Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Prema pisanju nemačkog Špigla, nemačka vojska se suočila sa ozbiljnim problemom u regrutovanju ljudi za brigadu koja bi trebalo da bude raspoređena u Litvaniji, neposredno uz rusku sferu pritiska na Baltiku. Vlasti su prvobitno planirale da jedinicu popune isključivo dobrovoljcima, ali se taj plan sada sve više dovodi u pitanje.
Najveći problem nije samo broj vojnika. Problem je to što odlazak stručnog kadra u Litvaniju može da napravi rupe u samoj Nemačkoj, posebno kada je reč o IT stručnjacima i drugim vojnicima sa veštinama koje su Bundesveru već sada deficitarne.
Prestige projekat Pistoriusa upao u problem
Stalna nemačka brigada u Litvaniji trebalo bi da bude jedan od glavnih dokaza da Berlin ozbiljno shvata pretnje na istočnom krilu NATO. Ministar odbrane Boris Pistorius ranije je najavljivao da će Nemačka ispuniti zadatak i da će brigada biti formirana na osnovu dobrovoljnog odlaska vojnika.
Sada se pokazuje da taj model ne ide kako je planirano.
Prema nemačkim medijima, problem je naročito izražen kod podoficira i vojnika nižih činova, dok je interesovanje kod oficira ranije bilo bolje. Drugim rečima, komandni kadar se lakše pronalazi, ali jedinicu ne čine samo komandanti. Potrebni su ljudi koji održavaju sistem, vozila, vezu, logistiku, IT, borbenu tehniku i svakodnevnu funkcionalnost brigade.
Upravo tu nastaje zastoj.
Dobrovoljnost više nije dovoljna
Nemačka je u početku želela da cela misija u Litvaniji bude zasnovana na dobrovoljnosti. Takav pristup politički je zvučao najlakše: država šalje jasnu poruku NATO, ali vojnike ne primorava na dug boravak van zemlje.
Međutim, kada nema dovoljno prijavljenih, politika mora da bira između dva loša rešenja: ili da prizna da ne može da popuni brigadu, ili da uvede elemente obaveznog raspoređivanja.
Zato se sada pominju alternativne mere, uključujući i obavezne modele za određene kategorije vojnika. To ne znači nužno klasičan masovni vojni rok, ali znači da bi deo pripadnika Bundesvera mogao da bude upućen u Litvaniju i bez prvobitnog koncepta potpune dobrovoljnosti.
To je veliki zaokret za Berlin.
Nemačka je godinama gradila vojsku u kojoj su političari izbegavali teške odluke o ljudstvu, obavezama i realnim potrebama odbrane. Litvanija sada pokazuje da se ratna retorika i NATO obećanja sudaraju sa vrlo konkretnim pitanjem: ko će zaista otići tamo da služi.
Litvanija traži 5.000 nemačkih vojnika
Nemačka planira da u Litvaniji rasporedi tešku manevarsku brigadu sa oko 5.000 ljudi. To je jedna od najambicioznijih odluka Berlina od početka rata u Ukrajini i prvi put da Nemačka trajno stacionira tako veliku jedinicu na istočnom krilu NATO.
Cilj je jasan: Litvanija, kao baltička članica NATO koja se graniči sa Belorusijom i nalazi se blizu ruske Kalinjingradske oblasti, treba da dobije snažan nemački odbrambeni oslonac.
Za NATO, to je poruka odvraćanja Moskvi.
Za Nemačku, to je test da li zemlja zaista može da sprovede obećanu „promenu epohe“ u odbrambenoj politici, o kojoj se govori od početka rata u Ukrajini.
Ali brojke pokazuju da politička odluka ide brže od vojne realnosti.
Slanje ljudi u Litvaniju pravi rupe kod kuće
Najveća briga u Bundesveru jeste da popunjavanje brigade u Litvaniji ne isprazni druge jedinice u Nemačkoj.
Ako se u Litvaniju pošalju IT stručnjaci, vezisti, logističari, mehaničari, tehničari i drugi deficitarni kadrovi, njihove matične jedinice kod kuće ostaju oslabljene. To znači da se problem ne rešava, već premešta.
Nemačka može da kaže da je popunila brigadu u Litvaniji, ali ako je to uradila tako što je napravila rupe u drugim delovima vojske, ukupna borbena spremnost ne mora nužno da poraste.
Upravo to izaziva zabrinutost u vojnom vrhu. Bundesver već godinama ima problem sa ljudstvom, opremom i popunjenošću jedinica. Litvanska brigada sada traži ljude koje vojska nema u višku.
Zato se ovaj problem ne može rešiti samo većim platama, dodacima i lepim obećanjima o boljem smeštaju.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Ruske snage bi, prema scenariju jedne štabne vežbe, mogle da stignu do prilaza Viljnusu za svega pet dana ukoliko bi NATO oklevao sa odgovorom, objavio je britanski Tajms.
Nemačka više ne govori o ratu u Ukrajini samo kao o krizi koju treba prebroditi slanjem pomoći Kijevu. Berlin sada sve otvorenije gradi sopstveni vojni odgovor na ono što naziva dugoročnom pretnjom iz Rusije, uz ubrzano jačanje odbrambene industrije, proizvodnje dronova i saradnje sa ukrajinskim vojnim strukturama.
Nemačka mora ponovo da otvori ozbiljan politički i ekonomski dijalog sa Rusijom, a dalja pomoć Ukrajini ne sme da se pretvori u beskonačno trošenje novca poreskih obveznika bez jasne kontrole, poručio je predsednik Alternative za Nemačku Tino Hrupala.
Šef Pentagona Pit Hegset najavio je stvaranje „NATO 3.0“, nove verzije Severnoatlantske alijanse koja se vraća tvrdoj vojnoj sili, odvraćanju i logici Hladnog rata.
Rusko oružje koje ukrajinski militanti nazivaju "gvozdenom užasom" ponovo je upotrebljeno. Snažni udari potresli su vojne objekte u Harkovu - izgledalo je kao da da je vulkan eruptirao ispod grada, navodi ruska TV Carigrad.
Ruski bombarder Su-34M izveo je udar na mesto za skladištenje bespilotnih letelica Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na severozapadu Harkova, prema navodima ruskih vojnih izvora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Na TV Prva, Pink i Informer televiziji emitovana je specijalna emisija o raskrinkavanju lažne afere "zvučni top", čiji je gost bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, a zatim i predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Novi dokazi u istrazi povodom sada već očigledno montirane afere "zvučni top" bacaju potpuno novo svetlo na kolaps pravnog sistema i spregu pojedinaca iz tužilaštva sa političkim aktivistima.
Bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević rekao je da predsednik SAD Donald Tramp vidi Srbiju kao partnera sa kojim Amerika treba da razvija bližu saradnju. Poredivši lidere dve zemlje, Blagojević je naveo "da se Tramp bori za američki narod kao što se Aleksandar Vučić bori za ljude u Srbiji".
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić objavio je na Instagramu video-snimak svoje posete rodnoj kući njegovog oca Desimira u selu Pretrešnja kod Blaca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obići će u nedelju novi Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje železničkim saobraćajem u Beogradu, jedan od ključnih projekata za modernizaciju železničke infrastrukture.
Nakon što je četvorogodišnji dečak iznenada nestao iz vidokruga roditelja i završio u bazenu dubokom oko 1,5 metara u akva-parku "Klub S" u Jakovu, usledila je dramatična borba za njegov život koja je uznemirila sve prisutne.
Srpska porodica uspela je da pređe granicu sa Severnom Makedonijom za svega 10 minuta, isključivo zato što su na put krenuli u kasnim noćnim satima, kada su gužve znatno manje!
Srpkinja Nina ogolila je realnost života u inostranstvu, otkrivši da su visoki krediti, rad na dva posla i velika odricanja svakodnevica mnogih naših ljudi u Australiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o aferi "Zvučni top" u specijalnoj emisiji, naveo je da pojedinima smeta ekonomski napredak zemlje i njeno izdvajanje u regionu.
Večeras oko 21 čas u Petrovcu na Mlavi došlo je do pucnjave u porodičnoj kući, kada je, prema prvim informacijama, sin iz vatrenog oružja pucao u svoju majku.
U psećem parku u Ulici Franjevački put u Makarskoj došlo je do napada psa na drugog psa, koji je od zadobijenih povreda uginuo, dok je jedna osoba tokom razdvajanja pasa zadobila više ujeda.
Obrazloženje presude Vladimiru i Miljani Kecmanović, izrečenoj 18. juna, donelo je do sada najdublji i najprecizniji uvid u unutrašnju dinamiku, mentalni razvoj i psihološke probleme njihovog sina Koste K.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
Sve veći broj kućnih mačaka suočava se sa problemom viška kilograma, a stručnjaci upozoravaju da gojaznost može značajno uticati na njihovo zdravlje i životni vek.
Tokom leta mnogi parfemi brzo izgube intenzitet zbog visokih temperatura, ali arapski mirisi poznati su po izuzetnoj postojanosti i bogatim notama koje ostaju prisutne tokom celog dana.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović stigla je na večerašnje finale "Zvezda Granda", gde se ekipa Informera nalazi na licu mesta i prati sva dešavanja iz minuta u minut.
Pevačica Ana Bekuta na finalu muzičkog takmičenja "Zvezde Granda" sumirala je utiske pred kamerom Informera i otkrila da li će i naredne sezone biti deo žirija popularnog šoua.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.