Vrlo loša budućnost čeka NATO ukoliko članice Alijanse odbiju da pomognu Sjedinjenim Američkim Državama u obezbeđivanju plovidbe kroz Ormuski moreuz, upozorio je američki predsednik Donald Tramp.
On je poručio da države koje koriste ovaj strateški pomorski prolaz za transport nafte moraju same da učestvuju u njegovoj zaštiti, uz podršku Vašingtona.
- NATO čeka veoma loša budućnost ako članice Alijanse ne pomognu Sjedinjenim Američkim Državama da deblokiraju Ormuski moreuz. Zemlje koje dobijaju naftu kroz Ormuski moreuz moraju same da se pobrinu za bezbednost tog puta, a SAD su spremne da pruže pomoć - rekao je Donald Tramp.
Ormuski moreuz ključna tačka svetske energetike
Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih ruta na svetu, jer kroz njega prolazi veliki deo globalnih isporuka nafte i energenata iz Persijskog zaliva.
Zbog toga je pitanje bezbednosti plovidbe u tom regionu postalo jedno od ključnih bezbednosnih i ekonomskih pitanja u trenutku eskalacije tenzija na Bliskom istoku.
Izjava Donalda Trampa dolazi u trenutku kada Vašington pokušava da formira širu međunarodnu koaliciju koja bi obezbedila prolaz kroz moreuz i sprečila dalje poremećaje u globalnom snabdevanju energentima.
Tramp očekuje pomoć i od Kine
Američki predsednik je istakao da očekuje podršku i od Pekinga, naglašavajući da bi Kina, kao jedna od najvećih uvoznih zemalja nafte iz Persijskog zaliva, takođe trebalo da učestvuje u obezbeđivanju bezbednosti pomorske rute.
Prema njegovim rečima, zemlje koje ekonomski zavise od transporta energenata kroz Ormuski moreuz moraju da preuzmu deo odgovornosti za stabilnost tog regiona.
Tramp je poručio da su Sjedinjene Američke Države spremne da pomognu saveznicima u obezbeđivanju plovidbe, ali da očekuju aktivnije učešće drugih država koje imaju direktan interes u očuvanju otvorenog pomorskog puta.
Pregovori o rešavanju sukoba u Ukrajini naglo su usporili zbog eskalacije rata između Sjedinjenih Država i Irana, a evropske diplomate upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao imati ozbiljne posledice po Kijev.
Mogućnost ublažavanja sankcija Rusiji pojavila se nakon telefonskog razgovora američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina.
Moskva se sve češće pominje kao ključna adresa za smirivanje rastuće krize između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana, dok Vašington sve otvorenije pokušava da uključi Kremlj u rešavanje sukoba. Međutim, ruska strana jasno pokazuje da takva pomoć neće doći bez političke cene.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregovori o rešavanju sukoba u Ukrajini naglo su usporili zbog eskalacije rata između Sjedinjenih Država i Irana, a evropske diplomate upozoravaju da bi takav razvoj događaja mogao imati ozbiljne posledice po Kijev.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Ruski Daleki istok raspolaže količinama ugljovodoničnih resursa koje se mogu meriti sa najvećim naftno-gasnim basenima na svetu, izjavio je direktor Federalne agencije za korišćenje mineralnih resursa Rusije Oleg Kazanov u intervjuu za Sputnjik uoči Istočnog ekonomskog foruma.
Dežurni mržitelj, samozvani akademik i ideolog blokadera Dušan Teodorović, ponovo je doživeo potpuni pomračaj svesti i osuo najstrašniju paljbu po generalu Ratku Mladiću i svima koji mu odaju počast!
Naim Lepo Beširi, poznati lobista samozvanog premijera lažne države Kosovo, Aljbina Kurtija, i ideolog srpske opozicije, pobesneo je u tolikoj meri zbog jučerašnjeg emotivnog dočeka tela pokojnog Ratka Mladića u Beogradu da očigledno nije mogao ni da spava.
Mreže su se danas usijale zbog snimka iz prošlosti na kom se vidi predsednik Srbije Aleksandar Vučić u društvu sina Danala na ulicama glavnog grada Slovačke, Bratislave.
Rat do istrebljenja u opozicionom taboru ne jenjava, a najnoviji žestoki udarac zadao Radomir Lazović, večiti student iz ZLF-a, koji je u programu tajkunskih medija doslovno sravnio sa zemljom Demokratsku stranku i Srđana Milivojevića!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Stravična saobraćajna nesreća dogodila se 1. septembra na putu između Vršca i Plandišta, kada su život tragično izgubili supružnici Stevan (68) i Vojislava (59) G. iz sela Margita.
Menjačnica u Preljini bila je na meti lopova koji su u noćnim satima provalili u objekat i iz njega odneli kompletan sef sa oko dva miliona dinara, namenjenih za redovno poslovanje menjačnice.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Posle gotovo tri decenije, jedna od najvoljenijih filmskih priča o sestrinskoj ljubavi, magiji i porodičnim tajnama dobija svoj dugo iščekivani nastavak.
Glumica Eva Ras (85) kaže da je poruka njenih kolega blokadera onima koji su bili deo Međunarodnog filmskog festivala u Nišu da "crknu i da su loši glumci".
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.