Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Hegset je posle sastanka ministara odbrane NATO u Briselu poručio da SAD, zajedno sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom i predsednikom SAD Donaldom Trampom, rade na novom konceptu alijanse. Suština je jasna: NATO mora manje da liči na politički forum, a više na vojni blok spreman za direktno odvraćanje protivnika.
U Vašingtonu taj zaokret opisuju kao prelazak sa posthladnoratovskog „NATO 2.0“ na „NATO 3.0“ — alijansu koja se ponovo oslanja na borbenu gotovost, teško naoružanje, veće evropsko učešće i jasnu vojnu pretnju prema onima koje Zapad vidi kao protivnike.
Povratak na NATO iz vremena Hladnog rata
Hegset je kao uzor naveo „NATO 1.0“, odnosno alijansu iz vremena Hladnog rata.
Taj model se oslanjao na masovno američko vojno prisustvo u Evropi, visoku borbenu gotovost, jasno definisanog protivnika i tvrdo suprotstavljanje Sovjetskom Savezu. Upravo taj period sada se u Vašingtonu predstavlja kao uspešan obrazac koji treba prilagoditi novim uslovima.
Poruka je brutalno jednostavna: NATO mora ponovo da bude vojna mašina za odvraćanje, a ne savez koji rasipa pažnju na sporedne političke teme.
Hegset je zato govorio o potrebi da se NATO vrati „tvrdoj moći“ i realnom odvraćanju. U njegovom tumačenju, alijansa mora da bude sposobna da spreči rat tako što će protivniku jasno pokazati da bi cena napada bila previsoka.
NATO 2.0 pod udarom kritike
Period posle raspada Sovjetskog Saveza u Vašingtonu se sada opisuje mnogo kritičnije.
Taj „NATO 2.0“ obuhvatao je širenje agende alijanse na demokratiju, klimu, rodna pitanja, političke programe i operacije van tradicionalne zone odgovornosti NATO. Istovremeno, vojni potencijal evropskih članica godinama je slabio, dok su se mnoge zemlje oslanjale na američku zaštitu.
U američkoj verziji priče, to je sada završeno.
Trampova administracija traži da Evropa preuzme mnogo veći deo tereta, da plaća više, proizvodi više naoružanja, popunjava nedostatke u NATO snagama i prestane da se ponaša kao bezbednosni zavisnik od Vašingtona.
Hegset je to direktno povezao sa idejom „NATO 3.0“: alijansa može da opstane kao moćan vojni savez samo ako evropske članice više ne računaju da će SAD automatski nositi glavni teret konvencionalne odbrane Evrope.
Rute: NATO prolazi kroz kolosalnu transformaciju
Generalni sekretar NATO Mark Rute potvrdio je da alijansa ulazi u ogromnu transformaciju.
Posle sastanka ministara odbrane u Briselu, Rute je rekao da NATO prolazi kroz „kolosalnu transformaciju“, možda i najveću u svojoj istoriji. Prema njegovim rečima, cilj je da se alijansa prilagodi novim bezbednosnim izazovima i izgradi „NATO 3.0“.
To znači da priča više nije samo američka inicijativa. Rute je javno prihvatio okvir koji dolazi iz Vašingtona i predstavio ga kao zajednički pravac alijanse.
U praksi, to podrazumeva veću vojnu spremnost, brže popunjavanje kriznih snaga, snažniju evropsku odbrambenu industriju, veće budžete i jasniju podelu posla između SAD, Evrope i Kanade.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Pred Ukrajinom je „crna, mračna, hladna i katastrofalna“ zima, a nastavak ruskih udara mogao bi da uništi čak 60 odsto ukrajinske ekonomije, tvrdi penzionisani obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter.
Ukrajinski vojnici u pojedinim jedinicama osećaju se kao kmetovi, komandanti se prema njima upravo tako i ponašaju, dok ih ni u pozadini ne dočekuje poštovanje koje očekuju posle godina provedenih u borbama, izjavio je komandant bataljona „Svoboda“ Petro Kuzik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Bivši vojni ataše Turske i penzionisani pukovnik Ratnog vazduhoplovstva Ihsan Sefa zatražio je od Ankare drastičan odgovor na napade na turske trgovačke brodove u Crnom moru – zatvaranje Bosfora i Dardanela za Ukrajinu, ali i za brodove koji sa njom trguju.
Opozicioni poslanici - Marinika Tepić, Borko Stefanović, Janko Veselinović, Danijela Grujić i Slaviša Ristić - podneli su 5. septembra 2023. godine amandman na budžet Republike Srbije tražeći da Sektor za vanredne situacije ne dobije ni dinara.
Jasna Matić, kadar vojvođanskog separatiste Gorana Ješića, bivša ministarka za telekomunikacije i direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA, našla se pozvanom da narodu soli pamet o lošem stanju u zdravstvu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će odlikovati mnoge vatrogasce koji su učestvovali u gašenju požara u Deliblatskoj peščari i istakao da su oni zaslužni zašto nema povređenih i što je od objekata samo jedan poljski wc izgoreo.
Tajkunski medij N1 i ostali lešinari ponovo su doživeli javno poniženje uživo u programu dok su pokušavali da izmisle novu aferu i po ko zna koji put opanjkaju sopstvenu državu! U žarkoj želji da prikažu Srbiju kao "jadnu zemlju" dok se vatrogasci lavovski bore sa vatrom u Deliblatskoj peščari, napravili su potez zbog kog im se danas smeje cela Srbija!
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Najveći neprijatelji požara u Deliblatskoj peščari su visoke temperature i jak vetar, koji u toku dana promeni nekoliko pravaca, rekao je pomoćnik načelnika Uprave za Vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije (SVS) Davor Vidović.
U Srbiji će sutra ujutro u zapadnoj, centralnoj i severnoj Srbiji biti umereno do znatno oblačno vreme, ali uglavnom suvo, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
U zaseoku Ćukavci u Prijevoru kod Čačka završeno je asfaltiranje važne deonice puta duge 540 metara, za šta je izdvojeno 8,5 miliona dinara, uz podršku Vlade Srbije.
Otmica se u kriminalnom miljeu ne pojavljuje slučajno, već najčešće kao sredstvo za ostvarivanje određenog cilja, ocenjuje kriminolog Dejan Radenković. Njegove ocene dolaze povodom dva slučaja, otmica u Novom Sadu, gde se prema navodima kao motiv pominju novac i dugovanja, i slučaj koji se povezuje sa "vračarskom" kriminalnom grupom, u kojem su osumnjičeni oteli i brutalno pretukli žrtvu.
Tradicionalne konjičke trke u Bileći prekinute su nakon ozbiljnog incidenta kada je, prema policijskim navodima, vozač automobila namerno udario više osoba.
Autobiografski bestseler Metija Kamberija "Grad bola" priča je po kojoj je pre nekoliko dana u Beogradu počelo snimanje istoimene TV serije pod autorskom palicom reditelja Luke Mihailovića, a u produkciji produkcijskih kuća "TS Media" i "Režim" Miloša Avramovića.
Jedinstveni prirodni fenomen i najveća peščara u Evropi, Deliblatska peščara, decenijama unazad važi za jednu od najomiljenijih i najatraktivnijih lokacija za snimanje domaćih filmskih i televizijskih ostvarenja.
Ako tražite brz, ukusan i lagan ručak, makarone na mediteranski način odličan su izbor. Spremaju se u jednom tiganju, bez komplikovane pripreme i dugog stajanja pored šporeta.
Drevna kineska medicina nudi zanimljive metode za unapređenje intimnih odnosa i rešavanje problema poput erektilne disfunkcije, a ključ se, prema tradiciji, krije u masaži stopala.
Kada se pomene srećan život u Evropi, mnogi bi odmah pomislili na Pariz, Rim ili neki od poznatih mediteranskih gradova. Ipak, rezultati jednog velikog istraživanja pokazuju da titulu najsrećnijeg evropskog grada odnosi Sevilja.
Numerologija veruje da određeni brojevi nose posebnu simboliku kada su u pitanju uspeh, ambicija i materijalna sigurnost, a veruje se da su najmoćniji brojevi 8 i 22.
Pevačica Indira Radić progovorila je o odnosu koleginice Ane Nikolić i kompozitora Gorana Ratkovića Raleta, čije prepirke već neko vreme intrigiraju javnost.
Malo ko zna da je pevačica Aleksandra Prijović u jednom periodu života bila ozbiljno posvećena sportu, a njen nekadašnji trener odbojke Milan Petrović otkrio je detalje iz njenog odrastanja.
Pevačica Viki Miljković otkrila je za Informer da bi rado otišla na koncert repera Dragomira Despića Desingerice, ali jasno poručuje da mu ne bi dozvolila ponašanje po kojem ga publika prepoznaje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.