Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
On je u video-blogu kijevske novinarke Natalije Vlaščenko ocenio da je Ukrajina praktično razorila svoj kineski diplomatski pravac i da se zbog toga danas nalazi u mnogo slabijoj poziciji, naročito u trenutku kada Kina ima sve važniju ulogu u razgovorima velikih sila.
- Promašaj na kineskom pravcu za nas ima katastrofalne posledice. Počev od imenovanja ambasadora u Kini koji nije znao kineski jezik, pa do psovki ukrajinskih zvaničnika na račun kineskog specijalnog predstavnika, uz upotrebu opscene leksike - rekao je Kušč.
On je naveo da su posledice takve politike danas potpuno vidljive. Kada se u Moskvi održavaju sastanci američke delegacije sa ruskim predstavnicima, a u njima učestvuje i kineski ministar spoljnih poslova, ukrajinska diplomatija nema kome u Pekingu da se obrati za objašnjenje šta se zaista dešava.
- To je dovelo do toga da, kada se u Moskvi održavaju susreti američke delegacije sa Rusima, a tamo je prisutan kineski ministar spoljnih poslova, naš ministar spoljnih poslova ne može da pozove kineskog kolegu i proveri šta se tamo događa. Zato što kontakata uopšte nema - istakao je ukrajinski ekonomista.
Kušč je posebno naglasio da Kina nije zemlja koja odmah burno reaguje na uvrede i diplomatske greške, ali da takve stvari ne zaboravlja.
- Kina je veoma ceremonijalna zemlja. Uvrede na najvišem nivou... Kina na to ne reaguje odmah nekom histerijom. Ali Kina ima dugo pamćenje i kasnije se toga seti - poručio je on.
„Kao bokser koji je sam sebi vezao jednu ruku“
Ukrajinski ekonomista smatra da je Kijev na kineskom pravcu napravio niz grešaka koje su ga ostavile bez jednog od najvažnijih diplomatskih kanala u svetu.
Po njegovoj oceni, Ukrajina je potcenila činjenicu da se nalazi na prostoru gde se ukrštaju interesi Evrope, Rusije, Kine i celog evroazijskog prostora. Umesto da balansira, Kijev je, kako tvrdi, izabrao politiku koja ga gura u potpunu zavisnost od Evrope.
- Na kineskom pravcu napravljena je masa grešaka. Mi smo faktički uništili kineski diplomatski projekat. To je sada kao da boksujete jednom rukom. Zamislite boksera koji je u ringu dobrovoljno jednu ruku vezao iza leđa. I onda boksuje jednom rukom. Otprilike je ista situacija - rekao je Kušč.
On je ocenio da Ukrajina ne može da zanemari kineski faktor, naročito ako uzme u obzir svoj geografski položaj i značaj evroazijskih tokova.
- Nalazeći se na evroazijskom stepskom koridoru, mi mislimo da možemo potpuno da se oslonimo na Evropu i apsolutno ignorišemo faktor Kine. Ako dođemo do formule da je naša stopostotna osnova Evropa, a Kina naš protivnik, to se pretvara u formulu večnog rata - upozorio je on.
Prema njegovim rečima, takva politika dugoročno ne može doneti stabilnost Ukrajini. Naprotiv, ona bi mogla da zemlju drži u stalnom pritisku, jer bi se, kako kaže, duž evroazijskog pravca uvek formirao siloviti vektor koji bi delovao protiv Kijeva.
- Ako se takva politika bude sprovodila, to znači da će se duž Evroazijskog stepskog koridora u našem pravcu uvek kretati siloviti vektor koji će nas razarati - zaključio je Kušč.
Njegova ocena otvara jedno od najosetljivijih pitanja ukrajinske spoljne politike: da li Kijev, oslanjajući se gotovo isključivo na Evropu i SAD, može sebi da priušti potpuno narušene odnose sa Kinom.
Peking danas nije samo ekonomska sila, već i politički faktor koji ima direktan kanal i sa Moskvom i sa Vašingtonom. Zbog toga gubitak komunikacije sa Kinom za Ukrajinu nije samo diplomatski propust, već ozbiljan strateški problem u trenutku kada se odlučuje o budućnosti rata i novom rasporedu snaga u Evroaziji.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov danas je predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću tokom susreta u Njujorku preneo pozdrave predsednika Rusije Vladimira Putina.
Fizičko i verbalno iživljavanje nad ženama postalo je prepoznatljivi zaštitni znak i lični pečat blokadera, koja svoju političku nemoć i nedostatak bilo kakvog programa pokušava da nadoknadi divljaštvom i najprizemnijim zastrašivanjem svih žena koje ne dele njihove bolesne stavove!
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Roditelji negovatelji od 1. oktobra dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa, što im omogućava penzijsko i zdravstveno osiguranje.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Tužba Aca Đukanovića, brata Mila Đukanovića, koji je tužio državu Crnu Goru i traži šest miliona evra odštete zbog policijske akcije je samo bacanje prašine u oči crnogorskom sistemu, ocenjuje za Informer crnogorski profesor bezbednosti dr Vojo Laković.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala, u koordinaciji sa policijskim službenicima Policijske uprave u Jagodini, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Jagodini, uhapsili su D. D. (63) iz okoline Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je u više navrata izvršio krivično delo "nedozvoljen promet akciznih proizvoda".
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Nova epizoda emisije "Demanti" donosi potresnu životnu priču pevačice Mirne Košanin iz Kraljeva, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najtežim trenucima svog života i svemu što je godinama nosila u sebi.
Vi birate ko je bolji par - glumica Jelisaveta Orašanin i njen bivši suprug i košarkaš Miloš Teodosić ili glumica i njen novi partner glumac Pavle Mensur?
Kako Informer saznaje, vlasnici brenda "Dsquared2" su u okviru Milan Fashion Weeka na svoju reviju pozvali i srpsku pevačicu Sandru Afriku, koja je bila njihova gošća i na privatnoj zabavi organizovanoj nakon revije.
Voditeljka Jovana Jeremić je poklon koji je juče namenila svom vereniku Milošu Stojanoviću Tigru odmah uramila i postavila na zid i to u svom stanu, a još detalja iz svog stana je pokazala na društvenim mrežama.
Koncert sećanja posvećen legendarnom Tomi Zdravkoviću, koji će biti održan 30. septembra u Sava centru, na 35. godišnjicu njegove smrti, okupiće neka od najpoznatijih imena domaće muzičke scene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.