Izrael više ne želi da zavisi od američkih milijardi za vojsku i trebalo bi da u narednih deset godina postepeno ukine taj deo pomoći iz Vašingtona, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.
On je u intervjuu za Si-Bi-Es rekao da Izrael svake godine dobija 3,8 milijardi dolara američke vojne pomoći, ali da je vreme da se i taj aranžman polako privede kraju.
- Želim da svedem na nulu finansijsku podršku Sjedinjenih Američkih Država, odnosno finansijski deo naše vojne saradnje. Dobijamo 3,8 milijardi dolara godišnje i mislim da je došlo vreme da se postepeno odreknemo preostale vojne podrške - rekao je Netanjahu.
Izraelski premijer poručio je da ne želi da čeka novi saziv američkog Kongresa, već da bi proces trebalo pokrenuti odmah.
- Ne želim da čekam sledeći Kongres. Želim da počnem sada - rekao je Netanjahu.
Poruka Vašingtonu, ali i izraelskoj javnosti
Netanjahuova izjava nije obična tehnička najava o budžetu. Ona udara pravo u jedan od najvažnijih stubova odnosa Izraela i Amerike: američku vojnu pomoć, koja već decenijama obezbeđuje Tel Avivu ogromnu prednost u regionu.
Za Izrael je taj novac bio mnogo više od finansijske stavke. Bio je garancija da Vašington stoji iza izraelske bezbednosti, ali i znak posebnog odnosa dve zemlje. Zato Netanjahu sada pokušava da pošalje potpuno drugačiju poruku — Izrael, kako tvrdi, želi da bude dovoljno jak da sam plaća svoju vojnu moć.
Takva poruka posebno odjekuje u trenutku kada se Izrael suočava sa ratom u Gazi, pritiskom Hezbolaha na severu, otvorenim neprijateljstvom Irana i sve oštrijim kritikama iz sveta. Upravo zato se postavlja pitanje da li Netanjahu zaista najavljuje veliki zaokret ili pokušava da pokaže snagu u trenutku kada je američka podrška Izraelu pod sve većom lupom.
Preokret posle priče o novom paketu pomoći
Ova izjava zvuči još zanimljivije ako se ima u vidu da su američki mediji ranije pisali da Izrael želi potpuno suprotan pravac. Prema tim navodima, Tel Aviv je nastojao da sa Vašingtonom dogovori novi bezbednosni sporazum na 20 godina, uz najmanje četiri milijarde dolara vojne pomoći godišnje.
Zato sada sve deluje kao politički obrt. S jedne strane, Izrael se godinama oslanja na američku pomoć. S druge strane, Netanjahu sada govori da želi da tu zavisnost ukine.
To ne mora da znači da će vojna saradnja dve zemlje oslabiti. Naprotiv, moguće je da Izrael želi drugačiji model: manje direktnog novca iz američkog budžeta, a više zajedničke proizvodnje, isporuka naoružanja, tehnoloških projekata i vojnih aranžmana koji bi i dalje čvrsto vezivali Tel Aviv za Vašington.
Drugim rečima, Netanjahu možda ne govori o raskidu sa Amerikom, već o pokušaju da se odnos prepakujete tako da Izrael izgleda manje zavisan, a da stvarna saradnja ostane duboka.
Američka pomoć postala politički teret
Američka vojna pomoć Izraelu poslednjih godina sve je teže pitanje u samim Sjedinjenim Državama. Rat u Gazi, veliki broj civilnih žrtava i rastuće nezadovoljstvo dela američke javnosti pretvorili su tu temu u ozbiljan politički problem.
Protivnici bezuslovne podrške Izraelu tvrde da Vašington ne može beskonačno da finansira izraelske ratove i istovremeno traži od svojih građana da prihvate ekonomske rezove, unutrašnje krize i sve veće troškove života. Zbog toga svaka nova milijarda za Tel Aviv danas prolazi kroz mnogo oštriju javnu raspravu nego ranije.
Netanjahu to dobro razume. Zato njegova izjava može da posluži i kao poruka američkoj publici: Izrael, makar formalno, ne želi zauvek da bude na američkom budžetu.
Pred domaćom javnošću, međutim, ta poruka zvuči drugačije. Tamo se predstavlja kao dokaz snage, samostalnosti i uverenja da Izrael može sam da nosi teret sopstvene bezbednosti.
Prava provera tek dolazi. Ako Izrael zaista počne da se odriče direktne američke vojne pomoći, to bi bila jedna od najvećih promena u odnosima dve zemlje poslednjih decenija. Ako se sve završi novim sporazumom pod drugim imenom, Netanjahuova izjava ostaće pre svega politički manevar — poruka da Izrael želi da izgleda samostalnije, čak i kada mu je Amerika i dalje najvažniji oslonac.
Izraelska vojska počela je masovno da oprema pešadijske puške sistemom „Smeš“, dodatkom za precizno gađanje koji bi trebalo da poveća šanse vojnika u borbi protiv FPV dronova na libanskom pravcu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Vrhovni lider Irana ajatolah Modžtaba Hamnei naredio je nove mere protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javila je iranska državna televizija IRIB.
Izraelska vojska je, uoči operacije protiv Irana, uspostavila operativnu bazu u zapadnom Iraku kako bi podržala grupe za evakuaciju i spasavanje oborenih pilota, objavio je Volstrit džornal.
Ambasada Irana u Keniji optužila je Sjedinjene Američke Države i Izrael da su, uz saradnju pojedinih vlasti u susedstvu Španije, organizovali masovni prodor migranata u Seutu kako bi kaznili i destabilizovali vladu španskog premijera Pedra Sančeza.
Američki predsednik Donald Tramp priredio je izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu znatno hladniji prijem nego tokom ranijih poseta, dok rat protiv Irana sve ozbiljnije opterećuje njihov odnos, piše Volstrit žurnal.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Izraelska vojska počela je masovno da oprema pešadijske puške sistemom „Smeš“, dodatkom za precizno gađanje koji bi trebalo da poveća šanse vojnika u borbi protiv FPV dronova na libanskom pravcu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Srbija je pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića pokazala da je pravi evropski gigant i velesila, uspevši da odbrani narod i imovinu od katastrofalnih požara u Deliblatskoj peščari, dok su hrvatski mediji i dežurni politički dušebrižnici doživeli potpuni debakl u pokušaju da plasiraju lažne vesti.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Najveći neprijatelji požara u Deliblatskoj peščari su visoke temperature i jak vetar, koji u toku dana promeni nekoliko pravaca, rekao je pomoćnik načelnika Uprave za Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije (SVS) Davor Vidović.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je danas obeležavanju sećanja na srpske žrtve stradale u zločinu u Sisku, poručivši da je obaveza svih nas da čuvamo sećanje na nevino postradale i da istinu o stradanju srpskog naroda prenosimo budućim generacijama.
Projekat "Pokretna apoteka" počinje sutra i prema rečima direktorke Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanje Radojević Škodrić pokrivaće ruralne sredine na jugu centralne Srbije.
Uroš Ninković (38), visokopozicionirani pripadnik kavačkog i vračarskog klana, oslobođen je pred Osnovnim sudom u Nikšiću optužbi da je planirao ubistvo Milovana Mija Žižića, oca Luke Žižića koji je likvidiran u aprilu 2022. godine na Novom Beogradu.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Psi često prate svoje vlasnike čak i do kupatila, a razlog je mnogo jednostavniji nego što se čini - žele da budu u blizini osobe kojoj veruju i uz koju se osećaju sigurno.
Neke žene uspevaju da njihov miris parfema ostane primetan čak i satima nakon što izađu iz kuće. Tajna pritom nije u samom izboru parfema, već često u načinu na koji ga nanose i pripremaju kožu za njega.
Određeni predmeti u domaćinstvu mogu sadržati hemikalije koje su povezane sa rakom i drugim zdravstvenim problemima, a onkolog posebno izdvaja dva često korišćena kuhinjska predmeta kao primere na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.