Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Kupac je, prema različitim izvorima, ili Katar ili Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), ali nijedna od uključenih država još nije zvanično potvrdila da je posao završen.
Selvi tvrdi da deo njegovih izvora kao kupca označava UAE, dok drugi navode Katar. Obe države ubrzano jačaju protivvazdušnu odbranu posle najnovijeg zaoštravanja između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koje je pokazalo koliko su zalivske zemlje izložene raketnim i vazdušnim napadima.
Turske vlasti nisu potvrdile ni da su sistemi napustili zemlju, ni da je određena konačna cena, niti ko je kupac. Nema zvanične potvrde ni iz Abu Dabija ni iz Dohe. Zbog toga je za sada potvrđeno samo da se o sudbini sistema razgovara, dok tvrdnja da je prodaja već završena ostaje medijski navod.
Prodaja trećoj državi ne može da bude sprovedena bez učešća Moskve. Ugovor o krajnjem korisniku zabranjuje Turskoj da rusko naoružanje samostalno preproda bez saglasnosti proizvođača, zbog čega je Ankara prethodno ispitivala stav ruskih vlasti. Turski izvori tvrde da se Moskva u načelu nije protivila takvom rešenju, ali zvanično odobrenje nije objavljeno.
Foto: EPA/Shutterstock
Moskva se odmah oglasila
Kremlj nije potvrdio da je prodaja odobrena, ali je priznao da sa Ankarom razgovara o budućnosti sistema S-400. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je ovo pitanje „izuzetno osetljivim“, što pokazuje da Moskva eventualnu preprodaju svog naoružanja ne posmatra kao običan trgovinski posao.
- Mogu da kažem samo jedno: Ovo je izuzetno osetljivo pitanje. Bili smo u kontaktu sa turskom stranom i nastavićemo kontakte o tome - rekao je Peskov.
Za Rusiju bi odlazak sistema S-400 iz Turske značio gubitak jednog od najvažnijih simbola vojne saradnje Moskve i Ankare. Njihova kupovina predstavljala je Erdoganovu demonstraciju strateške samostalnosti od Vašingtona, dok bi sadašnja prodaja značila da Turska rusko oružje uklanja kako bi se vratila američkoj vojnoj tehnologiji.
Erdogan čisti put ka avionima F-35
Glavni razlog za uklanjanje sistema S-400 nije njihova borbena vrednost, već politička cena koju je Turska zbog njih platila. Vašington je 2020. godine uveo sankcije Ankari na osnovu Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA), a Turska je prethodno izbačena iz programa razvoja, proizvodnje i nabavke aviona F-35.
Američka strana tvrdi da ruski sistem ne može da bude istovremeno korišćen sa avionima F-35, jer bi njegovi radari mogli da prikupljaju podatke o karakteristikama američkog lovca. Američki Kongres zato zahteva da Turska više ne poseduje S-400, da sistemi ne budu na njenoj teritoriji i da se Ankara obaveže da ubuduće neće ulaziti u slične vojne poslove sa Rusijom.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je tokom samita Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari da će sankcije Turskoj biti ukinute, ali još nije doneo konačnu odluku o prodaji aviona F-35. Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan potvrdio je da politička volja postoji na obe strane i izrazio očekivanje da će spor uskoro biti rešen.
- CAATSA je jedno pitanje, a avioni F-35 drugo. Uz Božju pomoć, uskoro ćemo doći do rezultata. Ne mislim da će u tom pogledu biti problema - rekao je Fidan.
Posao od 2,5 milijardi dolara postao teret
Turska i Rusija potpisale su 2017. godine ugovor vredan približno 2,5 milijardi dolara za isporuku četiri baterije sistema S-400. Isporuke su počele u julu 2019. godine, a ruski državni izvoznik naoružanja „Rosoboroneksport“ u oktobru iste godine saopštio je da je ugovor ispunjen.
Ankara je, međutim, za taj posao platila mnogo više od same cene sistema. Turska je izgubila pristup najnaprednijem američkom borbenom avionu, proizvodne poslove za domaću vojnu industriju i oko 1,4 milijarde dolara koje je već uplatila za avione F-35, a koji joj nikada nisu isporučeni.
Još u decembru 2025. godine pojavile su se tvrdnje da je Erdogan predsedniku Rusije Vladimiru Putinu predložio da Moskva primi sisteme nazad. Ankara je tada navodno tražila i nadoknadu za milijarde dolara potrošene na S-400, uključujući mogućnost da se taj iznos prebije kroz turske račune za rusku naftu i prirodni gas. Kremlj je u to vreme negirao da je takav zahtev zvanično iznet.
Preprodajom sistema Kataru ili UAE Erdogan bi rešio nekoliko problema odjednom: uklonio bi rusko oružje iz turskog arsenala, zadovoljio američki zakonski uslov, otvorio vrata avionima F-35 i pokušao da povrati deo novca uloženog u posao koji je godinama opterećivao odnose sa Vašingtonom.
Cena takvog zaokreta biće plaćena u odnosima sa Moskvom. Peskovljeva poruka da je reč o „izuzetno osetljivom pitanju“ pokazuje da Putin još nije javno dao zeleno svetlo Erdoganu da jedan od najvažnijih ruskih izvoznih vojnih sistema pretvori u ulaznicu za povratak Turske u američki program F-35.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ruski portal Mediazona i ruski servis Bi-Bi-Sija potvrdili su identitet 239.354 pripadnika ruskih snaga poginulih u ratu u Ukrajini od 24. februara 2022. do 13. avgusta ove godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, poslao je jasnu poruku čitavoj javnosti i političkoj sceni naše zemlje! Kada je reč o državnim interesima, napretku Srbije i principima, za Vučića nema i nikada neće biti nikakvih kompromisa i borbe za fotelje po svaku cenu!
Dejan Čupić, magistar ekonomskih nauka iz Niša dobro je poznat ljubiteljima putovanja, jer svoja iskustva i preporuke iz krajeva koje je posetio deli na društvenim mrežama. Tako je nedavno pisao i o maleru koji ga je snašao u rodnom gradu.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, brzim operativnim radom, rasvetlili su otmicu i uhapsili D. E. (42) iz Mionice i J. V. (43) iz Iriga, zbog sumnje da su izvršili ovo krivično delo.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Pucketanje, zveckanje, škripanje, zujanje, šištanje ili grgoljanje nisu samo dosadni pozadinski zvuci. To su poruke koje klima uređaj šalje, a ignorisanje ovih signala može dovesti do potpunog prestanka rada sistema.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.