlja sa raskrinkavanjem blokaderskih hijena, a ovoga puta na meti se našao blokaderski advokat Ivan Ninić, miljenik Zagorke Dolovac.
Crnogorski političar Miroslav Miki Brajović uputio je javnu zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i državnom rukovodstvu zbog, kako je naveo, brze pomoći nakon kvara u Elektrovučnoj podstanici Mojkovac, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje železničkog koridora Beograd–Bar.
Društvenim mrežama ponovo kruži jeziv video-snimak na kom Fadila Mujić, istaknuta članica takozvanog udruženja "Majke Srebrenice", bez trunke stida i srama, detaljno i sa osmehom opisuje stravičan pokolj srpskih civila u selu Kravica na pravoslavni Božić 1993. godine.
Večeras u 20.09 sati stigla je hiljadita prijava na portal "Ko si bre ti". Neverovatno interesovanje građani su pokazali za novu platformu, koja je juče počela sa radom.
Kako ekskluzivno otkrivamo, kroz takozvanu "Kuću ljudskih prava" prošla je basnoslovna suma od blizu milijardu dinara stranog novca, dok se iza zvučnih parola krije običan porodični biznis i mreža čiji je jedini cilj rušenje državnih i nacionalnih interesa Srbije.
Uoči Petrovdana, jednog od najvećih letnjih pravoslavnih praznika, širom Srbije ponovo su zasijale petrovdanske lile, čuvajući običaj koji se vekovima prenosi s kolena na koleno.
Policiji u Prijedoru je u noći između četvrtka i petka oko 3.40 prijavljeno je da je ispred jednog ugostiteljskog objekta u Kozarcu u Prijedoru u toku tuča između dva muškarca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova na Kopaoniku uhapsili su B. M. (30) iz Rume i državljanina Bosne i Hercegovine N. P. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo teška krađa.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Osvežavajuće limun kocke koje se tope u ustima prave se neverovatno lako, a nestaju sa stola za tili čas. Ovo je definitivno najlakši način da se rashladite i ujedno zasladite tokom vrelih dana.
Đina Džinović je u sjajnim odnosima sa novim suprugom svoje majke Meline, a kako je Informer saznao, on je gleda kao svoju ćerku i trudi se da joj nikada ništa ne fali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.