Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
O tim planovima govorila je ruska novinarka Julija Latinjina, koju su ruske vlasti proglasile stranim agentom, gostujući na kanalu novinara Aleksandra Šelesta, koji u Rusiji ima isti status.
Njene tvrdnje poklapaju se sa dokumentima sa zatvorenih rusko-kineskih vojno-tehničkih sastanaka, koje su zajednički analizirali Insajder, nemački Špigel i francuski Mond. Reč je o četiri prezentacije sa skupova održanih 2023. i 2024. godine, kao i potpisanom protokolu sa tajnih pregovora u Moskvi. Iz tih dokumenata proizlazi da dve zemlje nisu razgovarale samo o Starlinku, već i o zajedničkom razvoju nove protivraketne odbrane, rojevima autonomnih dronova i drugim naprednim sistemima.
Moskva i Peking nameravaju da Starlink predstave kao opasnost za bezbednost u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrdeći da ogroman broj satelita povećava mogućnost sudara i drugim državama otežava pristup prostoru i radio-frekvencijama.
- Postoje četiri nivoa zajedničke kinesko-ruske borbe protiv Starlinka. Prvi nivo je diplomatski i pravni pritisak. Tvrdi se da sistem povećava rizik od sudara satelita i da je zato potrebno stvaranje međunarodne koalicije koja bi izdejstvovala regulatorna ograničenja širenja programa Starlink - rekla je Latinjina.
Kina već godinama optužuje Starlink da zauzima preveliki deo niske orbite i spektra, dok istovremeno preko Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) obezbeđuje frekvencije i orbitalne pozicije za sopstvene velike satelitske mreže.
Borba za frekvencije i mesta u orbiti
Drugi pravac podrazumeva da Rusija i Kina koordinisano podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije koje su potrebne Starlinku za dalje širenje.
Cilj bi bio da se američkoj kompaniji SpejsEks oteža ili uspori raspoređivanje novih satelita, dok bi Moskva i Peking istovremeno obezbedili prostor za sopstvene mreže.
- Drugi nivo je da Kina i Rusija zajednički podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije neophodne za Starlink. To se direktno posmatra kao koordinisana vojna protivmera - navela je Latinjina.
U dokumentima se taj potez ne opisuje kao obična komercijalna konkurencija, već kao deo vojnog odgovora na sistem koji je tokom sukoba u Ukrajini postao ključan za komunikaciju, navođenje dronova, izviđanje i koordinaciju jedinica.
Selektivno gašenje Starlinka iznad određenih oblasti
Moskva i Peking razmatraju i stvaranje zajedničke mreže uređaja za elektronsko ratovanje koja bi mogla da prekida Starlink vezu iznad tačno određenih područja.
Umesto pokušaja da se cela mreža onesposobi odjednom, plan predviđa koncentrisanje snažnih elektromagnetnih smetnji tamo gde je Starlink u tom trenutku vojno najvažniji - iznad fronta, vojnih baza, pravaca kretanja trupa ili zona iz kojih se upravlja bespilotnim letelicama.
- Uz to ide zajednička arhitektura elektromagnetnih smetnji i potiskivanje snage - selektivno blokiranje veze Starlinka u određenim geografskim oblastima. Pri tome se objedinjuju kineski i ruski nezavisni programi, koji pojedinačno to ne mogu da urade, a zajedno mogu - rekla je Latinjina.
Rusija već koristi uređaje za ometanje Starlinka u Ukrajini. Ukrajinski vojni izvori naveli su da sistem „Volna kupol garant“ može da destabilizuje vezu na prostoru od oko 20 kvadratnih kilometara, zbog čega su takvi uređaji postali prioritetne mete ukrajinskih dronova. Rusko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo te navode.
Sajbernapadi preko civilnih terminala
Sledeći korak bio bi pokušaj prodora u Starlink preko terminala koje koriste obični građani, kompanije i institucije.
Plan predviđa lažno predstavljanje uređaja, iskorišćavanje bezbednosnih propusta i ubacivanje zlonamernog softvera preko korisničkih terminala. Ideja je da se napad ne zadrži na jednom uređaju, već da se proširi kroz mrežu i paralizuje njen rad.
- Treći nivo su sajbernapadi na Starlink preko terminala civilnih korisnika i fizičko uništavanje satelita. A onda dolazi ono najvažnije - upravo ti ometači i tako dalje - izjavila je Latinjina.
Starlinkova najveća snaga ujedno je i problem za svakoga ko pokušava da ga uništi. Mreža nema jedno centralno čvorište čijim bi rušenjem cela usluga prestala da radi. Čine je hiljade međusobno povezanih satelita, pa gubitak pojedinačnih letelica ili zemaljskih stanica ne mora ozbiljno da ugrozi sistem.
Planirano i fizičko uništavanje satelita
Najradikalniji deo plana odnosi se na razvoj jeftinog sredstva koje bi moglo istovremeno da uništi veliki broj Starlinkovih satelita.
U prezentaciji nije precizirano kakvo bi oružje bilo upotrebljeno. Kao moguće varijante pominju se rakete koje bi u orbiti rasule veliki broj gustih projektila ili male satelitske letelice sposobne da se sudare sa Starlinkovim uređajima.
Takav napad napravio bi ogromnu količinu svemirskog otpada i ugrozio ne samo američke, već i kineske, ruske i satelite drugih država. Ipak, cilj opisan u dokumentima jeste stvaranje sredstva dovoljno jeftinog da uništava satelite brže nego što SpejsEks može da lansira njihove zamene.
Zajednički štit protiv balističkih i hipersoničnih raketa
Planovi Moskve i Pekinga ne završavaju se na Starlinku. Prema potpisanom protokolu iz juna 2023. godine, Rusija i Kina dogovorile su rad na novoj integrisanoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani.
- Postoji zajednički projekat protivvazdušne odbrane — sistem koji će presretati balističke rakete srednjeg dometa na udaljenostima do 4.000 kilometara, kao i hipersonične rakete na visinama do 40 kilometara - zaključila je Latinjina.
Dokumenti predviđaju presretanje balističkih projektila, manevarskih bojevih glava i hipersoničnog oružja u završnoj fazi leta. Sistem bi trebalo da reaguje i na ciljeve koji izvode izuzetno nagle manevre, sa bočnim opterećenjem do 25 puta većim od sile Zemljine teže.
Planirane sposobnosti bile bi veće od mogućnosti sadašnjih ruskih sistema, uključujući S-500 „Prometej“. Međutim, nije poznato koliko je razvoj napredovao niti da li su do sada napravljeni operativni prototipovi.
Dok je Starlink u Ukrajini pokazao koliko jedna civilna satelitska mreža može da promeni način vođenja rata, Rusija i Kina sada pokušavaju da pronađu odgovor koji obuhvata sve - međunarodne propise, frekvencije, ometače, sajberoružje i na kraju fizički napad u svemiru.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Evropska unija (EU) dozvolila je Ukrajini da deo evropskog kredita namenjenog proizvodnji bespilotnih letelica potroši na kupovinu kineskih komponenti koje evropska industrija trenutno ne može da isporuči u potrebnim količinama i rokovima, objavio je Fajnenšel tajms.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Kina ne želi da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, ali ne zato što je sentimentalni saveznik Zapada ili Kijeva, već zato što bi takav presedan jednog dana mogao da se okrene protiv same Kine.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan nije uspeo da od predsednika Rusije Vladimira Putina dobije ukidanje ograničenja koja su gotovo zatvorila rusko tržište za najvažnije jermenske proizvode.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Ruski dronovi srednjeg dometa već mogu da deluju iznad približno polovine teritorije Ukrajine, uključujući Odesu, Nikolajev, Krivi Rog, Dnjepar, Poltavu i Kijev, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Novi paket sankcija Evropske unije mogao bi da pretvori lov na rusku „flotu iz senke“ u otvoreni pomorski sukob, jer evropske države sada dobijaju mogućnost da prodaju zaplenjenu rusku naftu i drugi teret, upozorio je ukrajinski politikolog Ruslan Bortnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan nije uspeo da od predsednika Rusije Vladimira Putina dobije ukidanje ograničenja koja su gotovo zatvorila rusko tržište za najvažnije jermenske proizvode.
Američki stelt-lovac F-35B srušio se i izgoreo u vojnoj vazduhoplovnoj bazi Miramar u San Dijegu, dok je pilot uspeo da se katapultira neposredno pre udara. Snimci sa mesta nesreće pokazuju potpuno spaljenu letelicu, dok se iznad baze podizao gust stub crnog dima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je juče tokom posete istoku i jugoistoku Srbije da već četiri dana postavlja isto pitanje studenstko-blokaderskoj listi, naglasivši da za to ima razlog.
Nakon što je juče svečano i veličanstveno otvoren stakleni vidikovac na Kablaru, novi ponos i arhitektonsko čudo Srbije, dežurni mrzitelji i lešinari pali su u potpunu trans i počeli da montiraju najmonstruoznije objave koje su zapalile društvene mreže.
Prošlo je tri decenije i godinu dana od najvećeg etničkog čišćenja u Evropi posle Drugog svetskog rata, a pravda za 1.904 poginula i nestala krajiška Srbina i dalje nije stigla.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima naše države, otkrio mnoge novosti kada je u pitanju poboljšanje životnog standarda i govorio o svim najvažnijim temama iz zemlje, ali i sveta.
Šokantno priznanje stiglo je iz Hrvatske - objavljen je izveštaj u kom se navodi kako ta zemlja od trenutka kada se priključila Evropskoj uniji (EU) stagnira kada je u pitanju efikasnosti procesuiranja ratnih zločina.
Crkveni kalendar za avgust 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Policija je podnela izveštaj Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka protiv B. V. iz Laktaša zbog sumnje da je lažno prijavio krivično delo teške krađe, odnosno provalu u kuću.
Županijsko državno tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu protiv 44-godišnje Marijane P. zbog sumnje da je iskoristila teško bolesnog komšiju kako bi se domogla njegove imovine vredne više od 200.000 evra.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Glumac Zoran Rankić koji je u seriji "Srećni ljudi" glumio Žarka Poparu, pred smrt je otkrio da je on smislio replike "Gospođice, gospođo" i "Mmmm...bebo".
Domaći sok od paradajza nije samo zimnica. To je najlepši način da ukus i miris leta sačuvate u flaši. Pripremljen od zrelih, mesnatih plodova i bez ijednog veštačkog dodatka, ovaj aromatični napitak podjednako je savršen za osveženje u čaši, kao i za domaće čorbe, sosove i variva.
Američa tehnološka kompanija Epl ostvarila je bolje rezultate od očekivanih u fiskalnom trećem kvartalu do 27. juna, zahvaljujući snažnom rastu prodaje ajfona, ali je upozorenje o problemima u lancima snabdevanja izazvalo pad akcija kompanije na berzi za sedam odsto.
Finalista "Elite 9" Borislav Terzić, poznatiji kao Terza otvorio je dušu o odnosu sa majkom svog deteta Milicom Veličković, te otkrio da je pravdu potražio na sudu.
Neki parovi sa Balkanske javne scene su rešili da stanu na put predrasudama i kažu ne javnoj osudi, te su stupili u istopolne brakove i veze ne osvrćući se na komentare.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.