Bundesver nema dovoljno dobrovoljaca za brigadu koju Nemačka planira da trajno rasporedi u Litvaniji, pa se u Berlinu već razmatraju obavezne mere kako bi se popunila jedna od najvažnijih jedinica NATO na istočnom krilu.
Prema pisanju nemačkog Špigla, nemačka vojska se suočila sa ozbiljnim problemom u regrutovanju ljudi za brigadu koja bi trebalo da bude raspoređena u Litvaniji, neposredno uz rusku sferu pritiska na Baltiku. Vlasti su prvobitno planirale da jedinicu popune isključivo dobrovoljcima, ali se taj plan sada sve više dovodi u pitanje.
Najveći problem nije samo broj vojnika. Problem je to što odlazak stručnog kadra u Litvaniju može da napravi rupe u samoj Nemačkoj, posebno kada je reč o IT stručnjacima i drugim vojnicima sa veštinama koje su Bundesveru već sada deficitarne.
Prestige projekat Pistoriusa upao u problem
Stalna nemačka brigada u Litvaniji trebalo bi da bude jedan od glavnih dokaza da Berlin ozbiljno shvata pretnje na istočnom krilu NATO. Ministar odbrane Boris Pistorius ranije je najavljivao da će Nemačka ispuniti zadatak i da će brigada biti formirana na osnovu dobrovoljnog odlaska vojnika.
Sada se pokazuje da taj model ne ide kako je planirano.
Prema nemačkim medijima, problem je naročito izražen kod podoficira i vojnika nižih činova, dok je interesovanje kod oficira ranije bilo bolje. Drugim rečima, komandni kadar se lakše pronalazi, ali jedinicu ne čine samo komandanti. Potrebni su ljudi koji održavaju sistem, vozila, vezu, logistiku, IT, borbenu tehniku i svakodnevnu funkcionalnost brigade.
Upravo tu nastaje zastoj.
Dobrovoljnost više nije dovoljna
Nemačka je u početku želela da cela misija u Litvaniji bude zasnovana na dobrovoljnosti. Takav pristup politički je zvučao najlakše: država šalje jasnu poruku NATO, ali vojnike ne primorava na dug boravak van zemlje.
Međutim, kada nema dovoljno prijavljenih, politika mora da bira između dva loša rešenja: ili da prizna da ne može da popuni brigadu, ili da uvede elemente obaveznog raspoređivanja.
Zato se sada pominju alternativne mere, uključujući i obavezne modele za određene kategorije vojnika. To ne znači nužno klasičan masovni vojni rok, ali znači da bi deo pripadnika Bundesvera mogao da bude upućen u Litvaniju i bez prvobitnog koncepta potpune dobrovoljnosti.
To je veliki zaokret za Berlin.
Nemačka je godinama gradila vojsku u kojoj su političari izbegavali teške odluke o ljudstvu, obavezama i realnim potrebama odbrane. Litvanija sada pokazuje da se ratna retorika i NATO obećanja sudaraju sa vrlo konkretnim pitanjem: ko će zaista otići tamo da služi.
Litvanija traži 5.000 nemačkih vojnika
Nemačka planira da u Litvaniji rasporedi tešku manevarsku brigadu sa oko 5.000 ljudi. To je jedna od najambicioznijih odluka Berlina od početka rata u Ukrajini i prvi put da Nemačka trajno stacionira tako veliku jedinicu na istočnom krilu NATO.
Cilj je jasan: Litvanija, kao baltička članica NATO koja se graniči sa Belorusijom i nalazi se blizu ruske Kalinjingradske oblasti, treba da dobije snažan nemački odbrambeni oslonac.
Za NATO, to je poruka odvraćanja Moskvi.
Za Nemačku, to je test da li zemlja zaista može da sprovede obećanu „promenu epohe“ u odbrambenoj politici, o kojoj se govori od početka rata u Ukrajini.
Ali brojke pokazuju da politička odluka ide brže od vojne realnosti.
Slanje ljudi u Litvaniju pravi rupe kod kuće
Najveća briga u Bundesveru jeste da popunjavanje brigade u Litvaniji ne isprazni druge jedinice u Nemačkoj.
Ako se u Litvaniju pošalju IT stručnjaci, vezisti, logističari, mehaničari, tehničari i drugi deficitarni kadrovi, njihove matične jedinice kod kuće ostaju oslabljene. To znači da se problem ne rešava, već premešta.
Nemačka može da kaže da je popunila brigadu u Litvaniji, ali ako je to uradila tako što je napravila rupe u drugim delovima vojske, ukupna borbena spremnost ne mora nužno da poraste.
Upravo to izaziva zabrinutost u vojnom vrhu. Bundesver već godinama ima problem sa ljudstvom, opremom i popunjenošću jedinica. Litvanska brigada sada traži ljude koje vojska nema u višku.
Zato se ovaj problem ne može rešiti samo većim platama, dodacima i lepim obećanjima o boljem smeštaju.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev pozvao je Moskvu da prema Kijevu odbaci dosadašnja pravila ratovanja, uključujući Haške konvencije o zakonima i običajima rata.
Ruski FPV „dron-žbun“ grupe „Centar“ navodno je zatekao dvojicu pripadnika Oružanih snaga Ukrajine u homoseksualnom činu na jednom položaju, nakon što ih je kamera pratila dok su ulazili u objekat u zoni borbi.
Britanski premijer Kir Starmer suočen je sa pritiskom iz sopstvene Laburističke partije da podnese ostavku već ovog vikenda, objavio je Gardijan pozivajući se na poslanike i izvore iz vlade.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Ruski bombarderi Su-34 izveli su seriju udara na položaje i mesta razmeštaja četiri ukrajinske brigade u Zaporoškoj i Harkovskoj oblasti, kao i na području Donjecke Narodne Republike, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska zauzela je Raj-Aleksandrovku u Donbasu, naselje koje je OSU tri meseca pretvarao u tvrdo odbrambeno čvorište istočno od Slavjanska i Kramatorska.
Ako je suditi po ranijim izjavama blokadera Dejana Šoškića, jednog od ljudi koji se pominju kao mogući kandidat za guvernera Narodne banke Srbije ukoliko bi tzv. studentska lista došla na vlast, od Srbije ne bi ostao ni kamen na kamenu.
Predsednik Aleksandar Vučić nastavio je danas obilazak jugoistoka Srbije posetom poljoprivrednom i seosko-turističkom gazdinstvu Pančić u selu Temska, kod Pirota, gde će razgovarati sa domaćinima.
Ako je suditi po ranijim izjavama blokadera Dejana Šoškića, jednog od ljudi koji se pominju kao mogući kandidat za guvernera Narodne banke Srbije ukoliko bi tzv. studentska lista došla na vlast, od Srbije ne bi ostao ni kamen na kamenu.
Dejan Lučić, teoretičar zavere koji je sa drugom na blokaderskoj listi Jasminom Paunović vređao predsednika Srbije i njegovu porodicu, zgrozio je čitavu Srbiju jezivim izjavama o poginuloj studentkinji Filozofskog fakulteta Milici Živković.
Prošlo je, evo, nedelju dana otkako je onaj Saša Stevanović iz Kragujevca javno - sve vitlajući ogromnim nožem - zapretio klanjem i odsecanjem glave Aleksandru Vučiću. Stevanović je uhapšen, određen mu je pritvor, predsednik Srbije mu je javno oprostio poručivši da neće lično da ga goni. Rekao je još Vučić da suštinski nije kriv on, Stevanović jelte, nego oni koji su ga svojim lažima i medijskim otrovom doveli u stanje svesti takvo da pomisli da je pretnja ubistvom, klanjem legitimna i čak sasvim poželjna društveno-politička akcija.
Gostujući na RTS-u, ministar finansija Siniša Mali govorio je i o zakonu roditelj-negovatelj, ističući da je reč o važnoj meri podrške porodicama koje brinu o deci koja ne mogu samostalno da se staraju o sebi.
Nova ekonomska mera koja se odnosi na snižavanje cena lekova stupa danas na snagu, a prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali istakao je da će ova odluka doneti značajno rasterećenje za građane i njihov kućni budžet.
Ako bi čitao novine sa vrha strane ka dnu, jugoslovenski čitalac bi jutro 1. avgusta 1954. lepo započeo. Mogao je da provede svoj dnevni ili čak i godišnji odmor, a da ne ode daleko: u hotelu „Lipovica“ u podnožju planine Avale nudio se „prijatan“ boravak u sobama, i „odlična“ usluga „svih vrsta“ hrane i pića.
Na predlog Višeg javnog tužilaštva u Pančevu sud je odredio do 30 dana pritvor maloletniku (14) iz Banatskog Karlovca, osumnjičenom da je nožem ubio svog očuha.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Uke R. (28) zbog sumnje da je 4. februara 2026. godine bacio bombu na restoran "Babaroga", a dan kasnije i na restoran "Džeri". Kako se sumnja, u tome mu je pomagao Enis S. (21), koji mu je davao uputstva i obezbedio sredstva za izvršenje krivičnog dela.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Glumac Zoran Rankić koji je u seriji "Srećni ljudi" glumio Žarka Poparu, pred smrt je otkrio da je on smislio replike "Gospođice, gospođo" i "Mmmm...bebo".
Veterinari su upozoriili da visoke temperature predstavljaju ozbiljan rizik za kućne ljubimce, posebno za pse, a bitno je da im vlasnici obezbede dovoljno sveže vode, hladovinu i šetnje isključivo u jutarnjim i večernjim satima.
Domaći sok od paradajza nije samo zimnica. To je najlepši način da ukus i miris leta sačuvate u flaši. Pripremljen od zrelih, mesnatih plodova i bez ijednog veštačkog dodatka, ovaj aromatični napitak podjednako je savršen za osveženje u čaši, kao i za domaće čorbe, sosove i variva.
Pevačica Indira Radić ispričala je detalje o velikoj neprijatnosti koju je doživela kada se njeno ime našlo na spisku navodnih ljubavnica Saše Popovića.
Drugoplasirana učesnica "Elite 9" Aneli Ahmić nakon završetka rijalitija posetila je kliniku za estetske korekcije i odmah pokazala rezultate tretmana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.