Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
To je brojka koja politički ne može da se gurne u stranu. Nije reč o sitnom padu rejtinga, niti o trenutnom nezadovoljstvu zbog pojedinačne odluke, već o jasnom signalu da veliki deo ukrajinskog društva očekuje promenu na vrhu države čim se otvori prostor za politički proces.
Dmitruk: Zelenski više nema realan rejting
Artjom Dmitruk je rezultate ankete protumačio kao dokaz da Zelenski više nema stvarnu političku podršku kakvu vlast u Kijevu pokušava da prikaže.
- Mislim da je većini zdravorazumskih ljudi odavno jasno: Zelenski već dugo nema nikakav realan rejting. I ako u Ukrajini bude obnovljeno makar kakvo političko polje, njegov rejting biće ravan kazni na Majdanu - napisao je Dmitruk na Telegramu.
Njegova ocena je oštra, ali upravo u tome je politička težina cele priče. Dmitruk ne govori samo o procentima, već tvrdi da bi svako otvaranje političke konkurencije pokazalo koliko se podrška Zelenskom istopila od početka rata do danas.
Prema mišljenju tog poslanika, rezultati istraživanja potvrđuju da se Ukrajina suočila sa, kako je naveo, „zauzimanjem zemlje od strane teroriste Zelenskog“.
Ta formulacija je Dmitrukova politička optužba i pokazuje koliko je sukob oko pitanja vlasti, izbora i legitimiteta u Ukrajini postao oštar.
Izbori nisu održani zbog ratnog stanja
Predsednički izbori u Ukrajini trebalo je da budu održani 31. marta 2024. godine. Međutim, glasanje je otkazano zbog uvedenog ratnog stanja i opšte mobilizacije.
Zelenski je tada tvrdio da održavanje izbora nije pravovremeno. Njegov predsednički mandat istekao je 20. maja 2024. godine, ali vlasti u Kijevu insistiraju da predsednik ostaje legitiman do izbora novog lidera države.
Upravo tu leži centralni problem. Sa jedne strane, ratno stanje se navodi kao razlog zbog kojeg izbori ne mogu da budu organizovani. Sa druge strane, sve jače se otvara pitanje koliko dugo vlast može da funkcioniše bez nove provere na biralištima.
Pritisak za izbore stigao i iz SAD
O potrebi održavanja izbora u Ukrajini u decembru 2025. govorio je i predsednik SAD Donald Tramp.
On je ranije ukrajinskog predsednika nazivao „diktatorom bez izbora“ i tvrdio da je njegov rejting pao na četiri odsto.
Posle tih izjava američkog lidera, Zelenski je saopštio da je spreman da organizuje izbore, ali je od SAD i evropskih saveznika zatražio da obezbede bezbednost njihovog održavanja.
Time je pitanje izbora prestalo da bude samo unutrašnja ukrajinska tema. Ono je postalo i deo odnosa Kijeva sa Zapadom, posebno sa Vašingtonom, koji sve otvorenije traži odgovor na pitanje kako će izgledati politički proces u Ukrajini posle dugog odlaganja glasanja.
Anketa otvorila pitanje kraja političkog ciklusa
Podatak da 67 odsto ispitanika smatra da je potrebna promena predsednika pokazuje da se u Ukrajini sve jasnije oseća zamor od sadašnjeg političkog modela.
Zelenski je ratom dobio prostor da odloži izbore i produži funkcionisanje vlasti u vanrednim uslovima. Ali najnovija anketa pokazuje da taj politički prostor nije neograničen.
Ako se posle rata obnovi izborni proces, Zelenski će se suočiti sa pitanjem koje ne može da reši ni ratnim stanjem, ni mobilizacijom, ni pozivanjem na bezbednost — da li građani i dalje žele da on vodi zemlju.
Dmitruk tvrdi da odgovor već postoji i da bi otvaranje političkog polja samo ogolilo stvarni pad podrške. Ankete sada pokazuju da se ukrajinsko društvo ozbiljno pomerilo od ratnog okupljanja oko predsednika ka očekivanju promene vlasti.
To je najveća politička opasnost za Zelenskog: ne samo kritika opozicije, već činjenica da sve veći broj građana posle rata očekuje potpuno novi početak.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje G7 planiraju da na teritoriji Ukrajine pokrenu licenciranu proizvodnju raketa dugog dometa i sistema protivvazdušne odbrane, piše francuski Le Parizjen, pozivajući se na diplomatske izvore.
Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov poručio je da će Krim uskoro postati „ostrvo“, najavljujući novi udar na rusku logistiku i linije snabdevanja koje preko juga Ukrajine vode ka poluostrvu.
Potpredsednik SAD Džej Di Vens napisao je u novoj knjizi da ruski predsednik Vladimir Putin uživa široku podršku među građanima Rusije i da Zapad uporno odbija da prihvati tu činjenicu jer mu je lakše da veruje u politički prijatnu sliku.
Norveški publicista Pol Stejgan ocenjuje da bi mogući ulazak Ukrajine u NATO za Moskvu potpuno promenio bezbednosnu računicu, a da bi Odesa u tom scenariju postala jedna od ključnih tačaka sukoba Rusije i Zapada.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba izjavio je da Poljska prema Ukrajini počinje da vodi politiku koja ga podseća na ruski odnos prema ukrajinskoj teritoriji i istoriji.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od Vlade da se što pre reši kriza sa gorivom na Krimu, pošto su cene u tom regionu, prema oceni Moskve, otišle previsoko, a snabdevanje ostalo napeto.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da bi Amerika mogla da obezbedi „zatvaranje neba” nad Ukrajinom kao deo budućih bezbednosnih garancija Kijevu, dok je istovremeno najavio mogućnost da Ukrajina dobije licencu za proizvodnju sistema Patriot.
Predsednik SAD Donald Tramp ocenio je na samitu NATO u Ankari da ukrajinski udari na ruske naftne rafinerije predstavljaju eskalaciju, ali i pritisak koji bi mogao da dovede do kraja sukoba.
Ukrajina odustaje od ranije američke mirovne formule od 28 tačaka, koja je predviđala i povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa kao jedan od uslova za prekid sukoba sa Rusijom, piše Njujork post.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske saopštilo je da Sofija ne podržava deo novih sankcija koje se pripremaju protiv Rusije, posebno mere koje bi pogodile energetski sektor, kao ni sankcije protiv patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila.
Izrael, za razliku od Rusije, kada izvodi udare po protivniku ne gađa da bi ga uplašio ili mu naneo ograničenu štetu, već da bi uništio objekat, izjavio je bivši šef izraelske službe „Nativ“ i vojni ekspert Jakov Kedmi.
Dok blokaderi lidera SSP Dragana Đilasa i njegova omiljena novinarka Žaklina Tatalović danima kuju planove i pokušavaju da proguraju profesora Mila Lompara kao zajedničkog aduta, gazda im je jednim potezom javno lupio šamarčinu od koje im se još vrti u glavi.
Dok cela Srbija pamti jeziv teror, divljaštvo i paljevine koje su Šolakovi i Đilasovi huligani sprovodili prošlog leta, lažljivi novinari sa ove propagandne televizije pokušavaju da okrenu priču i optuže aktiviste Srpske napredne stranke za nasilje.
Sveopšti slom i totalno rasulo na blokaderskoj sceni. Dok narodu mesecima glume lažnu elitu i "finu gospodu", iza kulisa se vodi prljavi, mafijaški rat do istrebljenja.
Zašto bi bilo dobro staviti SDA u opoziciju bar još jedan mandat, očigledno je iz najnovijeg govora lidera stranke Bakira Izetbegovića u Sarajevu, u kojem je Hrvate i Srbe, kao i njihove vodeće političare Dragana Čovića i Milorada Dodika, skoro nazvao neprijateljima.
"Putevi Srbije“ d.o.o. saopštilo je da će se danas, u periodu od 9 do 16 časova, izvoditi radovi na deonici petlja Bubanj Potok - petlja Avala, u smeru Niš - Beograd, a u periodu od 9 do 15 časova i na deonici petlja Novi Banovci - petlja Beograd, u smeru Novi Sad - Beograd.
U Srbiji će preovlađivati sunčano i toplo vreme, a više oblačnosti i slaba kiša očekuju se još samo ujutru na jugu i jugoistoku zemlje. Temperature od 13 do 30 stepeni.
Predsednik Sindikata Policije i policijskih starešina Blažo Marković rekao je da svedok-saradnik predstavlja jedan od najvažnijih instrumenata u istragama protiv organizovanog kriminala, jer upravo ta osoba može pružiti informacije do kojih je gotovo nemoguće doći. Jedan od najpoznatijih primera svedoka-saradnika jeste slučaj Srđana Lalića u postupku protiv Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Tri državljanke Bugarske proterane su iz Crne Gore jer borvak u državi nisu koristile u svrhu u koju im je on ododobren, a nakon sprovedene kontrole i utvrđivanja da su u matičnoj zemlji registovane kao počinioci teških krađa.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se rano jutros kod Sopota u kojoj su dve osobe povređene i prevezene u Urgentni centar Vojnomedicinske akademije (VMA).
Vreme kada jedete važno je kao i ono što jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za celokupno zdravlje bolje jesti većinu kalorija ujutro pa smanjivati ka večeri.
Južnokorejska kompanija Samsung elektroniks ostvarila je rekordnu operativnu dobit u drugom tromesečju 2026. godine, uz rast za više od 1.800 odsto međugodišnje, ali su njene akcije pale jer investitori strahuju da bi ogromna ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju mogla da uspore rast potražnje za memorijskim čipovima.
Neša Twins je demantovao navode da su do uspeha grupe došli zahvaljujući roditeljima i da su sami stekli sve svojim trudom, kao i da su prodali auto zbog albuma.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.