Amerika je, prema porukama koje stižu iz Teherana, morala da prihvati iranske uslove za prekid vatre i nastavak pregovora, čime je doprineo i veliki pritisak Rusije i Kine, kao i pomoć koje su te dve sile uputile Iranu.
Ako takav okvir zaista ostane na stolu, onda je jasno zašto Iran sada govori o istorijskoj pobedi. Teheran ne pokušava da predstavi ovo samo kao prekid vatre, već kao trenutak u kojem je Amerika primorana da odstupi i prihvati novu realnost na Bliskom istoku.
Peking je, prema tim navodima, tražio od Teherana da pokaže fleksibilnost i smanji tenzije, ali ne iz slabosti, već da bi se politička pobeda pretvorila u konkretan dogovor. Time je Kina praktično odigrala ulogu sile koja nije samo posmatrala sukob, već ga je usmerila ka ishodu koji odgovara iranskoj strani.
Rusija se, s druge strane, pojavljuje kao važan strateški i politički oslonac. U širem smislu, slika koju sada grade iranski i njima bliski izvori jeste da Teheran nije izdržao udar sam, već uz podršku dve velike sile koje su Americi jasno stavile do znanja da dalje guranje sukoba nosi mnogo šire posledice.
Upravo zato se sve češće provlači poruka da bi novi američki ili izraelski napad na Iran u narednih 14 dana mogao da zapali mnogo širi sukob. Drugim rečima, dvonedeljno primirje nije samo pauza, već period u kojem Vašington mora da bira između pregovora i opasnosti da kriza izmakne kontroli.
Iran sada igra za energiju, sankcije i novu moć
Za Teheran je najvažnije to što pokušava da iz ovog raspleta izađe ne samo bez poraza, već jači nego pre sukoba. Kontrola nad Ormuskim moreuzom, moguća potvrda nuklearnih prava, ukidanje sankcija i zahtev za povlačenje američkih trupa nisu sitni ustupci, već elementi potpuno novog odnosa snaga.
Zato Iran sada čitavu priču predstavlja kao početak nove faze u kojoj više nije država pod opsadom, već sila koja drži ključ energetskog prolaza i tera protivnika da pregovara po njenim pravilima. Ako uz to zaista dođe i do ublažavanja ili ukidanja sankcija, Teheran će ovo bez sumnje prodavati kao jednu od najvećih političkih pobeda u svojoj novijoj istoriji.
Pregovori o detaljima sporazuma, prema tvrdnjama iz Teherana, mogli bi da budu održani u Islamabadu u narednih 15 dana. Upravo ti razgovori pokazaće da li je Amerika zaista naterana da proguta iranske uslove ili je reč samo o privremenom zastoju.
Ali već sada je jasno zašto Iran likuje. U njihovom narativu, Amerika je posle pretnji i sile došla do tačke da prihvata iranski plan, Kina je odigrala završni potez, Rusija je stajala iza Teherana, a ceo Bliski istok dobio je signal da Vašington više ne može sam da diktira pravila igre.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pristale su na iranski predlog u 10 tačaka, tvrdi Teheran, dok je američki predsednik Donald Tramp u objavi naveo da je Vašington dobio taj plan i da on može da bude pouzdana osnova za pregovore.
Izrael je pristao na prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Si-En-En, ali se situacija na terenu i dalje ne smiruje, pošto Izrael i Iran upravo razmenjuju udare, dok protivvazdušna odbrana deluje iznad Jerusalima.
Američki predsednik Donald Tramp prihvatio je dvonedeljno primirje sa Iranom, uz uslov da Teheran odmah, potpuno i bezbedno otvori Ormuski moreuz, navodi se u novoj poruci američkog predsednika.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Iran bi u narednim nedeljama trebalo da dobije prvu isporuku iz paketa od 300 do 400 kineskih prenosivih raketnih sistema protivvazdušne odbrane, dok Teheran ubrzano obnavlja zaštitu vojnih objekata i strateške infrastrukture posle višemesečnih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Sjedinjene Američke Države i Ukrajina razgovarale su o uvođenju prekida vatre u vazdušnom prostoru, a predlog bi trebalo da bude predstavljen Rusiji tokom novog kruga mirovnih pregovora.
Predsednik SAD Donald Tramp će podržati zakon o "oštrim" sankcijama protiv Rusije isključivo pod uslovom da taj dokument obuhvati i restrikcije protiv Irana.
Ruski filozof Aleksandar Dugin pozvao je Rusiju, Iran i Kinu da prestanu da se ograničavaju na političke izjave i zajedničke vojne vežbe i formiraju otvoreni vojni savez protiv NATO-a.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi paket sankcija kojim ne bi bile pogođene samo ruske kompanije i zvaničnici, već i države koje nastavljaju da kupuju rusku naftu i gas.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Mađarsko pravosuđe pokrenulo je novu istragu protiv plaćenog ubice Čabe Dera, i to zbog pretnji smrću koje je uputio advokatu koji ga je godinama zastupao.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.