Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
On je u video-blogu kijevske novinarke Natalije Vlaščenko ocenio da je Ukrajina praktično razorila svoj kineski diplomatski pravac i da se zbog toga danas nalazi u mnogo slabijoj poziciji, naročito u trenutku kada Kina ima sve važniju ulogu u razgovorima velikih sila.
- Promašaj na kineskom pravcu za nas ima katastrofalne posledice. Počev od imenovanja ambasadora u Kini koji nije znao kineski jezik, pa do psovki ukrajinskih zvaničnika na račun kineskog specijalnog predstavnika, uz upotrebu opscene leksike - rekao je Kušč.
On je naveo da su posledice takve politike danas potpuno vidljive. Kada se u Moskvi održavaju sastanci američke delegacije sa ruskim predstavnicima, a u njima učestvuje i kineski ministar spoljnih poslova, ukrajinska diplomatija nema kome u Pekingu da se obrati za objašnjenje šta se zaista dešava.
- To je dovelo do toga da, kada se u Moskvi održavaju susreti američke delegacije sa Rusima, a tamo je prisutan kineski ministar spoljnih poslova, naš ministar spoljnih poslova ne može da pozove kineskog kolegu i proveri šta se tamo događa. Zato što kontakata uopšte nema - istakao je ukrajinski ekonomista.
Kušč je posebno naglasio da Kina nije zemlja koja odmah burno reaguje na uvrede i diplomatske greške, ali da takve stvari ne zaboravlja.
- Kina je veoma ceremonijalna zemlja. Uvrede na najvišem nivou... Kina na to ne reaguje odmah nekom histerijom. Ali Kina ima dugo pamćenje i kasnije se toga seti - poručio je on.
„Kao bokser koji je sam sebi vezao jednu ruku“
Ukrajinski ekonomista smatra da je Kijev na kineskom pravcu napravio niz grešaka koje su ga ostavile bez jednog od najvažnijih diplomatskih kanala u svetu.
Po njegovoj oceni, Ukrajina je potcenila činjenicu da se nalazi na prostoru gde se ukrštaju interesi Evrope, Rusije, Kine i celog evroazijskog prostora. Umesto da balansira, Kijev je, kako tvrdi, izabrao politiku koja ga gura u potpunu zavisnost od Evrope.
- Na kineskom pravcu napravljena je masa grešaka. Mi smo faktički uništili kineski diplomatski projekat. To je sada kao da boksujete jednom rukom. Zamislite boksera koji je u ringu dobrovoljno jednu ruku vezao iza leđa. I onda boksuje jednom rukom. Otprilike je ista situacija - rekao je Kušč.
On je ocenio da Ukrajina ne može da zanemari kineski faktor, naročito ako uzme u obzir svoj geografski položaj i značaj evroazijskih tokova.
- Nalazeći se na evroazijskom stepskom koridoru, mi mislimo da možemo potpuno da se oslonimo na Evropu i apsolutno ignorišemo faktor Kine. Ako dođemo do formule da je naša stopostotna osnova Evropa, a Kina naš protivnik, to se pretvara u formulu večnog rata - upozorio je on.
Prema njegovim rečima, takva politika dugoročno ne može doneti stabilnost Ukrajini. Naprotiv, ona bi mogla da zemlju drži u stalnom pritisku, jer bi se, kako kaže, duž evroazijskog pravca uvek formirao siloviti vektor koji bi delovao protiv Kijeva.
- Ako se takva politika bude sprovodila, to znači da će se duž Evroazijskog stepskog koridora u našem pravcu uvek kretati siloviti vektor koji će nas razarati - zaključio je Kušč.
Njegova ocena otvara jedno od najosetljivijih pitanja ukrajinske spoljne politike: da li Kijev, oslanjajući se gotovo isključivo na Evropu i SAD, može sebi da priušti potpuno narušene odnose sa Kinom.
Peking danas nije samo ekonomska sila, već i politički faktor koji ima direktan kanal i sa Moskvom i sa Vašingtonom. Zbog toga gubitak komunikacije sa Kinom za Ukrajinu nije samo diplomatski propust, već ozbiljan strateški problem u trenutku kada se odlučuje o budućnosti rata i novom rasporedu snaga u Evroaziji.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
Ukrajina je spremna da deluje preventivno ukoliko se sa teritorije Belorusije ili iz ruske Brjanske oblasti pojavi nova pretnja po Kijev i sever zemlje, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tokom posete Slavutiču u Kijevskoj oblasti.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Evropska unija (EU) dozvolila je Ukrajini da deo evropskog kredita namenjenog proizvodnji bespilotnih letelica potroši na kupovinu kineskih komponenti koje evropska industrija trenutno ne može da isporuči u potrebnim količinama i rokovima, objavio je Fajnenšel tajms.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Kina ne želi da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, ali ne zato što je sentimentalni saveznik Zapada ili Kijeva, već zato što bi takav presedan jednog dana mogao da se okrene protiv same Kine.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Kineski poziv na obnovu pregovora o Ukrajini mogao bi da označi početak formiranja šire koalicije oko Rusije, predvođene Kinom i podržane državama Globalnog juga, ocenio je politički analitičar Sanakojev za URA.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je Ukrajini novu tranšu od 690 miliona dolara, ali će gotovo čitav taj iznos praktično biti poništen otplatom ranije uzetih kredita.
Francuska bi mogla prva da plati cenu novih vojnih poteza takozvane „koalicije voljnih“ protiv Rusije, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ, Jakov Kedmi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
Nakon što je objavljen veliki, ekskluzivni intervju predsednika Vučića za ugledni austrijski "Di Prese" u tajkunsko-blokaderskim brlozima i regionalnim mrziteljskim krugovima nastala je opšta uzbuna i teška histerija.
Blokaderski odbornik iz Užica, Vladimir Gredeljević, javno je na društvenim mrežama uputio jezive, monstruozne pretnje zameniku glavnog urednika Informera Dejanu Vukeliću, otvoreno pozivajući da ga "poguraju" na samoubistvo.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos koja se naprasno i strašno "zabrinula" zbog navodnih napada na takozvane aktiviste civilnog društva u Srbiji, doslovno je propala u zemlju onog trenutka kada joj je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pred lice iznela surovu istinu i ogolila bolesnu fasadu evropskih vrednosti koje propagiraju blokaderski miljenici.
Nakon meseci obmanjivanja javnosti i bajki o nekakvoj "pobedi", klempavi blokader Dikić konačno je morao da položi oružje i prizna ono što cela Srbija već dobro zna - šanse da njihova takozvana "Studentska lista" pobedi na izborima jednake su nuli.
Vršilac dužnosti direktora "Srbijavoza" Ljubiša Pejičić izjavio je da je kompanija spremna za otvaranje nove linije na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte.
"Er Srbija" preusmerava danas svoje letove sa Aerodroma Tivat na alternativne aerodrome u regionu zbog nemogućnosti da se vazdušni saobraćaj odvija u potpuno bezbednim uslovima.
Marko A. (44) iz Vranja, koji je uhapšen u Bosni i Hercegovini zbog optužbi da je bacio bombu na objekat u Kotor Varoši, prema sumnjama istražitelja, bio je angažovan i plaćen za izazivanje eksplozije, a prema nezvaničnim informacijama koje su objavljene, poznat je policiji u Srbiji i više puta je hapšen zbog nasilničkog ponašanja, ali i zbog paljenja automobila.
Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je prvostepenu presudu kojom su bivša predsednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sudija Privrednog suda Milica Vlahović Milosavljević osuđene zbog zloupotrebe službenog položaja i predmet vratio Višem sudu u Podgorici na ponovno suđenje.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su u saradnji sa policijom 22. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja neprijavljene luksuzne robe i novca, ukupne vrednosti preko 60.000 evra.
Dečak (12) koji je povređen u saobraćajnoj nezgodi u blizini Preljine transportovan je na Institut za majku i dete u Beogradu, saopšteno je danas iz Opšte bolnice u Čačku.
M. M. i M. M. M. roditelji dečaka iz Niške Banje koji je 5. oktobra 2023. godine kao trinaestogodišnjak ubio svog školskog druga Andreja Simića možda ipak neče biti u prilici da ga posle dve godine prvi put vide, mada im je Viši sud u Nišu 26. juna ukinuo meru zabrane prilaska i komunikacije.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Veštačka inteligencija može za nekoliko trenutaka da generiše lozinku koja izgleda veoma složeno, ali nova istraživanja ukazuju da takve kombinacije možda nisu toliko bezbedne koliko korisnici misle.
Čokolada i pomorandža su onaj gastro par koji ili obožavate ili ne razumete. Sredine nema. Ali za one koji ga vole, ova torta predstavlja čist luksuz na tanjiru.
Nakon što je akustično izvođenje pesme "Za sva vremena" izazvalo lavinu pozitivnih reakcija na društvenim mrežama, Peđa Jovanović premijerno je predstavio i spot za numeru za koju mnogi već prognoziraju da će biti jedan od njegovih najvećih hitova.
Balkanska trap i R&B kraljica, muzička superzvezda i umetnica koja redefiniše regionalni zvuk, Senidah, po prvi put stiže u Niš. Veliki solistički koncert zakazan je za 22. oktobar u Hali Čair, u organizaciji SKYMUSIC i Music Week Concerts.
Frontmen Leksington benda, Bojan Vasković proćaskao je sa medijima pre nastupa u jednom prestoničkom klubu, te je otkrio u kakvim ritualima uživa a na pitanje o supruzi imao je neočekivanu reakciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.