Nagli pad prihoda od izvoza nafte i gasa primorava ruske vlasti da povećavaju poreze i da se sve više zadužuju kod domaćih banaka kako bi održale stabilnost državnih finansija, dok se ekonomski pritisak na Moskvu pojačava kako se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini.
Nafta i gas su godinama bili ključni izvor prihoda za ruski budžet i glavni oslonac finansiranja rata. Međutim, početkom ove godine ti prihodi su se srozali na nivoe kakvi nisu viđeni još od pandemije kovida, usled pooštrenih sankcija Zapada i novih trgovinskih ograničenja, navodi AP.
Najniži prihodi od pandemije
Prema dostupnim podacima, u januaru su prihodi ruskog budžeta od poreza na naftu i gas pali na 393 milijarde rubalja, što je oštar pad u odnosu na decembarskih 587 milijardi i čak trostruko manje nego u januaru prošle godine. Ekonomisti ocenjuju da je reč o najnižem nivou u poslednjih nekoliko godina.
Glavni razlozi su nove sankcije Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, pritisak Vašingtona na Indiju zbog kupovine ruske nafte, kao i pojačana kontrola takozvane „senkovite flote“ tankera kojima se Moskva godinama služila kako bi zaobišla ograničenja.
Sankcije koje idu korak dalje
Za razliku od ranijih mera, koje su imale za cilj da ograniče cenu ruske nafte, nove sankcije su usmerene direktno na lance snabdevanja. Kupci i prevoznici ruske nafte sada rizikuju isključenje iz američkog finansijskog sistema, što predstavlja ozbiljnu prepreku za međunarodne kompanije.
Evropska unija je dodatno zabranila uvoz goriva proizvedenog od ruske sirove nafte, čak i ako je prerađeno u trećim zemljama. U Briselu se otvoreno govori i o potpunoj zabrani brodarskih usluga za rusku naftu, uz poruku da samo snažan ekonomski pritisak može naterati Moskvu na promenu kursa.
Foto: EPA
Ruska nafta uz velike popuste
Zbog povećanog rizika i komplikovanih kanala plaćanja, kupci sada traže znatno veće popuste na rusku naftu. Cena ruske „urals“ mešavine u jednom trenutku pala je ispod 40 dolara po barelu, uz diskont i do 25 dolara u odnosu na svetsku referentnu cenu.
Kako se porezi u Rusiji obračunavaju na osnovu tržišne cene nafte, to automatski znači i manji priliv novca u državni budžet. Istovremeno, ogromne količine nafte ostaju uskladištene u tankerima na moru, što dodatno podiže troškove transporta i logistike.
Privreda usporava, rashodi ostaju visoki
Probleme budžeta dodatno pogoršava usporavanje privrednog rasta. Efekti ratne potrošnje slabe, a hronični nedostatak radne snage ograničava širenje poslovanja. Rast bruto domaćeg proizvoda u trećem kvartalu iznosio je svega 0,1 odsto, dok su prognoze za ovu godinu znatno skromnije u odnosu na prethodne dve.
Istovremeno, vojni rashodi ostaju visoki i ne pokazuju znake smanjenja, što dodatno opterećuje državne finansije.
Porezi i zaduživanje kao kratkoročno rešenje
Kako bi popunio budžetske rupe, Kremlj je posegnuo za povećanjem poreza i dodatnim zaduživanjem. Porez na dodatu vrednost povećan je na 22 odsto, uvedeni su viši nameti na uvoz automobila, cigarete i alkohol, dok se država sve više oslanja na kredite domaćih banaka.
Na raspolaganju su i sredstva iz nacionalnog fonda bogatstva, ali ekonomisti upozoravaju da su to privremena rešenja. Viši porezi mogu dodatno usporiti privredu, dok novo zaduživanje nosi rizik rasta inflacije, koja je tek nedavno spuštena uz visoke kamatne stope.
Dugoročni pritisak na ratnu strategiju
Analitičari ocenjuju da Moskva za sada ima dovoljno sredstava da finansira budžet i rat, ali da bi nastavak ovakvih trendova u narednih šest do dvanaest meseci mogao uticati na razmišljanja u vrhu vlasti.
Iako se ne očekuje da bi ekonomski pritisak sam po sebi doveo do mirovnog sporazuma, sve su češće procene da bi Rusija mogla da smanji intenzitet borbi, fokusira se na ograničene ciljeve i uspori tempo rata ukoliko troškovi postanu preveliki.
Rusija aktivno radi na formiranju arhitekture ravnopravne i nedeljive bezbednosti u Evroaziji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, ističući da je reč o dugoročnom strateškom procesu koji ima za cilj stabilnost i saradnju na celom evroazijskom prostoru.
Poljska planira formiranje snažnog rezervnog sastava, uključujući takozvane rezerviste visoke spremnosti, kako bi zajedno sa profesionalnom vojskom i Teritorijalnim snagama obezbedila oružane snage od ukupno 500.000 vojnika spremnih za brzu mobilizaciju, najavio je ministar odbrane i potpredsednik vlade Vladislav Kosinjak-Kamiš.
Praksa ukrajinskih specijalnih službi, koja uključuje pokušaje atentata i ubistva ruskih generala, mora biti zaustavljena na najradikalniji mogući način, ocenio je penzionisani ruski diplomata Mihail Demurin.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se brojnost Oružanih snaga Rusije povećava na 2.399.130 ljudi, od čega će 1.510.000 biti vojna lica.
Ruski predsednik Vladimir Putin priznao je da ruske snage u Ukrajini ne napreduju brzinom kojom bi Moskva želela, ali je poručio da se front ipak pomera „korak po korak“ i da će Rusija pojačati udare na ukrajinsku infrastrukturu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je dosadašnjeg rukovodioca Kancelarije predsednika Ruske Federacije Andreja Kazakova i na njegovo mesto postavio Aleksandra Matvejeva.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija aktivno radi na formiranju arhitekture ravnopravne i nedeljive bezbednosti u Evroaziji, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov, ističući da je reč o dugoročnom strateškom procesu koji ima za cilj stabilnost i saradnju na celom evroazijskom prostoru.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Ukrajinska komanda ume da napravi sliku uspešnog kontranapada, ali iza te slike, prema oceni bivšeg oficira američke vojske Stanislava Krapivnika, stoje ogromni gubici, nasilno mobilisani ljudi i operacije koje kratko traju, a zatim se završavaju potiskivanjem ukrajinskih snaga.
Blokaderski autoprevoznik Milomir Jaćimović razotkriven je na društvenoj mreži Iks nakon što je danas po dolasku ispred zatvora u Novom Sadu kako bi na svoj lični zahtev odležao kaznu na koju je osuđen u Prekršajnom sudu, dao izjavu za tajkunsku televziju N1.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Pripadnici tenkovskog bataljona iz sastava Treće brigade Kopnene vojske intenzivno se obučavaju na poligonu u okolini Niša, radi daljeg unapređenja osposobljenosti za ealizaciju namenskih zadataka.
Lampica za temperaturu motora na instrument tabli vašeg vozila, znak je koji ne smete ignorisati, bez obzira na gužvu ili druge izazove na putu. To je signal za kvar težak i više od 1.000 evra!
Delove Republike Srpske pogodilo je snažno nevreme, praćeno pljuskovima sa grmljavinom i jakim udarima vetra. U nekim delovima Sarajeva, vetar je nosio stvari po ulici.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je za 7. septembra zakazano izlaganje završnih reči na suđenju Veljku Belivuku, Marku Miljkoviću, njihovim suprugama i drugim optuženima za pranje novca stečenog od kriminala.
Kriminalna grupa, predvođena novosadskim biznismenom, uhapšena je u akciji Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije zbog sumnje da su preko fiktivnih firmi i lažnih faktura oprali više od 42 miliona dinara.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
Policija u Beču razbila je navodno visoko organizovanu kriminalnu mrežu koja je, prema sumnjama istražitelja, funkcionisala gotovo kao legalno preduzeće. U akciji kodnog naziva "Operacija Psiho", otkrivena je ilegalna proizvodnja kanabisa.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Cvetanje smilja upravo je u punom jeku. Iako je to samonikla mediteranska biljka, koja uspeva tamo gde mnoge druge vrste teško opstaju, može sve češće da se vidi i na kontinentalnim balkonima i vrtovima.
jedan od često pominjanih aspekata ženske fizičke privlačnosti jeste zadnjica. Naučna istraživanja otkrivaju da nije veličina presudna, već zakrivljenost kičme.
Možda i ne slutite da se uzrok slabog WiFi signala krije upravo u vašem stanu. Pre nego što pomislite da je problem do internet provajdera, vredi proveriti da li neki sasvim obični predmeti iz doma utiču na kvalitet bežične veze.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.