Amerika je, prema porukama koje stižu iz Teherana, morala da prihvati iranske uslove za prekid vatre i nastavak pregovora, čime je doprineo i veliki pritisak Rusije i Kine, kao i pomoć koje su te dve sile uputile Iranu.
Ako takav okvir zaista ostane na stolu, onda je jasno zašto Iran sada govori o istorijskoj pobedi. Teheran ne pokušava da predstavi ovo samo kao prekid vatre, već kao trenutak u kojem je Amerika primorana da odstupi i prihvati novu realnost na Bliskom istoku.
Peking je, prema tim navodima, tražio od Teherana da pokaže fleksibilnost i smanji tenzije, ali ne iz slabosti, već da bi se politička pobeda pretvorila u konkretan dogovor. Time je Kina praktično odigrala ulogu sile koja nije samo posmatrala sukob, već ga je usmerila ka ishodu koji odgovara iranskoj strani.
Rusija se, s druge strane, pojavljuje kao važan strateški i politički oslonac. U širem smislu, slika koju sada grade iranski i njima bliski izvori jeste da Teheran nije izdržao udar sam, već uz podršku dve velike sile koje su Americi jasno stavile do znanja da dalje guranje sukoba nosi mnogo šire posledice.
Upravo zato se sve češće provlači poruka da bi novi američki ili izraelski napad na Iran u narednih 14 dana mogao da zapali mnogo širi sukob. Drugim rečima, dvonedeljno primirje nije samo pauza, već period u kojem Vašington mora da bira između pregovora i opasnosti da kriza izmakne kontroli.
Iran sada igra za energiju, sankcije i novu moć
Za Teheran je najvažnije to što pokušava da iz ovog raspleta izađe ne samo bez poraza, već jači nego pre sukoba. Kontrola nad Ormuskim moreuzom, moguća potvrda nuklearnih prava, ukidanje sankcija i zahtev za povlačenje američkih trupa nisu sitni ustupci, već elementi potpuno novog odnosa snaga.
Zato Iran sada čitavu priču predstavlja kao početak nove faze u kojoj više nije država pod opsadom, već sila koja drži ključ energetskog prolaza i tera protivnika da pregovara po njenim pravilima. Ako uz to zaista dođe i do ublažavanja ili ukidanja sankcija, Teheran će ovo bez sumnje prodavati kao jednu od najvećih političkih pobeda u svojoj novijoj istoriji.
Pregovori o detaljima sporazuma, prema tvrdnjama iz Teherana, mogli bi da budu održani u Islamabadu u narednih 15 dana. Upravo ti razgovori pokazaće da li je Amerika zaista naterana da proguta iranske uslove ili je reč samo o privremenom zastoju.
Ali već sada je jasno zašto Iran likuje. U njihovom narativu, Amerika je posle pretnji i sile došla do tačke da prihvata iranski plan, Kina je odigrala završni potez, Rusija je stajala iza Teherana, a ceo Bliski istok dobio je signal da Vašington više ne može sam da diktira pravila igre.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pristale su na iranski predlog u 10 tačaka, tvrdi Teheran, dok je američki predsednik Donald Tramp u objavi naveo da je Vašington dobio taj plan i da on može da bude pouzdana osnova za pregovore.
Izrael je pristao na prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Si-En-En, ali se situacija na terenu i dalje ne smiruje, pošto Izrael i Iran upravo razmenjuju udare, dok protivvazdušna odbrana deluje iznad Jerusalima.
Američki predsednik Donald Tramp prihvatio je dvonedeljno primirje sa Iranom, uz uslov da Teheran odmah, potpuno i bezbedno otvori Ormuski moreuz, navodi se u novoj poruci američkog predsednika.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Iran je tokom rata napravio ozbiljan iskorak u sposobnosti da pronađe i precizno pogodi najskuplje i strateški najvažnije elemente američke vojne infrastrukture, a u Vašingtonu se pojavila sumnja da Teheran takvu preciznost teško može da postiže bez ruske i kineske pomoći.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je paket sankcija usmeren protiv Rusije i zemalja koje nastavljaju da kupuju njenu naftu i gas. Zakon daje predsedniku Donaldu Trampu mogućnost da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruskih energenata.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Iz Moskve stiže upozorenje koje je posebno odjeknulo u Pekingu – američki državni dug premašio je 40 biliona dolara, a ruski ekonomisti smatraju da bi Vašington mogao da pokuša da smanji njegovu realnu vrednost na način koji bi najveći strani poverioci, među njima Kina, skupo platili.
Sjedinjene Države sa saveznicima grade vojno-politički obruč oko Evroazije kako bi Rusiju i Kinu odsekle od toplih mora, ključnih luka i glavnih trgovačkih puteva i potisnule ih prema severu, izjavio je savetnik predsednika Rusije Anton Kobjakov, nazivajući američku strategiju „principom Anakonde“.
Jurij Ušakov, pomoćnik predsednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je za novinara Pavela Zarubina da je moguć susret Vladimira Putina i američkog predsednika Donalda Trampa na predstojećem samitu APEK u Kini u novembru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se zastrašujući video-snimak na kojem se vide mala deca koja su perfidno uvučena u političke igrice, nahuškana da skaču i skandiraju stihove pesme grupe Beogradski sindikat "Mojne da si ćaci".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić javio se uživo putem svog TikTok naloga na putu ka Kragujevcu, gde otvara novu obilaznicu, te tom prilikom otkrio ekskluzivne detalje iz razgovora sa svetskim liderima.
Novi blam blokadera zabeležen je na terenu, gde su građani u samo nekoliko minuta potpuno razmontirali i ogolili njihovo neznanje, prevare i jeftine laži.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Učesnice prve sezone Exatlona Srbija Anabela Zonai i Sanja Kalinović žestoko su se sukobile u emisiji "Exatlon Specijal", a varnice u studiju nisu jenjavale.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je upozorenja za maglu, ali i pljuskove sa grmljavinom koji se očekuju u pojedinim delovima Srbije.
Policija je u petak u Tuzli uhapsila H. K. (33) zbog sumnje da je pomogao Elvisu Selimoviću (44) nakon što je on iz automatske puške izrešetao svog rođenog brata Eldina (40) sa čak sedam hitaca.
Odlukom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, optuženi pripadnici "kavačkog klana" Mario Milošević i Zoran Kažić brutalno su kažnjeni i bačeni u hladne samice spuškog zatvora Spuž, nakon što su tokom posete izveli mučki napad na Radoslava Gila Stanišića.
U subotu uveče se u naselju Skrobara dogodila saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubila S.M. (71) , kada je na nju automobilom naleteo za sada nepoznati vozač koji je potom pobegao sa lica mesta.
Mladen Mijatović objavio je ekskluzivne fotografije zaplene lažnog novca u Banjaluci, gde su pripadnici Uprave za teški i organizovani kriminal MUP-a lišili slobode M. R. iz Banjaluke i državljanina Srbije E. Š. zbog sumnje da su u promet stavljali falsifikovane novčanice u evrima i dolarima.
Na moto-putu kod Studentskog grada u Beogradu, u delu gde se trenutno izvode radovi na putu, danas oko 10.30 časova dogodila se teža saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala četiri vozila.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Dok neke višegodišnje biljke bez problema mogu da prezime napolju, tropske i suptropske vrste mnogo su osetljivije na niske temperature. Zato ih je potrebno zaštititi i, pre prvih mrazeva, uneti u zatvoren prostor.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.