Ruski programeri iz kompanije „Biro 1440“ uspeli su da razviju sopstvenu vezu zasnovanu na satelitskoj grupaciji.
To je dostignuće koje, prema oceni ruskog vojnog analitičara Valerija Širjajeva, danas može da ostvari samo mali broj država u svetu.
Posebnu pažnju izaziva tvrdnja da je u sistem ugrađena i međusatelitska laserska komunikacija, tehnologija koja omogućava direktan prenos podataka u svemiru, bez spuštanja signala na Zemlju.
Govoreći o tehnološkom nivou projekta, Širjajev je posebno izdvojio međusatelitsku komunikaciju pomoću laserskog zraka.
- Mladi momci, talentovani, ambiciozni, koji žele da dokažu da i kod njih može da uspe isto ono što i kod Amerikanaca. I uspelo im je. Tamo postoje veoma visoke tehnologije. Na primer, međusatelitska veza, kada dva satelita vise u svojim orbitama, a jedan drugom šalje informaciju pomoću laserskog zraka, ne spuštajući je na Zemlju, već direktno u svemiru. Pogoditi iz satelita u satelit laserskim zracima, možeš li da zamisliš? To je vrhunski nivo - rekao je Širjajev.
On je dodao da takvu tehnologiju već poseduje i Ilon Mask, uz ocenu da je razvoj sličnog sistema razlog za ponos, jer takva rešenja nema veliki broj država.
- Kod Maska to postoji. Na takve stvari može da se bude ponosan, to ne postoji u svakoj zemlji -naveo je on.
Nije Starlink, već konkurencija OneVebu
Širjajev je istakao da ruski projekat ne treba porediti sa sistemom Ilona Maska, već pre sa kompanijom OneVeb, koja je, prema njegovim rečima, ranije sa Rusijom planirala sličan model razvoja satelitske komunikacije.
- Što se tiče njihove specijalizacije, to nikako ne može da se poredi sa Ilonom Maskom. To su konkurenti OneVebu. OneVeb je kompanija koja je zajedno sa Rusijom želela da radi isto to, da razvija takav sistem, samo što oni svoje satelite postavljaju u više orbite - rekao je Širjajev.
On je objasnio da viša orbita omogućava pokrivanje veće površine Zemlje sa manjim brojem satelita, ali da takav pristup ima i svoje ograničenje.
- Što je orbita viša, to veću površinu na Zemlji možeš da zahvatiš, pa ti je potrebno manje satelita. Ali signal slabi zato što si se podigao više - rekao je on.
Signal za kompanije, avione i vojsku
Prema njegovim rečima, usluga neće biti namenjena privatnim korisnicima, već velikim sistemima i organizacijama, a terminali za prijem signala imaće masu od oko 15 kilograma.
- Taj signal će prodavati ne privatnim licima, već organizacijama: železnici, Aeroflotu, ugrađivaće ga u avione i tako dalje. Naravno, i vojska svakako - rekao je Širjajev.
On je dodao da je za punu funkcionalnost sistema neophodno da do kraja 2027. godine u orbiti bude ukupno 282 satelita, dok ih je za sada lansirano samo 16.
- Da bi sve to proradilo kako treba, do kraja 2027. godine moraju tamo da postave 282 satelita. Za sada ih je samo prvih 16 - rekao je Širjajev.
Ako plan bude realizovan, Rusija bi mogla da dobije sopstvenu razvijenu satelitsku mrežu za komunikaciju namenjenu velikim državnim i privrednim sistemima, uključujući i vojnu upotrebu, što bi predstavljalo važan tehnološki iskorak u oblasti svemirskih i komunikacionih tehnologija.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
Ukrajinski dronovi ponovo su napali ciljeve u Lenjingradskoj oblasti, a prema dostupnim navodima do ruskih luka stigli su preko Poljske i baltičkih država. Zbog toga se u Moskvi sve otvorenije govori o mogućem odgovoru i novoj fazi sukoba.
Izjava da su odnosi Rusije i evropskih država u dubokoj krizi otvorila je pitanje ko zapravo plaća najveću cenu prekida saradnje između Moskve i Evrope, piše italijanski L’AntiDiplomatico.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ruski stručnjaci proučili su oborene bespilotne letelice američke proizvodnje Hornet koje koriste Oružane snage Ukrajine i utvrdili da specifičan položaj njihovih antena otežava elektronsko ometanje, ali ih ipak ne čini otpornim na ruske sisteme za radio-elektronsku borbu.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Blokaderski glumac Feđa Štukan, bosnaski ekstremista i snajperista u Sarajevu iz Armije BiH, pokušao je da provocira Srbe i Srbiju, ali je dobio brutalan odgovor iz Srpske.
Blokaderski zgubidani naručili su kriptovane telefone u vrednosti između 15.000 i 30.000 evra kako bi se zaštitili od Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI).
Gledaoci tajkunske televizije N1 ostali su u potpunom šoku kada se na malim ekranima ponovo pojavila Žaklina Tatalović! Bivša prva zvezda blokaderskih medija izgledala je potpuno neprepoznatljivo i devastirano, a njen drastično promenjen izgled bio je glavna tema na društvenim mrežama!
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski istakla je da su boračka udruženja u Rasinskom okrugu zadovoljna najavljenom državnom podrškom borcima, među kojima će svaki borac dobiti po 10.000 dinara.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski boravila je danas u Rasinskom okrugu, gde je obišla ustanove socijalne zaštite u Kruševcu i Trsteniku i razgovarala sa zaposlenima o unapređenju njihovog položaja i uslova rada.
Ako pratite politička dešavanja, pamtite važne događaje i verujete da možete da odgovorite na najteža pitanja, možda je vreme da svoje znanje pokažete pred kamerama i osvojite nagradu od čak milion dinara!
Novinar Mladen Mijatović objavio je dramatičan snimak hapšenja A. S. (24), osumnjičenog da je dva puta bacio bombu na istu kuću na Novom Beogradu, pri čemu druga bomba, srećom, nije eksplodirala.
Nakon raspisane potrage za tri osobe koje su mladića P. V. (26) otele nasred ulice, a potom teško povredile i tražile otkup za njegovo puštanje, uhapšen je V. P. (22).
Poslednje zaplene kokaina u Španiji i Portugalu pokazuju u kojoj su značajnoj meri zastupljene osobe sa prostora bivše Jugoslavije, kao i da su pripadnici "balkanskog kartela " izuzetno značajni faktori na prostoru Južne Amerike, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član Svetske asocijacije šefova policija.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Ministarstvo kulture prenelo je 463.910.000 dinara za realizaciju projekta "Zaštita i prezentacija manastira Manasija" a ugovor su danas potpisali ministar kulture Nikola Selaković i iguman manastira protosinđel Pavle.
Iako čak 60% parova barem jednom koristi prekid snošaja kao metodu kontracepcije, o tome se retko otvoreno govori. Iako je po učestalosti odmah iza kondoma i pilula, ova metoda se često neopravdano smatra 'početničkom' ili tinejdžerskom.
Ako ste primetili da vas često "hvataju" grčevi u nogama, ne brinite se, jer je ovaj problem mnogo češći leti. Grčevi se, kako objašnjavaju fizioterapeuti, javljaju usled dehidratacije, gubitka elektrolita zbog znojenja, dugog sedenja, pa samim tim i zbog loše arterijske ili venske cirkulacije.
Prema savetima stručnjaka za san, Marjane Tejlor, ključ za bolji san tokom vrućina je pravilna ravnoteža unosa tečnosti tokom dana i smanjenje većih količina pića neposredno pre spavanja.
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Javne ličnosti često nisu u dobrim odnosima sa svojim najmilijima, a kada govorimo o narušenim relacijama među najbližim krvnim srodnicima - ovo su samo neki primeri porodičnih odnosa braće i sestara koji su narušeni.
Voditeljka Anđela Đurašković proživela je dramu u Beogradu kada joj je pred očima nestao dvogodišnji sin. Na svu sreću, mališan je pronađen nakon pola sata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.