Kina ne može da računa na automatsku geopolitičku dobit od američkih kriza, jer se pokazuje da problemi Vašingtona istovremeno otvaraju nove rizike i za Peking.
Iako se na prvi pogled čini da sukob SAD sa Iranom, zategnuti odnosi Vašingtona sa Evropom i globalni ekonomski potresi idu u korist Kine, situacija je znatno složenija. Američka vojna moć i dalje ostaje ključni faktor svetske politike, dok energetska nestabilnost direktno pogađa i kinesku ekonomiju.
Amerika i dalje drži ključne poluge moći
Peking je poslednjih godina često računao na to da bi unutrašnje podele u SAD, sukobi Vašingtona sa saveznicima i zamor Zapada od globalnih kriza mogli da otvore prostor za brže jačanje kineskog uticaja. Međutim, aktuelni razvoj događaja ne potvrđuje u potpunosti takva očekivanja.
Američka administracija, uprkos napetostima sa delom Evrope i oštrom kursu prema Iranu, i dalje održava stabilne veze sa ključnim partnerima u istočnoj Aziji. Posebno su važni odnosi SAD sa Japanom, kao i širi bezbednosni okvir u azijsko-pacifičkom regionu, gde Vašington ostaje glavni vojni oslonac kineskih rivala.
To znači da Kina nema prazan prostor za širenje uticaja. Naprotiv, američko prisustvo u regionu i dalje ograničava manevarski prostor Pekinga, naročito u pitanjima Tajvana, Južnog kineskog mora i odnosa sa američkim saveznicima.
Posebno važan signal stigao je kroz sukob sa Iranom. Iako se u kineskom javnom prostoru često govori o slabljenju Amerike, najnovija kriza pokazala je da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju ogromnu vojnu prednost i sposobnost da brzo upotrebe silu.
Za Peking je to ozbiljna poruka. Aktuelna američka administracija deluje spremnije na direktno vojno delovanje nego prethodne, što može uticati na kineske kalkulacije u svakoj budućoj krizi. Drugim rečima, Kina ne gleda samo američke slabosti, već i činjenicu da Vašington i dalje ima instrumente pritiska koje može da upotrebi veoma brzo.
Foto: EPA
Si Đinping
Kriza sa Iranom nije poklon za Peking
Sukob sa Iranom ne donosi Kini jednostavnu prednost, jer svaka veća nestabilnost na Bliskom istoku direktno udara na energetsku bezbednost i globalna tržišta.
Kina je jedan od najvećih potrošača energije na svetu i svaki poremećaj u snabdevanju naftom, rast cena ili strah od blokade ključnih pomorskih pravaca može da pogodi njenu privredu. Zbog toga Peking ne može mirno da posmatra krizu kao problem koji opterećuje isključivo Vašington.
Naftna neizvesnost ima potencijal da uzdrma tržišta, poveća troškove proizvodnje i dodatno pritisne globalnu trgovinu. U takvom scenariju trpe i SAD i Kina, ali je za Peking posebno opasno to što njegova ekonomija u velikoj meri zavisi od stabilnih lanaca snabdevanja i predvidivih cena energenata.
Kina, doduše, ima određene zaštitne mehanizme. Velike državne i komercijalne rezerve nafte mogu privremeno da ublaže udar, dok domaća nalazišta daju dodatni stepen sigurnosti. Ipak, rezerve ne mogu trajno da ponište posledice ozbiljnog poremećaja na svetskom energetskom tržištu.
Zbog toga se pokazuje da američke teškoće nisu nužno kineska šansa. Globalna ekonomija je toliko povezana da kriza jedne velike sile brzo postaje problem i za drugu.
Upravo tu leži ključ kineskog opreza. Peking može propagandno da ukazuje na američke probleme, ali u realnoj politici mora da računa na cenu svake veće eskalacije.
Predstojeći kontakti velikih sila zato će biti važan test. Očekuje se da će pokazati da li su Vašington i Peking spremni da zadrže komunikaciju uprkos sve dubljem rivalstvu. Za sada obe strane imaju razlog da izbegavaju potpuni prekid dijaloga, jer bi nekontrolisana eskalacija pogodila i američke i kineske interese.
Kineske ambicije dodatno komplikuje i činjenica da se veliki broj država van azijsko-pacifičkog prostora ne svrstava jasno ni uz Vašington ni uz Peking. Mnoge zemlje pokušavaju da zadrže prostor za saradnju sa obe strane, što Kini otežava brzo pretvaranje američkih problema u sopstveni diplomatski dobitak.
Zato se iza prividne kineske prednosti krije mnogo opreznija računica. Amerika jeste pod pritiskom, ali njena vojna moć nije nestala. Energetska kriza ne pogađa samo Zapad, već i Kinu. A globalni partneri ne žure da se potpuno okrenu Pekingu.
Kina zato ostaje bez očekivane lake prednosti. Umesto velikog geopolitičkog proboja, Peking sada mora da balansira između želje da iskoristi američke slabosti i straha da bi nova svetska kriza mogla da pogodi i samu kinesku stabilnost.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Ujedinjeni Arapski Emirati prešli su na vanredne bezbednosne mere nakon što su vlasti saopštile da su sistemi PVO reagovali na raketne i dronovske pretnje iz Irana.
Od 1. jula Evropska unija uvodi novu taksu za male pakete iz onlajn kupovine, što će promeniti način naručivanja sa popularnih platformi "Temua", "Šejna", i "Aliekspresa".
Sjedinjene Američke Države pozvale su svoje državljane u Iraku da odmah napuste tu zemlju zbog sve većih bezbednosnih pretnji i aktivnosti milicija povezanih sa Iranom, saopštila je američka ambasada u Bagdadu.
Sve intenzivniji iranski napadi guraju Jordan u prvi plan sukoba na Bliskom istoku. Kraljevina je postala meta Teherana zbog američkog vojnog prisustva i pomoći Izraelu u obaranju iranskih raketa, dok vlasti u Amanu pokušavaju da spreče da zemlja bude direktno uvučena u rat, piše Dojče vele.
Bugarski parlament odobrio je raspoređivanje do osam američkih aviona-tankera KC-135 u vojnoj bazi Bezmer, uprkos upozorenju Irana da bi ustupanje bugarske teritorije za operacije protiv Teherana učinilo Sofiju saučesnikom u američkim vojnim akcijama.
Šiitske oružane grupe u Iraku zapretile su da će se direktno uključiti u rat protiv Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukoliko Vašington nastavi da širi vojne operacije protiv Irana.
Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Cena nafte naglo je porasla nakon nove razmene udara između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok se sukob oko kontrole Ormuskog moreuza dodatno zaoštrava.
Iran i Sjedinjene Američke Države ponovo su razmenili snažne udare širom regiona, dok se primirje ubrzano raspada zbog spora oko kontrole Ormuskog moreuza. Američke snage gađale su desetine ciljeva u Iranu, a Teheran uzvratio napadima na baze SAD u Kuvajtu, Bahreinu i Jordanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Sjedinjene Američke Države pokrenule su novi veliki talas udara na Iran, koji je počeo napadima na južnu obalu, a zatim se proširio duboko kroz provinciju Huzestan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Protiv penzionisane javne tužiteljke Jasmine Paunović i urednika i voditelja emisije koja se emituje na Jutjubu Dejana Lučića po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podneta je krivična prijava, saznaje Informer.
Bombardovanje Jugoslavije, kao i vojne intervencije u Iraku i Libiji, pokazuju šta bi Aziji moglo da donese formiranje novog vojnog bloka po uzoru na NATO, upozorio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić javno postavlja pitanje: Ko i za koji kriminalni klan godinama prikriva istinu ubistva poznatog beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića.
Zaposleni u Apoteci „Beograd“ dobiće sve zaostale zarade u narednih mesec do mesec i po dana, dok će im zdravstveno osiguranje i povezivanje radnog staža biti rešeni odmah, dogovoreno je na sastanku u Predsedništvu Srbije.
Saša Stevanović, blokader iz Kragujevca koji je sa nožem u ruci pretio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću klanjem i sve objavljivao na mrežama, pajtos je poslanika Miloša Parandilovića i političkog penzionera Boška Obradovića.
Mi poslanici Narodne skupštine Republike Srbije izabrali smo 16.4.2025. godine, Vladu Republike Srbije, koju predvodi predsednik Vlade, prof.dr. Đuro Macut
NATO general i propali predsednički kandidat Zdravko Ponoš priznao je da je istraživanje blokaderske NVO Crta, po kom takozvani studenti imaju 10 odsto više podrške u biračkom telu u odnosu na Srpsku naprednu stranku (SNS), lažno.
Za školsku 2026/2027. godinu obezbeđeni su besplatni udžbenici za oko 96.000 učenika osnovnih škola, odnosno 919.156 udžbeničkih jedinica, a ukupno je za te svrhe izdvojeno 1.020.954.000 dinara, saopšteno je danas iz Ministarstva prosvete.
Helikopter "super puma“ i zemaljska jedinica od 40 vatrogasaca sa 16 vatrogasnih vozila iz Srbije kreću u Španiju, kako bi pomogli u gašenju šumskih požara koji danima bukte u toj zemlji.
"Porše" otpušta radnike i najavljuje ukidanje još 5.000 radnih mesta. Nemački gigant prolazi kroz veliko restrukturiranje usled pada prodaje zbog čega su usledile ovako rigorozni potezi.
Mnogi vernici se nađu u nedoumici kada im brojanica pukne, pitajući se šta bi trebalo da urade sa njom i da li taj čin nosi neko posebno značenje. Veroučitelj objašnjava da je samo potrebno zameniti je drugom, nikako je ne bacajte u kantu.
Moja Sofija koja ima samo 7 godina, teško je bolesna i potrebno nam je 250.000 evra za hitnu transplantaciju matičnih ćelija u Italiji, jer tamo ima najveće šanse za uspešno lečenje.
Mlada majka (27) i njen trogodišnji sin poginuli su u stravičnoj saobraćajnoj nesreći na pružnom prelazu na deonici puta Lalić - Odžaci, kada je voz udario u putnički automobil. Kako se nazvanično saznaje, kobnog dana oni su se uputili kod lekara na kontrolu s obzirom na to da je žena navodno bila u drugom stanju.
Juče ujutru oko 5.30 časova na samom izlasku iz Majdanpeka, na regionalnom putu prema Beogradu, T. P (32) iz Majdanpeka sa dve koleginice krenula je na posao u pogon fabrike "Termal Inžinjering" i za sada još uvek nepoznatih razloga sletela sa puta u provaliju Rudničkog površinskog kopa, a sada se pojavio snimak jezive nesreće.
Pripadnici Policijske stanice Novi Beograd, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su E. Ž. (49) zbog sumnje da je izvršio krivično delo razbojništvo.
Osnovno javno tužilaštvo u Vranju, objavilo je da u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova intenzivno radi na suzbijanju i lociranju grupe čiji članovi vrše prevare na štetu starijih sugrađana.
Pripadnici policije su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu uhapsili J. Č, zbog sumnje da je izvršio produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
Mala promena u načinu na koji postavljate pitanja ChatGPT-u može značajno da poboljša rezultate koje dobijate. Jedna navika može pomogne da uštedite vreme, smanjite broj dodatnih ispravki i efikasnije koristite mogućnosti AI alata.
Pronaći haljinu koja izgleda elegantno, a istovremeno pruža slobodu pokreta, često nije lako, ali ovaj model košulje-haljine već godinama ima status sigurnog izbora.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.