Moskva se sve češće pominje kao ključna adresa za smirivanje rastuće krize između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana, dok Vašington sve otvorenije pokušava da uključi Kremlj u rešavanje sukoba. Međutim, ruska strana jasno pokazuje da takva pomoć neće doći bez političke cene.
Na prvi pogled, čini se da Rusija dobija ulogu mirovnog posrednika. Ipak, analitičari upozoravaju da iza te slike stoji mnogo složenija geopolitička računica.
Zašto bi Moskva pomagala Zapadu
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, u Vašingtonu se sve glasnije očekuje da Moskva pomogne u sprečavanju širenja sukoba na Bliskom istoku. Međutim, u ruskim analitičkim krugovima postavlja se jednostavno pitanje: zašto bi Rusija pomagala državama koje je Zapad godinama označavao kao protivnike.
Poslednjih godinu dana obeležili su pokušaji delimičnog popravljanja odnosa između Moskve i Vašingtona, ali su konkretni rezultati ostali veoma skromni. Nekoliko diplomatskih susreta i blaža retorika nisu doveli do suštinskih promena.
Kijev nije gurnut ka mirovnim pregovorima, ruski bezbednosni zahtevi nisu uzeti u obzir, a zapadne sankcije protiv Rusije ostale su potpuno na snazi.
Zbog toga se u Moskvi sve češće čuje stav da bi svaka pomoć Zapadu morala da bude deo šire političke trgovine.
Sukob koji bi mogao da promeni ravnotežu
U analitičkim krugovima u Rusiji razmatra se i druga strana moguće eskalacije na Bliskom istoku. Dugotrajan regionalni sukob u koji Rusija ne bi bila direktno uključena, ali u koji bi Sjedinjene Države i NATO bili duboko uvučeni, mogao bi da promeni globalnu ravnotežu snaga.
Foto: EPA/GAVRIIL GRIGOROV/SPUTNIK/KREMLIN POOL / POOL MANDATORY CREDIT
U tom kontekstu često se pominje i vojni aspekt. Nakon situacije u kojoj je Velika Britanija dozvolila raketne napade na Brjansku oblast, u Moskvi se sve češće čuje procena da svaka zapadna raketa upućena ka Persijskom zalivu znači jednu raketu manje na ukrajinskom frontu.
Drugim rečima, resursi koje Zapad troši na Bliskom istoku indirektno utiču na ravnotežu snaga u sukobu u Ukrajini.
Pored vojne dimenzije, postoji i važan ekonomski faktor. Veliki regionalni sukobi gotovo uvek dovode do rasta cena energenata na svetskom tržištu. Za rusku ekonomiju, koja se suočava sa zapadnim sankcijama, stabilno visoke cene nafte i gasa predstavljaju ključan izvor budžetskih prihoda.
Zbog toga pojedini analitičari procenjuju da bi takav razvoj događaja mogao dodatno ojačati pregovaračku poziciju Kremlja u budućim razgovorima o političkom rešenju ukrajinskog pitanja.
Uloga Irana i evroazijski trougao
U širem geopolitičkom kontekstu često se pominje i uloga Irana. Posle političkih promena u Teheranu, vlast su u velikoj meri preuzeli političari koje analitičari nazivaju „jastrebovima“, a koji otvoreno zagovaraju oštriji kurs prema Zapadu.
Ipak, Iran ima i ozbiljan problem: dugotrajan sukob protiv tehnološki naprednog protivnika zahteva ogromne resurse.
Prema procenama analitičara, samo tri države imaju kapacitet da podrže takav napor – Kina, Rusija i Indija. Rusija je već pokazala značajnu izdržljivost tokom višegodišnjeg rata u Ukrajini, i to bez potpune mobilizacije ekonomije.
U toj kombinaciji posebnu ulogu ima Kina. Peking Vašington smatra glavnim strateškim rivalom, ali istovremeno nastoji da izbegne direktan sukob velikih sila.
Zbog toga neki analitičari smatraju da bi scenario posrednog sukoba mogao biti prihvatljiv za kinesku strategiju. U takvom modelu Kina bi mogla da obezbedi ekonomske resurse, dok bi Rusija mogla da ponudi vojnu tehnologiju i sisteme naoružanja.
Iran bi u toj konstrukciji postao svojevrsni posrednički front na kojem bi se iscrpljivao zajednički protivnik.
Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u odbrani od iranskih bespilotnih letelica, izjavio je predsednik SAD Donald Tramp u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si njuz.
Odluka Vašingtona da privremeno obustavi deo sankcija na rusku naftu predstavlja značajnu geopolitičku prednost za Moskvu, piše američki list Njujork tajms.
Ukrajinski izvori tvrde da je Rusija započela testiranja kopnenih lansirnih sistema za upotrebu krstarećih raketa Kh-101, koje su do sada lansirane isključivo sa strateških bombardera.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da u odnosima sa predsednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom vidi određenu dinamiku „oca i sina“, govoreći o njihovoj komunikaciji u intervjuu za francuski radio Frans enter.
Veliki požar zahvatio je istorijsku Milerovu palatu u samom centru Sankt Peterburga, preko puta Katedrale Svetog Isaka, a vatra se tokom noći proširila i na susednu zgradu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruski strateški bombarder Tu-95 srušio se danas u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku Rusije tokom trenažnog leta, a u katastrofi je poginulo šest osoba, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin drastično je pooštrio pravila za iznošenje gotovih rubalja iz zemlje i spustio granicu za građane na milion rubalja, dok za kompanije i preduzetnike zabrana važi bez obzira na iznos, osim u posebno propisanim slučajevima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Oružane snage Ukrajine (OSU) objavile su snimak zarobljenih ruskih vojnika posle treće faze velike protivofanzivne operacije "Vivaldi2 kod Limana, tvrdeći da je u ukrajinske ruke palo više od 250 pripadnika ruske vojske i da su se na pojedinim delovima fronta predavale čitave jedinice.
Rusija je modernizovala tajni sistem „Perimetar“, na Zapadu poznat kao „Mrtva ruka“, čija je osnovna svrha da omogući uzvratni nuklearni udar čak i ukoliko bi rusko političko i vojno rukovodstvo, glavni komandni centri i standardne veze bili uništeni u prvom napadu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog u odbrani od iranskih bespilotnih letelica, izjavio je predsednik SAD Donald Tramp u intervjuu za američku televiziju En-Bi-Si njuz.
Osvedočeni nasilnik, prvi na blokaderskoj listi, novosadski kardiolog Ilija Srdanović vlasnik je ogromne kuće u Hrvatskoj, ekskluzivno otkriva Informer.
Na društvenim mrežama pojavila se objava, koja najbolje prikazuje razliku između Srbije koja glasa za Aleksandra Vučić i blokadera koji podržavaju takozvanu "Studentsku listu".
Da su se crnogorski lobiji i vojvođanske separatističke grupacije direktno udružili u izazivanju haosa po Srbiji najbolje dokazuje 37. kandidatkinja sa blokaderske liste, Slavica Filipović.
Marina Erden na društvenim mrežama često deli detalje iz porodičnog života između Srbije i Turske, a njen odnos sa svekrom posebno je privukao pažnju javnosti.
Ministar finansija Siniša Mali poručio je da privrednici Zvezdare imaju važnu ulogu u daljem razvoju srpske privrede, posebno istakavši značaj novih poslovnih prilika koje Srbiji donosi Ekspo 2027.
Digitalizacija, sajber bezbednost, razvoj finansijskog tržišta i upravljanje rizicima bili su u žiži konferencije Ključni trendovi 2026, koju su na Zlatiboru organizovali Privredna komora Srbije, Udruženje banaka Srbije i Udruženje osiguravača Srbije.
Jezivi i uznemirujući detalji masakra u okolini Novog Bečeja ne prestaju da šokiraju javnost - telo cenjene doktorke S. S. u zamrzivaču pronađeno je u toliko unakaženom stanju da policajci na licu mesta na prvi pogled nisu mogli sa sigurnošću da utvrde čak ni kog je pola žrtva.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Lazara V. (21) zbog postojanja opravdane sumnje da je 11. avgusta 2026. godine u stanu na teritoriji GO Čukarica sa još jednim maloletnim licem, neovlašćeno radi prodaje držao skoro 2,5 kilograma opojne droge kanabis.
Policija u Novom Pazaru hitno je reagovala i uhapsila muškarca koji je, nakon višednevnog uznemiravanja i proganjanja jedne devojke, nasred ulice pretukao i nju i njenu majku.
Nesrećna žena S. S., čiji su delovi tela pronađeni u zamrzivaču porodične kuće u Novom Bečeju, bila je penzionisana doktorka lokalnog doma zdravlja koja je došla u posetu svom sinu Miloradu S.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Dešava se da obuća izgleda savršeno u prodavnici, a da tek nakon dužeg hodanja shvatimo da nas steže na određenim mestima. Umesto da takav par odmah sklonite u stranu, postoje jednostavni načini da ga malo omekšate i prilagodite stopalu.
ChatGPT može da pomogne u pisanju, analizi, učenju, poslu i osmišljavanju novih ideja, ali kvalitet njegovog odgovora često zavisi od toga koliko ste jasno objasnili šta želite.
Ako primetite da vaša mačka uzme granulu, odnese je dalje od posude i tek onda počne da jede, nema razloga za paniku. Iako vlasnicima ovo ponašanje može delovati čudno, ono često ima sasvim prirodno objašnjenje.
Peckanje, svrab ili crvenilo nakon odnosa mogu imati različite uzroke, od infekcija i trenja do reakcije na kondom ili lubrikant. U retkim slučajevima, razlog može biti preosetljivost na proteine iz semene tečnosti.
Bivša učesnica rijalitija Anja Todorović sinoć je proslavila rođendan u društvu svojih najbližih, a sudeći prema snimcima koje je danas podelila sa pratiocima na društvenim mrežama, slavlje je bilo ispunjeno emocijama, osmesima i lepim iznenađenjima.
Ekipa Informera posetila je kuću u Kraljevu u kojoj je detinjstvo proveo pevač Predrag Živković Tozovac, a koja se danas nalazi u veoma lošem, gotovo ruiniranom stanju.
Pop diva Jelena Karleuša boravila je u Milanu sa ćerkama Atinom i Nikom, gde su vreme iskoristile za šoping, obilazak luksuznih radnji i uživanje u čarima italijanske prestonice mode, ali i da reši sve bitne stvari koje se tiču školovanja starije ćerke.
Pevačica Aleksandra Radović otkrila je da često odlazi u crkvu jer tamo oseti mir i spokoj i kao što kaže, svi smo grešni i svi imamo prilikiu za pokajanje, a ona se posle svake posete Crkvi oseća oslobođeno.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.