Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Kupac je, prema različitim izvorima, ili Katar ili Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), ali nijedna od uključenih država još nije zvanično potvrdila da je posao završen.
Selvi tvrdi da deo njegovih izvora kao kupca označava UAE, dok drugi navode Katar. Obe države ubrzano jačaju protivvazdušnu odbranu posle najnovijeg zaoštravanja između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koje je pokazalo koliko su zalivske zemlje izložene raketnim i vazdušnim napadima.
Turske vlasti nisu potvrdile ni da su sistemi napustili zemlju, ni da je određena konačna cena, niti ko je kupac. Nema zvanične potvrde ni iz Abu Dabija ni iz Dohe. Zbog toga je za sada potvrđeno samo da se o sudbini sistema razgovara, dok tvrdnja da je prodaja već završena ostaje medijski navod.
Prodaja trećoj državi ne može da bude sprovedena bez učešća Moskve. Ugovor o krajnjem korisniku zabranjuje Turskoj da rusko naoružanje samostalno preproda bez saglasnosti proizvođača, zbog čega je Ankara prethodno ispitivala stav ruskih vlasti. Turski izvori tvrde da se Moskva u načelu nije protivila takvom rešenju, ali zvanično odobrenje nije objavljeno.
Foto: EPA/Shutterstock
Moskva se odmah oglasila
Kremlj nije potvrdio da je prodaja odobrena, ali je priznao da sa Ankarom razgovara o budućnosti sistema S-400. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je ovo pitanje „izuzetno osetljivim“, što pokazuje da Moskva eventualnu preprodaju svog naoružanja ne posmatra kao običan trgovinski posao.
- Mogu da kažem samo jedno: Ovo je izuzetno osetljivo pitanje. Bili smo u kontaktu sa turskom stranom i nastavićemo kontakte o tome - rekao je Peskov.
Za Rusiju bi odlazak sistema S-400 iz Turske značio gubitak jednog od najvažnijih simbola vojne saradnje Moskve i Ankare. Njihova kupovina predstavljala je Erdoganovu demonstraciju strateške samostalnosti od Vašingtona, dok bi sadašnja prodaja značila da Turska rusko oružje uklanja kako bi se vratila američkoj vojnoj tehnologiji.
Erdogan čisti put ka avionima F-35
Glavni razlog za uklanjanje sistema S-400 nije njihova borbena vrednost, već politička cena koju je Turska zbog njih platila. Vašington je 2020. godine uveo sankcije Ankari na osnovu Zakona o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA), a Turska je prethodno izbačena iz programa razvoja, proizvodnje i nabavke aviona F-35.
Američka strana tvrdi da ruski sistem ne može da bude istovremeno korišćen sa avionima F-35, jer bi njegovi radari mogli da prikupljaju podatke o karakteristikama američkog lovca. Američki Kongres zato zahteva da Turska više ne poseduje S-400, da sistemi ne budu na njenoj teritoriji i da se Ankara obaveže da ubuduće neće ulaziti u slične vojne poslove sa Rusijom.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je tokom samita Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari da će sankcije Turskoj biti ukinute, ali još nije doneo konačnu odluku o prodaji aviona F-35. Turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan potvrdio je da politička volja postoji na obe strane i izrazio očekivanje da će spor uskoro biti rešen.
- CAATSA je jedno pitanje, a avioni F-35 drugo. Uz Božju pomoć, uskoro ćemo doći do rezultata. Ne mislim da će u tom pogledu biti problema - rekao je Fidan.
Posao od 2,5 milijardi dolara postao teret
Turska i Rusija potpisale su 2017. godine ugovor vredan približno 2,5 milijardi dolara za isporuku četiri baterije sistema S-400. Isporuke su počele u julu 2019. godine, a ruski državni izvoznik naoružanja „Rosoboroneksport“ u oktobru iste godine saopštio je da je ugovor ispunjen.
Ankara je, međutim, za taj posao platila mnogo više od same cene sistema. Turska je izgubila pristup najnaprednijem američkom borbenom avionu, proizvodne poslove za domaću vojnu industriju i oko 1,4 milijarde dolara koje je već uplatila za avione F-35, a koji joj nikada nisu isporučeni.
Još u decembru 2025. godine pojavile su se tvrdnje da je Erdogan predsedniku Rusije Vladimiru Putinu predložio da Moskva primi sisteme nazad. Ankara je tada navodno tražila i nadoknadu za milijarde dolara potrošene na S-400, uključujući mogućnost da se taj iznos prebije kroz turske račune za rusku naftu i prirodni gas. Kremlj je u to vreme negirao da je takav zahtev zvanično iznet.
Preprodajom sistema Kataru ili UAE Erdogan bi rešio nekoliko problema odjednom: uklonio bi rusko oružje iz turskog arsenala, zadovoljio američki zakonski uslov, otvorio vrata avionima F-35 i pokušao da povrati deo novca uloženog u posao koji je godinama opterećivao odnose sa Vašingtonom.
Cena takvog zaokreta biće plaćena u odnosima sa Moskvom. Peskovljeva poruka da je reč o „izuzetno osetljivom pitanju“ pokazuje da Putin još nije javno dao zeleno svetlo Erdoganu da jedan od najvažnijih ruskih izvoznih vojnih sistema pretvori u ulaznicu za povratak Turske u američki program F-35.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i brodove u Crnom moru, pogodivši, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, četiri trafostanice u centralnoj Ukrajini i tri plovila koja su prevozila gorivo, oružje i vojnu opremu za OSU.
U Abu Dabiju danas počinje nova runda pregovora Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine o okončanju rata, a Moskva je u Ujedinjene Arapske Emirate poslala delegaciju sastavljenu od visokih diplomata, vojnih zvaničnika i predstavnika obaveštajnih struktura.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Dom zdravlja u Nišu organizovao je dežurstva za sredu, 11. novembar, kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Pojedine službe radiće u redovnom prazničnom režimu, dok Kol centar tog dana neće biti dostupan.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.