Kina ne može da računa na automatsku geopolitičku dobit od američkih kriza, jer se pokazuje da problemi Vašingtona istovremeno otvaraju nove rizike i za Peking.
Iako se na prvi pogled čini da sukob SAD sa Iranom, zategnuti odnosi Vašingtona sa Evropom i globalni ekonomski potresi idu u korist Kine, situacija je znatno složenija. Američka vojna moć i dalje ostaje ključni faktor svetske politike, dok energetska nestabilnost direktno pogađa i kinesku ekonomiju.
Amerika i dalje drži ključne poluge moći
Peking je poslednjih godina često računao na to da bi unutrašnje podele u SAD, sukobi Vašingtona sa saveznicima i zamor Zapada od globalnih kriza mogli da otvore prostor za brže jačanje kineskog uticaja. Međutim, aktuelni razvoj događaja ne potvrđuje u potpunosti takva očekivanja.
Američka administracija, uprkos napetostima sa delom Evrope i oštrom kursu prema Iranu, i dalje održava stabilne veze sa ključnim partnerima u istočnoj Aziji. Posebno su važni odnosi SAD sa Japanom, kao i širi bezbednosni okvir u azijsko-pacifičkom regionu, gde Vašington ostaje glavni vojni oslonac kineskih rivala.
To znači da Kina nema prazan prostor za širenje uticaja. Naprotiv, američko prisustvo u regionu i dalje ograničava manevarski prostor Pekinga, naročito u pitanjima Tajvana, Južnog kineskog mora i odnosa sa američkim saveznicima.
Posebno važan signal stigao je kroz sukob sa Iranom. Iako se u kineskom javnom prostoru često govori o slabljenju Amerike, najnovija kriza pokazala je da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju ogromnu vojnu prednost i sposobnost da brzo upotrebe silu.
Za Peking je to ozbiljna poruka. Aktuelna američka administracija deluje spremnije na direktno vojno delovanje nego prethodne, što može uticati na kineske kalkulacije u svakoj budućoj krizi. Drugim rečima, Kina ne gleda samo američke slabosti, već i činjenicu da Vašington i dalje ima instrumente pritiska koje može da upotrebi veoma brzo.
Foto: EPA
Si Đinping
Kriza sa Iranom nije poklon za Peking
Sukob sa Iranom ne donosi Kini jednostavnu prednost, jer svaka veća nestabilnost na Bliskom istoku direktno udara na energetsku bezbednost i globalna tržišta.
Kina je jedan od najvećih potrošača energije na svetu i svaki poremećaj u snabdevanju naftom, rast cena ili strah od blokade ključnih pomorskih pravaca može da pogodi njenu privredu. Zbog toga Peking ne može mirno da posmatra krizu kao problem koji opterećuje isključivo Vašington.
Naftna neizvesnost ima potencijal da uzdrma tržišta, poveća troškove proizvodnje i dodatno pritisne globalnu trgovinu. U takvom scenariju trpe i SAD i Kina, ali je za Peking posebno opasno to što njegova ekonomija u velikoj meri zavisi od stabilnih lanaca snabdevanja i predvidivih cena energenata.
Kina, doduše, ima određene zaštitne mehanizme. Velike državne i komercijalne rezerve nafte mogu privremeno da ublaže udar, dok domaća nalazišta daju dodatni stepen sigurnosti. Ipak, rezerve ne mogu trajno da ponište posledice ozbiljnog poremećaja na svetskom energetskom tržištu.
Zbog toga se pokazuje da američke teškoće nisu nužno kineska šansa. Globalna ekonomija je toliko povezana da kriza jedne velike sile brzo postaje problem i za drugu.
Upravo tu leži ključ kineskog opreza. Peking može propagandno da ukazuje na američke probleme, ali u realnoj politici mora da računa na cenu svake veće eskalacije.
Predstojeći kontakti velikih sila zato će biti važan test. Očekuje se da će pokazati da li su Vašington i Peking spremni da zadrže komunikaciju uprkos sve dubljem rivalstvu. Za sada obe strane imaju razlog da izbegavaju potpuni prekid dijaloga, jer bi nekontrolisana eskalacija pogodila i američke i kineske interese.
Kineske ambicije dodatno komplikuje i činjenica da se veliki broj država van azijsko-pacifičkog prostora ne svrstava jasno ni uz Vašington ni uz Peking. Mnoge zemlje pokušavaju da zadrže prostor za saradnju sa obe strane, što Kini otežava brzo pretvaranje američkih problema u sopstveni diplomatski dobitak.
Zato se iza prividne kineske prednosti krije mnogo opreznija računica. Amerika jeste pod pritiskom, ali njena vojna moć nije nestala. Energetska kriza ne pogađa samo Zapad, već i Kinu. A globalni partneri ne žure da se potpuno okrenu Pekingu.
Kina zato ostaje bez očekivane lake prednosti. Umesto velikog geopolitičkog proboja, Peking sada mora da balansira između želje da iskoristi američke slabosti i straha da bi nova svetska kriza mogla da pogodi i samu kinesku stabilnost.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Ujedinjeni Arapski Emirati prešli su na vanredne bezbednosne mere nakon što su vlasti saopštile da su sistemi PVO reagovali na raketne i dronovske pretnje iz Irana.
Od 1. jula Evropska unija uvodi novu taksu za male pakete iz onlajn kupovine, što će promeniti način naručivanja sa popularnih platformi "Temua", "Šejna", i "Aliekspresa".
Sjedinjene Američke Države pozvale su svoje državljane u Iraku da odmah napuste tu zemlju zbog sve većih bezbednosnih pretnji i aktivnosti milicija povezanih sa Iranom, saopštila je američka ambasada u Bagdadu.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zatražila je od Kine da iskoristi svoj uticaj na Iran kako bi pomogla u okončanju rata, objavio je "Vašington post".
Američke snage napale su iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, dok je gotovo istovremeno izveden napad bespilotnim letelicama na gasno polje Hor Mor u iračkom Kurdistanu.
Donald Tramp Mlađi, najstariji sin američkog predsednika Donalda Trampa, javno je podržao potpredsednika SAD Džej Di Vensa, koji je za težak poraz republikanaca na izborima za Kongres direktno okrivio rat sa Iranom.
Iran neće čekati da neprijatelj započne napad ukoliko njegove obaveštajne službe utvrde da se priprema nova vojna operacija, upozorio je načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga, general-major Ali Abdolahi.
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, izdao je nova strateška naređenja najvišem vojnom rukovodstvu zemlje, zahtevajući da iranske oružane snage budu spremne da odgovore na svaki oblik američke ili izraelske pretnje.
Američka vojska spremna je da u roku od samo 96 sati od naređenja predsednika Donalda Trampa pokrene veliku vojnu operaciju protiv Irana, koja bi po obimu i razornosti mogla daleko da nadmaši dosadašnje napade na tu zemlju.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, a Pentagon mu je već predstavio nekoliko scenarija za nastavak napada.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Američki diplomata Majkl Desombr izjavio je da investitori preuveličavaju opasnost od kineskog napada na Tajvan, ocenjujući da ni Peking ni Vašington ne žele direktan vojni sukob.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Inicijativa Londona da sa saveznicima iz severne Evrope formira novu vojno-pomorsku grupaciju protiv Rusije mogla bi da izazove oštar odgovor Moskve, piše kineski portal Sohu.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Dok sa "Studentske liste" već danima dele fotelje, iz njihovih redova izbijaju skandali i tuča oko plena! Glavni ideolog blokadera Jovo Bakić otvoreno se ponudio za ministra unutrašnjih poslova, da bi u istom trenutku priznao da o tom poslu nema nikakvog znanja niti veze sa strukom!
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Željko Kostić, pripadnik Specijalne antiterostičke jedinice (SAJ) uputio je otvoreno pismo doskorašnjem pukovniku policije i dugogodišnjem komandantu SAJ-a Spasoju Vuleviću, koji je nedavno penzionisan, otkrivši Vulevićevo pravo lice.
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
Na društvenim mrežama osvanula je ispovest o svadbi koja se pretvorila u neprijatnu situaciju kada je pojedinim gostima, usred slavlja, na telefone stigao intimni snimak mlade iz prošlosti.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Zaposleni u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security prijavio je da su dva za sada nepoznata lica jutros, oko 9 časova, u Ulici Avda Međedovića, u Podgorici, od njega uz prijetnju vatrenim oružjem, ukrala novac koji je prevozio u okviru obavljanja poslova transporta novca, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Dve osobe povređene su jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u 6.55 časova dogodila u mestu Vreoci kod Lazarevca, kada je došlo do lančanog sudara kamiona, autobusa i dva automobila.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Majkl Sanft (55), advokat koji je zastupao Duana "Kifa Dija" Dejvisa u procesu za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, pronađen je mrtav u svom domu u Las Vegasu.
Voditeljka Ana Radulović nakon razvoda od pevača Mirčeta Radulovića započela je novo životno poglavlje, a svoj mir pronašla je u luksuznom dupleksu u kojem živi sa sinom.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.