Format Specijalne vojne operacije više ne odražava ni ciljeve ni obim vojnih operacija u Ukrajini, vreme je da Rusija pređe sa ograničenih "policijskih" operacija na operacije na prvoj liniji fronta punog obima, poručio je penzionisani ruski pukovnik Anatolij Matvijčuk.
- Moramo rešiti tri pitanja. Prvo je vojno-politički aspekt. Kakva se vojna operacija sprovodi na evropskom poprištu u jugoistočnom pravcu za Rusiju? Sledeće pitanje je koje političke ciljeve ona ima? Ova denacifikacija i demilitarizacija bile su relevantne u početnom periodu specijalne vojne operacije. Danas to više ne odražava u potpunosti situaciju na bojnom polju. Zašto? Zato što je Evropa ušla u direktan sukob sa Rusijom. Ovo više nije specijalna vojna operacija, ja bih to klasifikovao kao vojni sukob - rekao je Matvijčuk na televizijskom kanalu "Crvena linija", prenosi PolitNavigator.
Ona navodi da je sledeći aspekt koji Rusija mora da reši obim operacije.
- Specijalna vojna operacija, po mom mišljenju, je žandarmerijsko-policijska operacija osmišljena da okupi pobunjene starosedeoce, zatvori ih i kaže: "To je to, mir je ovde došao." Ne. Ovde moramo utvrditi da je ovo strateška operacija. To jest, moramo se fokusirati na sprovođenje strateških operacija u bliskoj budućnosti. Može biti samo jedna, a to podrazumeva vazdušnu ofanzivnu operaciju, kombinovanu frontovsku operaciju ili armijsku operaciju. Najverovatnije će to biti operacija frontovskih razmera. I ova operacija se nužno mora oslanjati na moderno oružje koje smo stvorili: strateške vojno-svemirske snage i strateške bespilotne letelice - izjavio je Matvijčuk.
Ruski pukovnik takođe napominje da stanje ekonomije, koje znači da neće moći dugo da izdrži rat iscrpljivanja, tera Rusiju da promeni format Centralnog vojnog okruga:
- Najstrašnije je to što, upoređujući analitičke brojke danas, dolazite do zastrašujućeg zaključka: polako počinjemo da se gušimo. Primorani smo da snabdevamo našu vojsku takvim tempom da naša ekonomija počinje da se guši, posebno u pogledu naprednog oružja, kako raketa, tako i dronova dugog dometa. Evropa je rasporedila svoju vojnu industriju da služi interesima Ukrajine i, zapravo, polako počinje ekonomski da prevazilazi Rusiju. Ako nastavimo da se oslanjamo na iscrpljivanje Ukrajine - ili, drugim rečima, cele Evrope - nećemo preživeti ovu trku - upozorava Matvijčuk.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predao je danas ambasadoru Rusije u Srbiji Aleksandru Bocan-Harčenku pismo za predsednika Rusije Vladimira Putina u kojem mu je čestitao Dan pobede, uz poruku da 9. maj ostaje večni simbol nepokornosti i herojstva naših naroda.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da je Rusija spremna za "produktivne pregovore" o Ukrajini, kao i na provokacije na Dan pobede.
Pet ranijih prognoza Vladimira Žirinovskog ponovo je dospelo u centar pažnje, jer se mnoge od njih danas tumače kroz rat u Ukrajini, krizu odnosa Rusije i Zapada, sukob na Bliskom istoku i sve vidljivije potrese u svetskom poretku.
Raketna opasnost prvi put je proglašena u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu – Jugri, jednom od ključnih naftnih regiona Rusije, udaljenom oko 2.000 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Ruska vojska trenutno nema jednostavno i racionalno rešenje za potpuno rušenje strateški važnih mostova preko Dnjepra, jer su te konstrukcije projektovane i građene tako da izdrže veliki broj pogodaka teškim bombama, izjavio je predsednik Odbora Državne dume za odbranu Andrej Kartapolov.
Odesa se priprema za kružnu odbranu, a na prilazima gradu završava se izgradnja višekilometarskih protivtenkovskih rovova, bunkera i novih linija prepreka, saopštilo je regionalno rukovodstvo ukrajinskih Snaga teritorijalne odbrane „Jug“.
Uspešna ispitivanja interkontinentalne balističke rakete „sarmat“ i nedavne nuklearne vežbe trebalo bi da nateraju Zapad da trezveno sagleda posledice politike koju vodi prema Rusiji, izjavio je sekretar Saveta bezbednosti Rusije Sergej Šojgu.
Ukrajina je pretvorena u najveći evropski centar za šverc oružja i municije, a prostor Zajednice nezavisnih država sve više se suočava sa pokušajima diverzija, terorističkih akcija i spoljnog uticaja, izjavio je direktor FSB Aleksandar Bortnikov.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Kijev ulazi u novu fazu pritiska nakon najava Moskve da će odgovor na ukrajinske napade biti usmeren na vojne ciljeve, centre odlučivanja i objekte vojne industrije, piše italijanski portal L’Antidiplomatiko u analizi događaja posle napada na Starobeljsk.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U Kijevu je pokrenuta hitna antikrizna kampanja nakon upozorenja Moskve da bi novi ruski udari mogli da budu usmereni na vojne objekte, centre odlučivanja i kapacitete ukrajinske vojne industrije, izjavio je ambasador za posebne zadatke Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predao je danas ambasadoru Rusije u Srbiji Aleksandru Bocan-Harčenku pismo za predsednika Rusije Vladimira Putina u kojem mu je čestitao Dan pobede, uz poruku da 9. maj ostaje večni simbol nepokornosti i herojstva naših naroda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić komentarisao je skandaloznu vest u kojoj se navodi da je Crna Gora suspendovala emitovanje naše televizije na svojoj teritoriji u periodu od šest meseci.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom trećeg dana zvanične posete NR Kini, gde boravi na poziv kineskog predsednika Si Đipinga, održao predavanje na univerzitetu Ćinghua, a takođe je obišao Muzej Komunističke partije Kine, kao i fabriku Šaomi.
Lažne nade i montirani planovi blokadera u Srbiji, koji već mesecima priželjkuju haos, nestabilnost i nasilno preuzimanje vlasti, doživeli su stravičan i nepopravljiv slom - i to usred Zagreba.
Poseta predsednika Srbije Aleksandra Vučića Kini izazvala je ogromnu pažnju ne samo u domaćim i kineskim medijima, već i među političkim analitičarima, a posebno su odjeknule reči iznete u programu N1 da ova poseta ima "istorijski značaj".
Marko Milošević, unuk Slobodana Miloševića i poslanik SPS-a gostovao je na Informer Tv u emisiji "Da se ne lažemo kod Novice Popovića" i tom prilikom govorio o aktuelnim političkim dešavanjima u našoj zemlji.
Aleksandar Vulin se prvog dana boravka u Moskvi, gde učestvuje na Prvoj međunarodnoj konferenciji o bezbednosti, sastao sa Sergejem Lavrovim, ministrom spoljnih poslova Ruske Federacije.
Sa leve strane reke Drine u Branjevu u toku je potraga za dečakom koji je nestao u reci tokom kupanja, nakon što ga je, prema prvim informacijama, odnela jaka rečna matica.
Pred letnju sezonu sve više vozača proverava auto-klimu, a majstori navode da punjenje košta od 3.000 do 5.500 dinara, čišćenje oko 2.000 do 3.000, dok ugradnja klime može da košta i nekoliko stotina evra, u zavisnosti od vozila.
Višem javnom tužilaštvu u Beogradu danas je iz Instituta za sudsku medicinu "Milovan Milovanović" dostavljen zapisnik o izvršenoj identifikaciji posmrtnih ostataka koji su pronađeni 21. maja 2026. godine u jednom buretu, koje je otkopano na teritoriji opštine Inđija.
Glumica Natalija Nataša Lučanin je devedesetih godina važila za jednu od najvećih zavodnica u Srbiji, a mnogi su je smatrali najlepšom Beograđankom koja se bavila glumom.
Glumica Milica Milša pozirala je pored motora u kožnim pantalonama, jakni i crnim čizmama i kacigom u ruci, sve za potrebe serije "Dadilja sa sela" u kojoj glumi Zorku.
Pevačica Milica Todorović našla se u centru skandala nakon što je nepoznata kompanija zloupotrebila njen lik za promociju sumnjivih preparata za mršavljenje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar