Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
O tim planovima govorila je ruska novinarka Julija Latinjina, koju su ruske vlasti proglasile stranim agentom, gostujući na kanalu novinara Aleksandra Šelesta, koji u Rusiji ima isti status.
Njene tvrdnje poklapaju se sa dokumentima sa zatvorenih rusko-kineskih vojno-tehničkih sastanaka, koje su zajednički analizirali Insajder, nemački Špigel i francuski Mond. Reč je o četiri prezentacije sa skupova održanih 2023. i 2024. godine, kao i potpisanom protokolu sa tajnih pregovora u Moskvi. Iz tih dokumenata proizlazi da dve zemlje nisu razgovarale samo o Starlinku, već i o zajedničkom razvoju nove protivraketne odbrane, rojevima autonomnih dronova i drugim naprednim sistemima.
Moskva i Peking nameravaju da Starlink predstave kao opasnost za bezbednost u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrdeći da ogroman broj satelita povećava mogućnost sudara i drugim državama otežava pristup prostoru i radio-frekvencijama.
- Postoje četiri nivoa zajedničke kinesko-ruske borbe protiv Starlinka. Prvi nivo je diplomatski i pravni pritisak. Tvrdi se da sistem povećava rizik od sudara satelita i da je zato potrebno stvaranje međunarodne koalicije koja bi izdejstvovala regulatorna ograničenja širenja programa Starlink - rekla je Latinjina.
Kina već godinama optužuje Starlink da zauzima preveliki deo niske orbite i spektra, dok istovremeno preko Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) obezbeđuje frekvencije i orbitalne pozicije za sopstvene velike satelitske mreže.
Borba za frekvencije i mesta u orbiti
Drugi pravac podrazumeva da Rusija i Kina koordinisano podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije koje su potrebne Starlinku za dalje širenje.
Cilj bi bio da se američkoj kompaniji SpejsEks oteža ili uspori raspoređivanje novih satelita, dok bi Moskva i Peking istovremeno obezbedili prostor za sopstvene mreže.
- Drugi nivo je da Kina i Rusija zajednički podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije neophodne za Starlink. To se direktno posmatra kao koordinisana vojna protivmera - navela je Latinjina.
U dokumentima se taj potez ne opisuje kao obična komercijalna konkurencija, već kao deo vojnog odgovora na sistem koji je tokom sukoba u Ukrajini postao ključan za komunikaciju, navođenje dronova, izviđanje i koordinaciju jedinica.
Selektivno gašenje Starlinka iznad određenih oblasti
Moskva i Peking razmatraju i stvaranje zajedničke mreže uređaja za elektronsko ratovanje koja bi mogla da prekida Starlink vezu iznad tačno određenih područja.
Umesto pokušaja da se cela mreža onesposobi odjednom, plan predviđa koncentrisanje snažnih elektromagnetnih smetnji tamo gde je Starlink u tom trenutku vojno najvažniji - iznad fronta, vojnih baza, pravaca kretanja trupa ili zona iz kojih se upravlja bespilotnim letelicama.
- Uz to ide zajednička arhitektura elektromagnetnih smetnji i potiskivanje snage - selektivno blokiranje veze Starlinka u određenim geografskim oblastima. Pri tome se objedinjuju kineski i ruski nezavisni programi, koji pojedinačno to ne mogu da urade, a zajedno mogu - rekla je Latinjina.
Rusija već koristi uređaje za ometanje Starlinka u Ukrajini. Ukrajinski vojni izvori naveli su da sistem „Volna kupol garant“ može da destabilizuje vezu na prostoru od oko 20 kvadratnih kilometara, zbog čega su takvi uređaji postali prioritetne mete ukrajinskih dronova. Rusko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo te navode.
Sajbernapadi preko civilnih terminala
Sledeći korak bio bi pokušaj prodora u Starlink preko terminala koje koriste obični građani, kompanije i institucije.
Plan predviđa lažno predstavljanje uređaja, iskorišćavanje bezbednosnih propusta i ubacivanje zlonamernog softvera preko korisničkih terminala. Ideja je da se napad ne zadrži na jednom uređaju, već da se proširi kroz mrežu i paralizuje njen rad.
- Treći nivo su sajbernapadi na Starlink preko terminala civilnih korisnika i fizičko uništavanje satelita. A onda dolazi ono najvažnije - upravo ti ometači i tako dalje - izjavila je Latinjina.
Starlinkova najveća snaga ujedno je i problem za svakoga ko pokušava da ga uništi. Mreža nema jedno centralno čvorište čijim bi rušenjem cela usluga prestala da radi. Čine je hiljade međusobno povezanih satelita, pa gubitak pojedinačnih letelica ili zemaljskih stanica ne mora ozbiljno da ugrozi sistem.
Planirano i fizičko uništavanje satelita
Najradikalniji deo plana odnosi se na razvoj jeftinog sredstva koje bi moglo istovremeno da uništi veliki broj Starlinkovih satelita.
U prezentaciji nije precizirano kakvo bi oružje bilo upotrebljeno. Kao moguće varijante pominju se rakete koje bi u orbiti rasule veliki broj gustih projektila ili male satelitske letelice sposobne da se sudare sa Starlinkovim uređajima.
Takav napad napravio bi ogromnu količinu svemirskog otpada i ugrozio ne samo američke, već i kineske, ruske i satelite drugih država. Ipak, cilj opisan u dokumentima jeste stvaranje sredstva dovoljno jeftinog da uništava satelite brže nego što SpejsEks može da lansira njihove zamene.
Zajednički štit protiv balističkih i hipersoničnih raketa
Planovi Moskve i Pekinga ne završavaju se na Starlinku. Prema potpisanom protokolu iz juna 2023. godine, Rusija i Kina dogovorile su rad na novoj integrisanoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani.
- Postoji zajednički projekat protivvazdušne odbrane — sistem koji će presretati balističke rakete srednjeg dometa na udaljenostima do 4.000 kilometara, kao i hipersonične rakete na visinama do 40 kilometara - zaključila je Latinjina.
Dokumenti predviđaju presretanje balističkih projektila, manevarskih bojevih glava i hipersoničnog oružja u završnoj fazi leta. Sistem bi trebalo da reaguje i na ciljeve koji izvode izuzetno nagle manevre, sa bočnim opterećenjem do 25 puta većim od sile Zemljine teže.
Planirane sposobnosti bile bi veće od mogućnosti sadašnjih ruskih sistema, uključujući S-500 „Prometej“. Međutim, nije poznato koliko je razvoj napredovao niti da li su do sada napravljeni operativni prototipovi.
Dok je Starlink u Ukrajini pokazao koliko jedna civilna satelitska mreža može da promeni način vođenja rata, Rusija i Kina sada pokušavaju da pronađu odgovor koji obuhvata sve - međunarodne propise, frekvencije, ometače, sajberoružje i na kraju fizički napad u svemiru.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doneo je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu dokumenta sa predlozima za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Ukrajinski oficir Denis Jaroslavski izazvao je veliku pažnju tvrdnjom da je načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov izdao naređenje da se unište svi mostovi preko Dnjepra, dok bi Kijev, Harkov i Odesa tokom zime mogli da postanu nepodobni za život.
Rusija bi mogla da izvede napade dronovima na teritoriju neke od članica NATO-a kako bi proverila da li su Sjedinjene Američke Države spremne da vojno zaštite evropske saveznike, upozorila je Lijana Fiks, stručnjak za spoljnu i bezbednosnu politiku američkog Saveta za spoljne odnose.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Aleksandar Vučić, lider opozcije, rekao je večeras za Informer TV da je "Studentska lista" tražila 50 dosijea zaposlenih na RTS-u, naglasivši da se to nije dešavalo od vremena Gestapoa.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović javno je priznao potpunu ekonomsku dominaciju Srbije dok je Aleksandar Vučić bio na vlasti, istakavši da je naša zemlja ostvarila veći privredni rast od Hrvatske, i to bez ijednog evra iz fondova Evropske unije!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se danas telefonskim putem uživo u Kolegijum Informera gde je govorio o aktuelnim političkim dešavanjima, ali i o merama REM-a protiv naše televizije.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je krivičnu prijavu protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Dok se ne formira Vlada, i ne vidimo njihove dalje ekonomske poteze, kurs će imati odstupanja, a prodaja stranih valuta biće na minimumu, upozoravaju ekonomisti!
Dom zdravlja u Nišu organizovao je dežurstva za sredu, 11. novembar, kada se obeležava Dan primirja u Prvom svetskom ratu. Pojedine službe radiće u redovnom prazničnom režimu, dok Kol centar tog dana neće biti dostupan.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Viši sud u Podgorici izrekao je prvostepene presude kojima su odbegli šef kriminalne organizacije Radoje Zvicer (44) i policajac Ljubo Milović osuđeni na 40, odnosno 19 godina zatvora, dok je operativac Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) Petar Lazović dobio 20 godina robije, zbog optužbe da je bio deo kriminalne organizacije "kavačkog" klana.
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Kajli Džener još jednom je uspela da se nađe u epicentru svetskih medijskih dešavanja. Raspametila je svoje pratioce na društvenim mrežama smelim fotografijama koje su za samo nekoliko minuta zapalile internet.
Crveno vino više ne bi trebalo smatrati sredstvom za očuvanje zdravlja srca. Vodeći kardiolozi poručuju da alkohol nosi rizike bez obzira na količinu, a evo šta je zaista dobro za vaše kardiovaskularno zdravlje.
Učesnica rijalitija Marija Kulić žestoko je oplela po Ivanu Marinkoviću nakon sinoćnjeg "Pretresa nedelje sa Milanom Miloševićem", tokom kojeg je ponovo otvorena tema njegovog narušenog odnosa sa bivšom partnerkom Miljanom Kulić, ali i njenom porodicom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.