Moskva se sve češće pominje kao ključna adresa za smirivanje rastuće krize između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana, dok Vašington sve otvorenije pokušava da uključi Kremlj u rešavanje sukoba. Međutim, ruska strana jasno pokazuje da takva pomoć neće doći bez političke cene.
Na prvi pogled, čini se da Rusija dobija ulogu mirovnog posrednika. Ipak, analitičari upozoravaju da iza te slike stoji mnogo složenija geopolitička računica.
Zašto bi Moskva pomagala Zapadu
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, u Vašingtonu se sve glasnije očekuje da Moskva pomogne u sprečavanju širenja sukoba na Bliskom istoku. Međutim, u ruskim analitičkim krugovima postavlja se jednostavno pitanje: zašto bi Rusija pomagala državama koje je Zapad godinama označavao kao protivnike.
Poslednjih godinu dana obeležili su pokušaji delimičnog popravljanja odnosa između Moskve i Vašingtona, ali su konkretni rezultati ostali veoma skromni. Nekoliko diplomatskih susreta i blaža retorika nisu doveli do suštinskih promena.
Kijev nije gurnut ka mirovnim pregovorima, ruski bezbednosni zahtevi nisu uzeti u obzir, a zapadne sankcije protiv Rusije ostale su potpuno na snazi.
Zbog toga se u Moskvi sve češće čuje stav da bi svaka pomoć Zapadu morala da bude deo šire političke trgovine.
Sukob koji bi mogao da promeni ravnotežu
U analitičkim krugovima u Rusiji razmatra se i druga strana moguće eskalacije na Bliskom istoku. Dugotrajan regionalni sukob u koji Rusija ne bi bila direktno uključena, ali u koji bi Sjedinjene Države i NATO bili duboko uvučeni, mogao bi da promeni globalnu ravnotežu snaga.
Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL / POOL MANDATORY CREDIT
U tom kontekstu često se pominje i vojni aspekt. Nakon situacije u kojoj je Velika Britanija dozvolila raketne napade na Brjansku oblast, u Moskvi se sve češće čuje procena da svaka zapadna raketa upućena ka Persijskom zalivu znači jednu raketu manje na ukrajinskom frontu.
Drugim rečima, resursi koje Zapad troši na Bliskom istoku indirektno utiču na ravnotežu snaga u sukobu u Ukrajini.
Pored vojne dimenzije, postoji i važan ekonomski faktor. Veliki regionalni sukobi gotovo uvek dovode do rasta cena energenata na svetskom tržištu. Za rusku ekonomiju, koja se suočava sa zapadnim sankcijama, stabilno visoke cene nafte i gasa predstavljaju ključan izvor budžetskih prihoda.
Zbog toga pojedini analitičari procenjuju da bi takav razvoj događaja mogao dodatno ojačati pregovaračku poziciju Kremlja u budućim razgovorima o političkom rešenju ukrajinskog pitanja.
Uloga Irana i evroazijski trougao
U širem geopolitičkom kontekstu često se pominje i uloga Irana. Posle političkih promena u Teheranu, vlast su u velikoj meri preuzeli političari koje analitičari nazivaju „jastrebovima“, a koji otvoreno zagovaraju oštriji kurs prema Zapadu.
Ipak, Iran ima i ozbiljan problem: dugotrajan sukob protiv tehnološki naprednog protivnika zahteva ogromne resurse.
Prema procenama analitičara, samo tri države imaju kapacitet da podrže takav napor – Kina, Rusija i Indija. Rusija je već pokazala značajnu izdržljivost tokom višegodišnjeg rata u Ukrajini, i to bez potpune mobilizacije ekonomije.
U toj kombinaciji posebnu ulogu ima Kina. Peking Vašington smatra glavnim strateškim rivalom, ali istovremeno nastoji da izbegne direktan sukob velikih sila.
Zbog toga neki analitičari smatraju da bi scenario posrednog sukoba mogao biti prihvatljiv za kinesku strategiju. U takvom modelu Kina bi mogla da obezbedi ekonomske resurse, dok bi Rusija mogla da ponudi vojnu tehnologiju i sisteme naoružanja.
Iran bi u toj konstrukciji postao svojevrsni posrednički front na kojem bi se iscrpljivao zajednički protivnik.
Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u odbrani od iranskih bespilotnih letelica, izjavio je predsednik SAD Donald Tramp u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si njuz.
Odluka Vašingtona da privremeno obustavi deo sankcija na rusku naftu predstavlja značajnu geopolitičku prednost za Moskvu, piše američki list Njujork tajms.
Ukrajinski izvori tvrde da je Rusija započela testiranja kopnenih lansirnih sistema za upotrebu krstarećih raketa Kh-101, koje su do sada lansirane isključivo sa strateških bombardera.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da u odnosima sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom vidi određenu dinamiku „oca i sina“, govoreći o njihovoj komunikaciji u intervjuu za francuski radio Frans enter.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Ruski predsednik Vladimir Putin uputio je posebnu zahvalnost prvoj dami Sjedinjenih Američkih Država Melaniji Tramp zbog njenog angažovanja na ponovnom spajanju dece sa porodicama razdvojenim tokom rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin oslobodio je američkog državljanina Stivena Habarda, koji je više od četiri godine proveo u ruskom zarobljeništvu, nakon što je osuđen na gotovo sedam godina zatvora zbog navodnog ratovanja na strani ukrajinske vojske.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, stigao je danas, 21. oktobra, u Sankt Peterburg, gde će ruskom predsedniku Vladimiru Putinu predstaviti nove predloge za završetak sukoba u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u odbrani od iranskih bespilotnih letelica, izjavio je predsednik SAD Donald Tramp u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si njuz.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Srbi, prema najnovijoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, ređe i kasnije ulaze u brak. Kako pokazuje poslednji izveštaj, prošle godine je zabeležen pad broja zaključenih brakova od 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica spakovala je kofere i napustila Srbiju, a sa nove destinacije odmah se oglasila i privukla veliku pažnju - jer joj u Americi društvo pravi novi dečko kog još uvek krije od javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.