Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Prema pisanju nemačkog Špigla, nemačka vojska se suočila sa ozbiljnim problemom u regrutovanju ljudi za brigadu koja bi trebalo da bude raspoređena u Litvaniji, neposredno uz rusku sferu pritiska na Baltiku. Vlasti su prvobitno planirale da jedinicu popune isključivo dobrovoljcima, ali se taj plan sada sve više dovodi u pitanje.
Najveći problem nije samo broj vojnika. Problem je to što odlazak stručnog kadra u Litvaniju može da napravi rupe u samoj Nemačkoj, posebno kada je reč o IT stručnjacima i drugim vojnicima sa veštinama koje su Bundesveru već sada deficitarne.
Prestige projekat Pistoriusa upao u problem
Stalna nemačka brigada u Litvaniji trebalo bi da bude jedan od glavnih dokaza da Berlin ozbiljno shvata pretnje na istočnom krilu NATO. Ministar odbrane Boris Pistorius ranije je najavljivao da će Nemačka ispuniti zadatak i da će brigada biti formirana na osnovu dobrovoljnog odlaska vojnika.
Sada se pokazuje da taj model ne ide kako je planirano.
Prema nemačkim medijima, problem je naročito izražen kod podoficira i vojnika nižih činova, dok je interesovanje kod oficira ranije bilo bolje. Drugim rečima, komandni kadar se lakše pronalazi, ali jedinicu ne čine samo komandanti. Potrebni su ljudi koji održavaju sistem, vozila, vezu, logistiku, IT, borbenu tehniku i svakodnevnu funkcionalnost brigade.
Upravo tu nastaje zastoj.
Dobrovoljnost više nije dovoljna
Nemačka je u početku želela da cela misija u Litvaniji bude zasnovana na dobrovoljnosti. Takav pristup politički je zvučao najlakše: država šalje jasnu poruku NATO, ali vojnike ne primorava na dug boravak van zemlje.
Međutim, kada nema dovoljno prijavljenih, politika mora da bira između dva loša rešenja: ili da prizna da ne može da popuni brigadu, ili da uvede elemente obaveznog raspoređivanja.
Zato se sada pominju alternativne mere, uključujući i obavezne modele za određene kategorije vojnika. To ne znači nužno klasičan masovni vojni rok, ali znači da bi deo pripadnika Bundesvera mogao da bude upućen u Litvaniju i bez prvobitnog koncepta potpune dobrovoljnosti.
To je veliki zaokret za Berlin.
Nemačka je godinama gradila vojsku u kojoj su političari izbegavali teške odluke o ljudstvu, obavezama i realnim potrebama odbrane. Litvanija sada pokazuje da se ratna retorika i NATO obećanja sudaraju sa vrlo konkretnim pitanjem: ko će zaista otići tamo da služi.
Litvanija traži 5.000 nemačkih vojnika
Nemačka planira da u Litvaniji rasporedi tešku manevarsku brigadu sa oko 5.000 ljudi. To je jedna od najambicioznijih odluka Berlina od početka rata u Ukrajini i prvi put da Nemačka trajno stacionira tako veliku jedinicu na istočnom krilu NATO.
Cilj je jasan: Litvanija, kao baltička članica NATO koja se graniči sa Belorusijom i nalazi se blizu ruske Kalinjingradske oblasti, treba da dobije snažan nemački odbrambeni oslonac.
Za NATO, to je poruka odvraćanja Moskvi.
Za Nemačku, to je test da li zemlja zaista može da sprovede obećanu „promenu epohe“ u odbrambenoj politici, o kojoj se govori od početka rata u Ukrajini.
Ali brojke pokazuju da politička odluka ide brže od vojne realnosti.
Slanje ljudi u Litvaniju pravi rupe kod kuće
Najveća briga u Bundesveru jeste da popunjavanje brigade u Litvaniji ne isprazni druge jedinice u Nemačkoj.
Ako se u Litvaniju pošalju IT stručnjaci, vezisti, logističari, mehaničari, tehničari i drugi deficitarni kadrovi, njihove matične jedinice kod kuće ostaju oslabljene. To znači da se problem ne rešava, već premešta.
Nemačka može da kaže da je popunila brigadu u Litvaniji, ali ako je to uradila tako što je napravila rupe u drugim delovima vojske, ukupna borbena spremnost ne mora nužno da poraste.
Upravo to izaziva zabrinutost u vojnom vrhu. Bundesver već godinama ima problem sa ljudstvom, opremom i popunjenošću jedinica. Litvanska brigada sada traži ljude koje vojska nema u višku.
Zato se ovaj problem ne može rešiti samo većim platama, dodacima i lepim obećanjima o boljem smeštaju.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je iznad istočne Ukrajine oborilo ruski višenamenski lovac Su-35, jedan od najmoćnijih aviona kojima raspolaže Rusija.
Višesatne eksplozije, ogroman požar i razoreno naselje ostali su posle ruskog udara na skladište municije u Višnjevoju 6. jula, a reakcija ukrajinske vojske otvorila je sumnju da se u objektu nalazilo oružje čije prisustvo Kijev ne želi javno da prizna.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Zauzimanje Konstantinovke, jednog od ključnih ukrajinskih uporišta u Donbasu, moglo bi da otvori ruskoj vojsci put ka preuzimanju kontrole nad celim regionom, ocenio je za „RT internešenel“ bivši analitičar bezbednosne politike Pentagona Majkl Maluf.
Ne sme se verovati procenama prema kojima je Rusija već izgubila rat, upozorio je ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji i bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni.
Rat je, prema pisanju "The Economista", stigao u svakodnevni život građana Rusije, raste zabrinutost zbog nestašica, napada dronovima i talasa mobilizacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Antisrpski esktremisti iz regiona, dežurni odrodi iz Srbije, blokaderski ideolozi i kvazi-lideri opozicije, podržani od svojih medijskih trovačnica i ovog 11. jula podgrevaju laž o genocidu u Srebrenici.
Kijev je tokom noći pogodio novi talas balističkih raketa, a snažne eksplozije odjeknule su gradom pre nego što su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost.
Vladeta Janković, okoreli opozicionar i Đilasov propali kandidat za gradonačelnika, nastavio je da u svojim gostovanjima na tajkusnkim medijima, vređa predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Ideolog blokadera, profesorka Dubravka Stojanović, brutalno je zloupotrebila Filozofski fakultet u Beogradu na kom je zaposlena za širenje antisrpskih stavova i za besramne napade na predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Ostrašćena mrziteljka svega srpskog i blokaderka sa dna kace Staša Zajović iz feminističke organizacije Žene u crnom, uključila se iz Beograda u program uživo tajkunske televizije N1 u Bosni i Hercegovini i iznela niz jezivih izjava na račun svoje zemlje i svog naroda.
U Srbiji će danas tokom prepodnevnih sati biti pretežno sunčano vreme, a od sredine dana promenljivo oblačno. Temperature će se kretati od 10 do 34 stepena.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju dan posvećen Svetom Kiru i Jovanu, tačnije dan kad su njihove mošti prenete u mesto Manutin.
Sezona letnjih odmora uveliko je u toku, a Hrvatska je samo jedna od zemalja koja beleži rekordne cene po noćenju, zbog čega turistima samo 10 dana u običnim apartmanima naplaćuju i do 1.500 evra, dok je za obroke u restoranima potrebno izdvojiti i do 2.000 evra!
Vest o smrto B. Latovića (24) iz Novog Pazara potresla je njegovu porodicu, prijatelje i poznanike. Njegovo telo pronađeno je u blizini graničnog prelaza Kapitan Andrejevo, na izlazu iz Bugarske prema Turskoj, a bugarski nadležni organi vode istragu o okolnostima događaja.
Miodrag Miša Nikšić ubijen je na današnji dan, 11. jula 1995. godinem, a bio je čovek koji je početkom devedesetih bio jedno od prepoznatljivih imena beogradskog podzemlja i jedan od ljudi koji su ušli u tadašnji fudbal, osnosno bio je prvi ćovek FK Zvezdara.
Dečak (16) uhapšen je u juče zbog sumnje da je nožem napao građane u centru Uroševca. U ijncidentu su dve osobe povređene. Nakon napada osumnjičeni je pobegao sa lica mesta, ali ga je policija ubrzo locirala i uhapsila.
Pripadnici Vatrogasno spasilačkog bataljona Policijske uprave Zrenjanin u saradnji sa pripadnicima Dobrovoljnih vatrogasnih društava, uspeli su da lokaliziju požar na gradskoj deponiji u gradu na obalama Begeja i spreče njegovo dalje širenje.
Davne 1973. svoju televizijsku premijeru je imao film Đorđa Kadijevića, "Leptirica". Mnogima je to bio prvi horor film koji su pogledali, a za neke je on jednostavno "najstrašniji film ikada".
U okviru 8. Somborskog filmskog festivala, u petak, 10. jula, u Atrijumu Gradske kuće, svečano je uručena nagrada "Ernest" za izuzetan dosadašnji i budući doprinos filmskoj umetnosti glumcu Vojislavu Brajoviću, jednom od najznačajnijih umetnika domaće kinematografije.
Hrskavi krompirići iz rerne mogu biti jednako ukusni kao oni prženi u ulju. Uz jednostavan trik u pripremi i nekoliko začina, dobićete savršen prilog sa zlatnom koricom i mekanom unutrašnjosti.
Način na koji punite mobilni telefon može imati veliki uticaj na trajanje njegove baterije. Stručnjaci upozoravaju da dve česte greške mogu ubrzati njeno trošenje i skratiti vek uređaja.
Prilikom izbora psa u starijem životnom dobu, izgled ne bi trebalo da bude presudan. Mnogo je važnije da ljubimac bude mirne naravi, privržen vlasniku i da ne zahteva previše fizičke aktivnosti ili komplikovanu negu.
Ako želite da unesete malo novine u intimne trenutke, a da pritom ne birate položaje koji zahtevaju mnogo fizičkog napora, piner poza može biti zanimljiva opcija.
Bivša rijaliti učesnica Sanja Grujić pohvalila se na društvenim mrežama novim osmehom nakon estetske intervencije, ali umesto lavine komplimenata usledile su loše reakcije.
Makedonac Dane Angelovski o čijoj aferi sa učesnicom "Elite" Sofijom Janićijević mesecima bruji javnost otkazao je najavljeno gostovanje na Red televiziji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.