Amerika je, prema porukama koje stižu iz Teherana, morala da prihvati iranske uslove za prekid vatre i nastavak pregovora, čime je doprineo i veliki pritisak Rusije i Kine, kao i pomoć koje su te dve sile uputile Iranu.
Ako takav okvir zaista ostane na stolu, onda je jasno zašto Iran sada govori o istorijskoj pobedi. Teheran ne pokušava da predstavi ovo samo kao prekid vatre, već kao trenutak u kojem je Amerika primorana da odstupi i prihvati novu realnost na Bliskom istoku.
Peking je, prema tim navodima, tražio od Teherana da pokaže fleksibilnost i smanji tenzije, ali ne iz slabosti, već da bi se politička pobeda pretvorila u konkretan dogovor. Time je Kina praktično odigrala ulogu sile koja nije samo posmatrala sukob, već ga je usmerila ka ishodu koji odgovara iranskoj strani.
Rusija se, s druge strane, pojavljuje kao važan strateški i politički oslonac. U širem smislu, slika koju sada grade iranski i njima bliski izvori jeste da Teheran nije izdržao udar sam, već uz podršku dve velike sile koje su Americi jasno stavile do znanja da dalje guranje sukoba nosi mnogo šire posledice.
Upravo zato se sve češće provlači poruka da bi novi američki ili izraelski napad na Iran u narednih 14 dana mogao da zapali mnogo širi sukob. Drugim rečima, dvonedeljno primirje nije samo pauza, već period u kojem Vašington mora da bira između pregovora i opasnosti da kriza izmakne kontroli.
Iran sada igra za energiju, sankcije i novu moć
Za Teheran je najvažnije to što pokušava da iz ovog raspleta izađe ne samo bez poraza, već jači nego pre sukoba. Kontrola nad Ormuskim moreuzom, moguća potvrda nuklearnih prava, ukidanje sankcija i zahtev za povlačenje američkih trupa nisu sitni ustupci, već elementi potpuno novog odnosa snaga.
Zato Iran sada čitavu priču predstavlja kao početak nove faze u kojoj više nije država pod opsadom, već sila koja drži ključ energetskog prolaza i tera protivnika da pregovara po njenim pravilima. Ako uz to zaista dođe i do ublažavanja ili ukidanja sankcija, Teheran će ovo bez sumnje prodavati kao jednu od najvećih političkih pobeda u svojoj novijoj istoriji.
Pregovori o detaljima sporazuma, prema tvrdnjama iz Teherana, mogli bi da budu održani u Islamabadu u narednih 15 dana. Upravo ti razgovori pokazaće da li je Amerika zaista naterana da proguta iranske uslove ili je reč samo o privremenom zastoju.
Ali već sada je jasno zašto Iran likuje. U njihovom narativu, Amerika je posle pretnji i sile došla do tačke da prihvata iranski plan, Kina je odigrala završni potez, Rusija je stajala iza Teherana, a ceo Bliski istok dobio je signal da Vašington više ne može sam da diktira pravila igre.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Sjedinjene Američke Države pristale su na iranski predlog u 10 tačaka, tvrdi Teheran, dok je američki predsednik Donald Tramp u objavi naveo da je Vašington dobio taj plan i da on može da bude pouzdana osnova za pregovore.
Izrael je pristao na prekid vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, preneo je Si-En-En, ali se situacija na terenu i dalje ne smiruje, pošto Izrael i Iran upravo razmenjuju udare, dok protivvazdušna odbrana deluje iznad Jerusalima.
Američki predsednik Donald Tramp prihvatio je dvonedeljno primirje sa Iranom, uz uslov da Teheran odmah, potpuno i bezbedno otvori Ormuski moreuz, navodi se u novoj poruci američkog predsednika.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo je otvoreno izjavio da su Sjedinjene Države „preuzele Venecuelu“, tvrdeći da je američka vojna operacija trajala svega 48 minuta, dok Vašington danas kontroliše ogroman naftni aranžman sa Karakasom i potiskuje nekadašnji uticaj Rusije i Kine.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Izraelski vojno-politički analitičar Jakov Kedmi tvrdi da obnovljeni kontakti Moskve i Vašingtona nisu posledica promene američkog odnosa prema Rusiji, već činjenice da SAD, prema njegovoj oceni, ne mogu da zanemare ruski strateški arsenal, ekonomsku izdržljivost i veze Moskve sa velikim državama poput Kine i Indije.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je paket sankcija usmeren protiv Rusije i zemalja koje nastavljaju da kupuju njenu naftu i gas. Zakon daje predsedniku Donaldu Trampu mogućnost da uvede carine do 100 odsto na robu iz zemalja koje spadaju među najveće kupce ruskih energenata.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rat na Bliskom istoku, 40. dan. Predsednik SAD Donald Tramp objavio je dvonedeljno primirje sa Iranom. Najnovija dešavanja pratite uživo na Informer.rs.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Falsifikovani lekovi, koji su dostupni na crnom tržištu, ili se mogu poručiti preko interneta, puni su otrova za pacove, antifriza, praha od cigle i boja za puteve, pokazuje istraživanje Agencije za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Nesvakidašnji incident odigrao se tokom sahrane u Novom Pazaru, a meta napada bio je osuđenik koji je, uz stroge mere bezbednosti i u pratnji zatvorskih komandira, doveden sa izdržavanja kazne kako bi prisustvovao poslednjem ispraćaju svoje majke.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Pripadnici policije u Leskovcu uhapsili su A. C. (23) iz Vlasotinca, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Popularni alati veštačke inteligencije postali su novo sredstvo u rukama internet prevaranata, koji se predstavljaju kao poznati servisi kako bi se domogli tuđih podataka.
Ako tražite pametnog, razigranog i odanog psa, goli bi mogao biti pravi izbor. Ovaj mešanac zlatnog retrivera i border kolija spaja najbolje osobine obe rase i sve više privlači pažnju ljubitelja pasa.
Sa dolaskom hladnijih dana, zmije traže topla i skrovita mesta, a ponekad mogu zalutati i u kuću. Postoji nekoliko kutaka koje retko proveravamo, a upravo oni mogu poslužiti kao idealno sklonište za ove nepoželjne goste.
Pesma osvedočenog ustaše i srbomrzca Marka Perkovića Tompsona "Ako ne znaš šta je bilo" slavi zločine i proterivanje Srba devedesetih godina sa prostora Hrvatske, a upravo nju je na sav glas pevao Jakov Jozinović.
Porodica pevača Đanija Trajkovića danas ima veliki povod za slavlje. Naime, Đanijeva unuka, proslavlja rođendan, a ponosna baka Slađa prva se oglasila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.