Ruski programeri iz kompanije „Biro 1440“ uspeli su da razviju sopstvenu vezu zasnovanu na satelitskoj grupaciji.
To je dostignuće koje, prema oceni ruskog vojnog analitičara Valerija Širjajeva, danas može da ostvari samo mali broj država u svetu.
Posebnu pažnju izaziva tvrdnja da je u sistem ugrađena i međusatelitska laserska komunikacija, tehnologija koja omogućava direktan prenos podataka u svemiru, bez spuštanja signala na Zemlju.
Govoreći o tehnološkom nivou projekta, Širjajev je posebno izdvojio međusatelitsku komunikaciju pomoću laserskog zraka.
- Mladi momci, talentovani, ambiciozni, koji žele da dokažu da i kod njih može da uspe isto ono što i kod Amerikanaca. I uspelo im je. Tamo postoje veoma visoke tehnologije. Na primer, međusatelitska veza, kada dva satelita vise u svojim orbitama, a jedan drugom šalje informaciju pomoću laserskog zraka, ne spuštajući je na Zemlju, već direktno u svemiru. Pogoditi iz satelita u satelit laserskim zracima, možeš li da zamisliš? To je vrhunski nivo - rekao je Širjajev.
On je dodao da takvu tehnologiju već poseduje i Ilon Mask, uz ocenu da je razvoj sličnog sistema razlog za ponos, jer takva rešenja nema veliki broj država.
- Kod Maska to postoji. Na takve stvari može da se bude ponosan, to ne postoji u svakoj zemlji -naveo je on.
Nije Starlink, već konkurencija OneVebu
Širjajev je istakao da ruski projekat ne treba porediti sa sistemom Ilona Maska, već pre sa kompanijom OneVeb, koja je, prema njegovim rečima, ranije sa Rusijom planirala sličan model razvoja satelitske komunikacije.
- Što se tiče njihove specijalizacije, to nikako ne može da se poredi sa Ilonom Maskom. To su konkurenti OneVebu. OneVeb je kompanija koja je zajedno sa Rusijom želela da radi isto to, da razvija takav sistem, samo što oni svoje satelite postavljaju u više orbite - rekao je Širjajev.
On je objasnio da viša orbita omogućava pokrivanje veće površine Zemlje sa manjim brojem satelita, ali da takav pristup ima i svoje ograničenje.
- Što je orbita viša, to veću površinu na Zemlji možeš da zahvatiš, pa ti je potrebno manje satelita. Ali signal slabi zato što si se podigao više - rekao je on.
Signal za kompanije, avione i vojsku
Prema njegovim rečima, usluga neće biti namenjena privatnim korisnicima, već velikim sistemima i organizacijama, a terminali za prijem signala imaće masu od oko 15 kilograma.
- Taj signal će prodavati ne privatnim licima, već organizacijama: železnici, Aeroflotu, ugrađivaće ga u avione i tako dalje. Naravno, i vojska svakako - rekao je Širjajev.
On je dodao da je za punu funkcionalnost sistema neophodno da do kraja 2027. godine u orbiti bude ukupno 282 satelita, dok ih je za sada lansirano samo 16.
- Da bi sve to proradilo kako treba, do kraja 2027. godine moraju tamo da postave 282 satelita. Za sada ih je samo prvih 16 - rekao je Širjajev.
Ako plan bude realizovan, Rusija bi mogla da dobije sopstvenu razvijenu satelitsku mrežu za komunikaciju namenjenu velikim državnim i privrednim sistemima, uključujući i vojnu upotrebu, što bi predstavljalo važan tehnološki iskorak u oblasti svemirskih i komunikacionih tehnologija.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
Ukrajinski dronovi ponovo su napali ciljeve u Lenjingradskoj oblasti, a prema dostupnim navodima do ruskih luka stigli su preko Poljske i baltičkih država. Zbog toga se u Moskvi sve otvorenije govori o mogućem odgovoru i novoj fazi sukoba.
Izjava da su odnosi Rusije i evropskih država u dubokoj krizi otvorila je pitanje ko zapravo plaća najveću cenu prekida saradnje između Moskve i Evrope, piše italijanski L’AntiDiplomatico.
Sjedinjene Američke Države pripremaju raspoređivanje novih borbenih sistema u svemiru u okviru projekta „Zlatna kupola“, čime bi orbitalni prostor mogao da postane poprište direktnih vojnih sukoba, upozorilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Sjedinjene Američke Države neće ugroziti bezbednost sopstvene vojske i ekonomije kako bi nastavile da snabdevaju Ukrajinu raketama, ocenio je urednik američkog časopisa Amerikan konzervativ Džud Ruso, upozoravajući da su američke zalihe presretača ozbiljno iscrpljene ratom sa Iranom, dok Pentagon preusmerava sisteme „patriot“ u Saudijsku Arabiju i Katar.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zapretila je Ukrajini obustavom mehanizma za nabavku američkog oružja i razmene obaveštajnih podataka ukoliko Kijev ne prekine dalekometne napade na ruske rafinerije i drugu energetsku infrastrukturu.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Američki izviđački avion ARTEMIS II ponovo je jutros poleteo iz Rumunije i uputio se iznad Crnog mora, gde se kretao prema istoku na pravcu koji američke snage redovno koriste za elektronsko i radarsko izviđanje područja oko Krima i južnih regiona Rusije.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari