Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Prema pisanju nemačkog Špigla, nemačka vojska se suočila sa ozbiljnim problemom u regrutovanju ljudi za brigadu koja bi trebalo da bude raspoređena u Litvaniji, neposredno uz rusku sferu pritiska na Baltiku. Vlasti su prvobitno planirale da jedinicu popune isključivo dobrovoljcima, ali se taj plan sada sve više dovodi u pitanje.
Najveći problem nije samo broj vojnika. Problem je to što odlazak stručnog kadra u Litvaniju može da napravi rupe u samoj Nemačkoj, posebno kada je reč o IT stručnjacima i drugim vojnicima sa veštinama koje su Bundesveru već sada deficitarne.
Prestige projekat Pistoriusa upao u problem
Stalna nemačka brigada u Litvaniji trebalo bi da bude jedan od glavnih dokaza da Berlin ozbiljno shvata pretnje na istočnom krilu NATO. Ministar odbrane Boris Pistorius ranije je najavljivao da će Nemačka ispuniti zadatak i da će brigada biti formirana na osnovu dobrovoljnog odlaska vojnika.
Sada se pokazuje da taj model ne ide kako je planirano.
Prema nemačkim medijima, problem je naročito izražen kod podoficira i vojnika nižih činova, dok je interesovanje kod oficira ranije bilo bolje. Drugim rečima, komandni kadar se lakše pronalazi, ali jedinicu ne čine samo komandanti. Potrebni su ljudi koji održavaju sistem, vozila, vezu, logistiku, IT, borbenu tehniku i svakodnevnu funkcionalnost brigade.
Upravo tu nastaje zastoj.
Dobrovoljnost više nije dovoljna
Nemačka je u početku želela da cela misija u Litvaniji bude zasnovana na dobrovoljnosti. Takav pristup politički je zvučao najlakše: država šalje jasnu poruku NATO, ali vojnike ne primorava na dug boravak van zemlje.
Međutim, kada nema dovoljno prijavljenih, politika mora da bira između dva loša rešenja: ili da prizna da ne može da popuni brigadu, ili da uvede elemente obaveznog raspoređivanja.
Zato se sada pominju alternativne mere, uključujući i obavezne modele za određene kategorije vojnika. To ne znači nužno klasičan masovni vojni rok, ali znači da bi deo pripadnika Bundesvera mogao da bude upućen u Litvaniju i bez prvobitnog koncepta potpune dobrovoljnosti.
To je veliki zaokret za Berlin.
Nemačka je godinama gradila vojsku u kojoj su političari izbegavali teške odluke o ljudstvu, obavezama i realnim potrebama odbrane. Litvanija sada pokazuje da se ratna retorika i NATO obećanja sudaraju sa vrlo konkretnim pitanjem: ko će zaista otići tamo da služi.
Litvanija traži 5.000 nemačkih vojnika
Nemačka planira da u Litvaniji rasporedi tešku manevarsku brigadu sa oko 5.000 ljudi. To je jedna od najambicioznijih odluka Berlina od početka rata u Ukrajini i prvi put da Nemačka trajno stacionira tako veliku jedinicu na istočnom krilu NATO.
Cilj je jasan: Litvanija, kao baltička članica NATO koja se graniči sa Belorusijom i nalazi se blizu ruske Kalinjingradske oblasti, treba da dobije snažan nemački odbrambeni oslonac.
Za NATO, to je poruka odvraćanja Moskvi.
Za Nemačku, to je test da li zemlja zaista može da sprovede obećanu „promenu epohe“ u odbrambenoj politici, o kojoj se govori od početka rata u Ukrajini.
Ali brojke pokazuju da politička odluka ide brže od vojne realnosti.
Slanje ljudi u Litvaniju pravi rupe kod kuće
Najveća briga u Bundesveru jeste da popunjavanje brigade u Litvaniji ne isprazni druge jedinice u Nemačkoj.
Ako se u Litvaniju pošalju IT stručnjaci, vezisti, logističari, mehaničari, tehničari i drugi deficitarni kadrovi, njihove matične jedinice kod kuće ostaju oslabljene. To znači da se problem ne rešava, već premešta.
Nemačka može da kaže da je popunila brigadu u Litvaniji, ali ako je to uradila tako što je napravila rupe u drugim delovima vojske, ukupna borbena spremnost ne mora nužno da poraste.
Upravo to izaziva zabrinutost u vojnom vrhu. Bundesver već godinama ima problem sa ljudstvom, opremom i popunjenošću jedinica. Litvanska brigada sada traži ljude koje vojska nema u višku.
Zato se ovaj problem ne može rešiti samo većim platama, dodacima i lepim obećanjima o boljem smeštaju.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Masaža stopala sve više privlači pažnju parova, a nežni dodiri na određenim delovima tabana mogu da doprinesu opuštanju, bliskosti i zanimljivijoj predigri.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.