Ruski programeri iz kompanije „Biro 1440“ uspeli su da razviju sopstvenu vezu zasnovanu na satelitskoj grupaciji.
To je dostignuće koje, prema oceni ruskog vojnog analitičara Valerija Širjajeva, danas može da ostvari samo mali broj država u svetu.
Posebnu pažnju izaziva tvrdnja da je u sistem ugrađena i međusatelitska laserska komunikacija, tehnologija koja omogućava direktan prenos podataka u svemiru, bez spuštanja signala na Zemlju.
Govoreći o tehnološkom nivou projekta, Širjajev je posebno izdvojio međusatelitsku komunikaciju pomoću laserskog zraka.
- Mladi momci, talentovani, ambiciozni, koji žele da dokažu da i kod njih može da uspe isto ono što i kod Amerikanaca. I uspelo im je. Tamo postoje veoma visoke tehnologije. Na primer, međusatelitska veza, kada dva satelita vise u svojim orbitama, a jedan drugom šalje informaciju pomoću laserskog zraka, ne spuštajući je na Zemlju, već direktno u svemiru. Pogoditi iz satelita u satelit laserskim zracima, možeš li da zamisliš? To je vrhunski nivo - rekao je Širjajev.
On je dodao da takvu tehnologiju već poseduje i Ilon Mask, uz ocenu da je razvoj sličnog sistema razlog za ponos, jer takva rešenja nema veliki broj država.
- Kod Maska to postoji. Na takve stvari može da se bude ponosan, to ne postoji u svakoj zemlji -naveo je on.
Nije Starlink, već konkurencija OneVebu
Širjajev je istakao da ruski projekat ne treba porediti sa sistemom Ilona Maska, već pre sa kompanijom OneVeb, koja je, prema njegovim rečima, ranije sa Rusijom planirala sličan model razvoja satelitske komunikacije.
- Što se tiče njihove specijalizacije, to nikako ne može da se poredi sa Ilonom Maskom. To su konkurenti OneVebu. OneVeb je kompanija koja je zajedno sa Rusijom želela da radi isto to, da razvija takav sistem, samo što oni svoje satelite postavljaju u više orbite - rekao je Širjajev.
On je objasnio da viša orbita omogućava pokrivanje veće površine Zemlje sa manjim brojem satelita, ali da takav pristup ima i svoje ograničenje.
- Što je orbita viša, to veću površinu na Zemlji možeš da zahvatiš, pa ti je potrebno manje satelita. Ali signal slabi zato što si se podigao više - rekao je on.
Signal za kompanije, avione i vojsku
Prema njegovim rečima, usluga neće biti namenjena privatnim korisnicima, već velikim sistemima i organizacijama, a terminali za prijem signala imaće masu od oko 15 kilograma.
- Taj signal će prodavati ne privatnim licima, već organizacijama: železnici, Aeroflotu, ugrađivaće ga u avione i tako dalje. Naravno, i vojska svakako - rekao je Širjajev.
On je dodao da je za punu funkcionalnost sistema neophodno da do kraja 2027. godine u orbiti bude ukupno 282 satelita, dok ih je za sada lansirano samo 16.
- Da bi sve to proradilo kako treba, do kraja 2027. godine moraju tamo da postave 282 satelita. Za sada ih je samo prvih 16 - rekao je Širjajev.
Ako plan bude realizovan, Rusija bi mogla da dobije sopstvenu razvijenu satelitsku mrežu za komunikaciju namenjenu velikim državnim i privrednim sistemima, uključujući i vojnu upotrebu, što bi predstavljalo važan tehnološki iskorak u oblasti svemirskih i komunikacionih tehnologija.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
Ukrajinski dronovi ponovo su napali ciljeve u Lenjingradskoj oblasti, a prema dostupnim navodima do ruskih luka stigli su preko Poljske i baltičkih država. Zbog toga se u Moskvi sve otvorenije govori o mogućem odgovoru i novoj fazi sukoba.
Izjava da su odnosi Rusije i evropskih država u dubokoj krizi otvorila je pitanje ko zapravo plaća najveću cenu prekida saradnje između Moskve i Evrope, piše italijanski L’AntiDiplomatico.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Rusija ne isključuje mogućnost da već u oktobru budu održani novi trilateralni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Pritisak na Rusiju nije nastao kao izolovana politika, već je deo mnogo šire američke strategije iz perioda posle Hladnog rata, kada je Vašington pokušavao da vojnom, ekonomskom i političkom nadmoći određuje ishode širom sveta, tvrdi američki ekonomista Džefri Saks.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Period u kojem je Moskva verovala da rat u Ukrajini može da završi kompromisom sa Vašingtonom praktično je završen, ocenjuje bivši američki obaveštajac Skot Riter
Američki Stejt department obnovio je upozorenje za putovanja u Ukrajinu i poručio svojim građanima da u tu zemlju ne idu ni iz jednog razloga, dok je nivo opasnosti zadržan na maksimalnom četvrtom stepenu – „Ne putujte“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ruski stručnjaci proučili su oborene bespilotne letelice američke proizvodnje Hornet koje koriste Oružane snage Ukrajine i utvrdili da specifičan položaj njihovih antena otežava elektronsko ometanje, ali ih ipak ne čini otpornim na ruske sisteme za radio-elektronsku borbu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Stanovnici Harkova sprečili su, prema navodima lokalnih medija, slučaj prisilne mobilizacije pošto su opkolili kombi regrutnog centra i nasilno otvorili vrata kako bi oslobodili osobu koja se nalazila unutra.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, odlučio da napravi iznenađenje Milošu Vučeviću! On je upao u studio niške televizije gde se nalazio Vučević, i to sa jednim ciljem – da razreši dilemu i dokaže da je niški burek neprikosnoven!
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Miroslava M. zbog sumnje da je u kući u Zemunu neovlašćeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, velike razorne moći, čije držanje nije dozvoljeno građanima.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Odbojkašica Maja Ognjenović sudeći prema svemu ipak nije u vezi sa svojim bivšim Milošem Teodosićem, jer je uhvaćena sa Jovanom Pantićem, bivšim suprugom pevačice Marije Mikić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.