Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Prema pisanju nemačkog Špigla, nemačka vojska se suočila sa ozbiljnim problemom u regrutovanju ljudi za brigadu koja bi trebalo da bude raspoređena u Litvaniji, neposredno uz rusku sferu pritiska na Baltiku. Vlasti su prvobitno planirale da jedinicu popune isključivo dobrovoljcima, ali se taj plan sada sve više dovodi u pitanje.
Najveći problem nije samo broj vojnika. Problem je to što odlazak stručnog kadra u Litvaniju može da napravi rupe u samoj Nemačkoj, posebno kada je reč o IT stručnjacima i drugim vojnicima sa veštinama koje su Bundesveru već sada deficitarne.
Prestige projekat Pistoriusa upao u problem
Stalna nemačka brigada u Litvaniji trebalo bi da bude jedan od glavnih dokaza da Berlin ozbiljno shvata pretnje na istočnom krilu NATO. Ministar odbrane Boris Pistorius ranije je najavljivao da će Nemačka ispuniti zadatak i da će brigada biti formirana na osnovu dobrovoljnog odlaska vojnika.
Sada se pokazuje da taj model ne ide kako je planirano.
Prema nemačkim medijima, problem je naročito izražen kod podoficira i vojnika nižih činova, dok je interesovanje kod oficira ranije bilo bolje. Drugim rečima, komandni kadar se lakše pronalazi, ali jedinicu ne čine samo komandanti. Potrebni su ljudi koji održavaju sistem, vozila, vezu, logistiku, IT, borbenu tehniku i svakodnevnu funkcionalnost brigade.
Upravo tu nastaje zastoj.
Dobrovoljnost više nije dovoljna
Nemačka je u početku želela da cela misija u Litvaniji bude zasnovana na dobrovoljnosti. Takav pristup politički je zvučao najlakše: država šalje jasnu poruku NATO, ali vojnike ne primorava na dug boravak van zemlje.
Međutim, kada nema dovoljno prijavljenih, politika mora da bira između dva loša rešenja: ili da prizna da ne može da popuni brigadu, ili da uvede elemente obaveznog raspoređivanja.
Zato se sada pominju alternativne mere, uključujući i obavezne modele za određene kategorije vojnika. To ne znači nužno klasičan masovni vojni rok, ali znači da bi deo pripadnika Bundesvera mogao da bude upućen u Litvaniju i bez prvobitnog koncepta potpune dobrovoljnosti.
To je veliki zaokret za Berlin.
Nemačka je godinama gradila vojsku u kojoj su političari izbegavali teške odluke o ljudstvu, obavezama i realnim potrebama odbrane. Litvanija sada pokazuje da se ratna retorika i NATO obećanja sudaraju sa vrlo konkretnim pitanjem: ko će zaista otići tamo da služi.
Litvanija traži 5.000 nemačkih vojnika
Nemačka planira da u Litvaniji rasporedi tešku manevarsku brigadu sa oko 5.000 ljudi. To je jedna od najambicioznijih odluka Berlina od početka rata u Ukrajini i prvi put da Nemačka trajno stacionira tako veliku jedinicu na istočnom krilu NATO.
Cilj je jasan: Litvanija, kao baltička članica NATO koja se graniči sa Belorusijom i nalazi se blizu ruske Kalinjingradske oblasti, treba da dobije snažan nemački odbrambeni oslonac.
Za NATO, to je poruka odvraćanja Moskvi.
Za Nemačku, to je test da li zemlja zaista može da sprovede obećanu „promenu epohe“ u odbrambenoj politici, o kojoj se govori od početka rata u Ukrajini.
Ali brojke pokazuju da politička odluka ide brže od vojne realnosti.
Slanje ljudi u Litvaniju pravi rupe kod kuće
Najveća briga u Bundesveru jeste da popunjavanje brigade u Litvaniji ne isprazni druge jedinice u Nemačkoj.
Ako se u Litvaniju pošalju IT stručnjaci, vezisti, logističari, mehaničari, tehničari i drugi deficitarni kadrovi, njihove matične jedinice kod kuće ostaju oslabljene. To znači da se problem ne rešava, već premešta.
Nemačka može da kaže da je popunila brigadu u Litvaniji, ali ako je to uradila tako što je napravila rupe u drugim delovima vojske, ukupna borbena spremnost ne mora nužno da poraste.
Upravo to izaziva zabrinutost u vojnom vrhu. Bundesver već godinama ima problem sa ljudstvom, opremom i popunjenošću jedinica. Litvanska brigada sada traži ljude koje vojska nema u višku.
Zato se ovaj problem ne može rešiti samo većim platama, dodacima i lepim obećanjima o boljem smeštaju.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Tajkunska televizija Nova S doživela je nezapamćeni skandal uživo u programu, dok su se njihovi gosti i puleni zapetljali u sopstvenim lažima i spletkama!
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, poslao je jasnu poruku čitavoj javnosti i političkoj sceni naše zemlje! Kada je reč o državnim interesima, napretku Srbije i principima, za Vučića nema i nikada neće biti nikakvih kompromisa i borbe za fotelje po svaku cenu!
Dejan Čupić, magistar ekonomskih nauka iz Niša dobro je poznat ljubiteljima putovanja, jer svoja iskustva i preporuke iz krajeva koje je posetio deli na društvenim mrežama. Tako je nedavno pisao i o maleru koji ga je snašao u rodnom gradu.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, uhapsila je N. T. (61) iz okoline Knjaževca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Pucketanje, zveckanje, škripanje, zujanje, šištanje ili grgoljanje nisu samo dosadni pozadinski zvuci. To su poruke koje klima uređaj šalje, a ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog prestanka rada sistema.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.