Ruska nafta se Siriji isporučuje po cenama nižim od globalnog standarda (Brent), što pomaže zemlji da ublaži hronični deficit goriva.
Isporuke se vrše putem brodova koji su pod međunarodnim sankcijama, a poreklo nafte se zvanično ne otkriva kako bi se izbegli dodatni pritisci.
Nova vlast u Damasku bira pragmatizam
Iako je padom Bašara al-Asada krajem 2024. godine sudbina ruskog prisustva bila neizvesna, realnost na terenu pokazuje drugačiju sliku.
Aktuelni šef prelazne vlade Sirije, Ahmed al-Šara (nekada poznat kao Abu Muhamed al-Džulani), u poslednjih šest meseci dva puta je posetio Moskvu.
Ruska vojna baza, za koju se očekivalo da će biti demontirana nakon smene režima, i dalje ostaje operativna na sirijskom tlu.
Odnosi između Moskve i nove administracije u Damasku očigledno su prešli u pragmatičnu fazu.
Dok Sirija koristi ruske resurse za stabilizaciju uništene ekonomije, Rusija zadržava svoje ključno vojno uporište na Mediteranu, prilagođavajući se novim igračima na bliskoistočnoj mapi.
Šta ovo znači za Iran?
Pod Asadom, Sirija je bila ključni deo "osi otpora" kao kopneni koridor za oružje i militante do Hezbolaha u Libanu, baza za iranske snage i proxy grupe, finansijska i vojna podrška.
Padom Asada i usponom al-Šare Sirija se okrenula protiv iranskog uticaja. Al-Šara je javno kritikovao Iran, nazivao njihove militije "regionalnom pretnjom", štitio iranske objekte ali ih nije vratio u zemlju, i izjavio da Sirija neće ulaziti u rat sa Iranom (osim ako direktno napadnuta).
Rusko-sirijska saradnja dodatno marginalizuje Iran: Rusija zadržava baze i uticaj, dok Iran gubi i vojno prisustvo i strateški dubinu. Al-Sharaa balansira sa Rusijom, Zalivom, SAD i Turskom i sve to na račun Teherana.
Posledica je prekinut "šiitski luk" od Irana preko Iraka-Sirije do Libana/Hezbolaha. To je strateški poraz za iransku regionalnu moć, posebno u kontekstu sukoba sa Izraelom i SAD.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba saopštila je da je tokom višemesečne tajne operacije u Sumskoj oblasti nanela težak udar jedinici „Ahmat“, povezanoj sa liderom Čečenije Ramzanom Kadirovom.
Zapadni mediji sa uznemirenjem su preneli upozorenje zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrija Medvedeva o mogućnosti nuklearne apokalipse, nakon što je poručio da sukob Rusije sa zapadnim svetom danas ima egzistencijalni karakter.
Uništavanje najmanje 30.000 ruskih vojnika mesečno i pojačani udari na rafinerije, luke i ciljeve duboko u ruskoj pozadini postavljeni su kao jedan od glavnih prioriteta Kijeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Blokaderska voditeljka Jelena Obućina ponovo je probila sve granice bezobrazluka i licemerja. Iako je pre samo izvesnog vremena javno priznala kako su njene kolege plasirale izmišljotine o navodnom prebijanju dečaka u Valjevu, Obućina sada bez trunke srama nastavlja da pumpa lažnu priču o "nasilju policije".
Dva albanska mladića postavila su u ponedeljak veče nekoliko zastava Albanije i bivše tzv. OVK na ogradu porte pravoslavnih crkava Vavedenja presvete Bogorodice i svetih Flora i Lavra u Lipljanu.
Više javno tužilaštvo u Valjevu podseća građane da se organizovana okupljanja na javnom prostoru mogu održavati samo i isključivo ukoliko su prijavljena u skladu sa zakonom.
Spoljnopolitički urednik blokaderske televizije N1, Dušan Mlađenović je u istoj emisiji sa neskrivenom gorčinom napao predsednika Aleksandra Vučića jer sprovodi čvrstu, nezavisnu i slobodarsku politiku i ne uvodi sankcije Rusiji.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Službenici policije u Budvi su uhapsili E.H. iz Bosne i Hercegovine, jer je vozio sa 1,49 promila alkohola pa izazvao saobraćajnu nezgodu, objavila je Uprava policije na mreži X.
Dugogodišnji šef Odeljenja za urologiju u Opštoj bolnici Zadar, 56-godišnji dr Tomislav Sorić, preminuo je u ponedeljak oko 16:10 časova u moru kod ostrva Iž, potvrdila je Policijska uprava Zadar.
Tamni podočnjaci mogu biti povezani sa hiperpigmentacijom, a izlaganje UV zracima može dodatno podstaći i pojačati stvaranje pigmenta, a evo koji SPF treba koristiti za ovaj deo lica.
Jedan britanski veterinar podelio je jednostavan trik koji vlasnicima kućnih ljubimaca može pomoći da brzo provere da li njihov pas ili mačka ima buve. Za ovaj test potrebni su samo papir i malo vode.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.