Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
O tim planovima govorila je ruska novinarka Julija Latinjina, koju su ruske vlasti proglasile stranim agentom, gostujući na kanalu novinara Aleksandra Šelesta, koji u Rusiji ima isti status.
Njene tvrdnje poklapaju se sa dokumentima sa zatvorenih rusko-kineskih vojno-tehničkih sastanaka, koje su zajednički analizirali Insajder, nemački Špigel i francuski Mond. Reč je o četiri prezentacije sa skupova održanih 2023. i 2024. godine, kao i potpisanom protokolu sa tajnih pregovora u Moskvi. Iz tih dokumenata proizlazi da dve zemlje nisu razgovarale samo o Starlinku, već i o zajedničkom razvoju nove protivraketne odbrane, rojevima autonomnih dronova i drugim naprednim sistemima.
Moskva i Peking nameravaju da Starlink predstave kao opasnost za bezbednost u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrdeći da ogroman broj satelita povećava mogućnost sudara i drugim državama otežava pristup prostoru i radio-frekvencijama.
- Postoje četiri nivoa zajedničke kinesko-ruske borbe protiv Starlinka. Prvi nivo je diplomatski i pravni pritisak. Tvrdi se da sistem povećava rizik od sudara satelita i da je zato potrebno stvaranje međunarodne koalicije koja bi izdejstvovala regulatorna ograničenja širenja programa Starlink - rekla je Latinjina.
Kina već godinama optužuje Starlink da zauzima preveliki deo niske orbite i spektra, dok istovremeno preko Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) obezbeđuje frekvencije i orbitalne pozicije za sopstvene velike satelitske mreže.
Borba za frekvencije i mesta u orbiti
Drugi pravac podrazumeva da Rusija i Kina koordinisano podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije koje su potrebne Starlinku za dalje širenje.
Cilj bi bio da se američkoj kompaniji SpejsEks oteža ili uspori raspoređivanje novih satelita, dok bi Moskva i Peking istovremeno obezbedili prostor za sopstvene mreže.
- Drugi nivo je da Kina i Rusija zajednički podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije neophodne za Starlink. To se direktno posmatra kao koordinisana vojna protivmera - navela je Latinjina.
U dokumentima se taj potez ne opisuje kao obična komercijalna konkurencija, već kao deo vojnog odgovora na sistem koji je tokom sukoba u Ukrajini postao ključan za komunikaciju, navođenje dronova, izviđanje i koordinaciju jedinica.
Selektivno gašenje Starlinka iznad određenih oblasti
Moskva i Peking razmatraju i stvaranje zajedničke mreže uređaja za elektronsko ratovanje koja bi mogla da prekida Starlink vezu iznad tačno određenih područja.
Umesto pokušaja da se cela mreža onesposobi odjednom, plan predviđa koncentrisanje snažnih elektromagnetnih smetnji tamo gde je Starlink u tom trenutku vojno najvažniji - iznad fronta, vojnih baza, pravaca kretanja trupa ili zona iz kojih se upravlja bespilotnim letelicama.
- Uz to ide zajednička arhitektura elektromagnetnih smetnji i potiskivanje snage - selektivno blokiranje veze Starlinka u određenim geografskim oblastima. Pri tome se objedinjuju kineski i ruski nezavisni programi, koji pojedinačno to ne mogu da urade, a zajedno mogu - rekla je Latinjina.
Rusija već koristi uređaje za ometanje Starlinka u Ukrajini. Ukrajinski vojni izvori naveli su da sistem „Volna kupol garant“ može da destabilizuje vezu na prostoru od oko 20 kvadratnih kilometara, zbog čega su takvi uređaji postali prioritetne mete ukrajinskih dronova. Rusko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo te navode.
Sajbernapadi preko civilnih terminala
Sledeći korak bio bi pokušaj prodora u Starlink preko terminala koje koriste obični građani, kompanije i institucije.
Plan predviđa lažno predstavljanje uređaja, iskorišćavanje bezbednosnih propusta i ubacivanje zlonamernog softvera preko korisničkih terminala. Ideja je da se napad ne zadrži na jednom uređaju, već da se proširi kroz mrežu i paralizuje njen rad.
- Treći nivo su sajbernapadi na Starlink preko terminala civilnih korisnika i fizičko uništavanje satelita. A onda dolazi ono najvažnije - upravo ti ometači i tako dalje - izjavila je Latinjina.
Starlinkova najveća snaga ujedno je i problem za svakoga ko pokušava da ga uništi. Mreža nema jedno centralno čvorište čijim bi rušenjem cela usluga prestala da radi. Čine je hiljade međusobno povezanih satelita, pa gubitak pojedinačnih letelica ili zemaljskih stanica ne mora ozbiljno da ugrozi sistem.
Planirano i fizičko uništavanje satelita
Najradikalniji deo plana odnosi se na razvoj jeftinog sredstva koje bi moglo istovremeno da uništi veliki broj Starlinkovih satelita.
U prezentaciji nije precizirano kakvo bi oružje bilo upotrebljeno. Kao moguće varijante pominju se rakete koje bi u orbiti rasule veliki broj gustih projektila ili male satelitske letelice sposobne da se sudare sa Starlinkovim uređajima.
Takav napad napravio bi ogromnu količinu svemirskog otpada i ugrozio ne samo američke, već i kineske, ruske i satelite drugih država. Ipak, cilj opisan u dokumentima jeste stvaranje sredstva dovoljno jeftinog da uništava satelite brže nego što SpejsEks može da lansira njihove zamene.
Zajednički štit protiv balističkih i hipersoničnih raketa
Planovi Moskve i Pekinga ne završavaju se na Starlinku. Prema potpisanom protokolu iz juna 2023. godine, Rusija i Kina dogovorile su rad na novoj integrisanoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani.
- Postoji zajednički projekat protivvazdušne odbrane — sistem koji će presretati balističke rakete srednjeg dometa na udaljenostima do 4.000 kilometara, kao i hipersonične rakete na visinama do 40 kilometara - zaključila je Latinjina.
Dokumenti predviđaju presretanje balističkih projektila, manevarskih bojevih glava i hipersoničnog oružja u završnoj fazi leta. Sistem bi trebalo da reaguje i na ciljeve koji izvode izuzetno nagle manevre, sa bočnim opterećenjem do 25 puta većim od sile Zemljine teže.
Planirane sposobnosti bile bi veće od mogućnosti sadašnjih ruskih sistema, uključujući S-500 „Prometej“. Međutim, nije poznato koliko je razvoj napredovao niti da li su do sada napravljeni operativni prototipovi.
Dok je Starlink u Ukrajini pokazao koliko jedna civilna satelitska mreža može da promeni način vođenja rata, Rusija i Kina sada pokušavaju da pronađu odgovor koji obuhvata sve - međunarodne propise, frekvencije, ometače, sajberoružje i na kraju fizički napad u svemiru.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ekstremna suša u Evropi postala je neočekivani saveznik Kremlja u ratu protiv Ukrajine. Priroda je stvorila prepreke koje ruski predsednik Vladimir Putin ne može direktno da kontroliše, ali iz kojih izvlači ogromnu geopolitičku i vojnu korist, ocenjuje Njuzvik.
Rusija veruje da su SAD duboko uključene u ukrajinske napade i svoju zabrinutost prenela je Vašingtonu, rekao je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak.
Paklene vrućine i suša u Evropi otežale su funkcionisanje alternativnih izvoznih ruta Ukrajine, uključujući i one preko Dunava, čime su, kako pišu mediji, išle naruku Rusiji u sukobu. Kako se navodi, ovakve vremenske prilike su "neočekivani saveznik" Rusije.
Rusko Ratno vazduhoplovstvo je tokom Specijalne vojne operacije dostiglo novi nivo i sada može da uništava krstareće rakete i bespilotne letelice, saopštio je komandant Ratnog vazduhoplovstva Rusije, general-pukovnik Sergej Kobilaš.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Pokušaji Volodimira Zelenskog da pojača međunarodni pritisak na Rusiju i nanese štetu njenoj ekonomiji nisu rezultirali uspehom, konstatovao je list "Militari Čajna".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Dragana Đilasa, lidera Stranke slobode i pravde (SSP), policija je zaustavila na Novom Beogradu, zbog prekoračenja brzine, kad su krenuli da ga legitimišu utvrđeno je da kod sebe nema ništa od dokumenata.
Nadamo se skoroj finalizaciji dogovora između ruske i mađarske strane, koje treba da dobije i odobrenje OFAK-a, najavila je ministarka Dubravka Đedović Handanović.
Raspad i rasulo u redovima blokaderskog pokreta nastavljaju se nesmanjenom žestinom! Nakon što su stavili veto na dosadašnje pulene, na radaru se našao i profesor na Građevinskom fakultetu, Vladan Kuzmanović, koji je bio predložen kao "zamenski" kandidat, ali je doživeo potpuni debakl i pre nego što je uopšte stigao do konačne liste!
Akademski plenum, neformalna grupa nastavnika i saradnika u visokom obrazovanju, koja zdušno podržava blokadere, okrivila je vlast što Univerzitet u Novom Sadu više nije među 1.000 najboljih na Šangajskoj listi.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oglasio se povodom nezapamćenog, istorijskog pada Beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi i poslao nikada oštriju poruku lešinarskoj opoziciji i njihovim pulenima koji su direktno odgovorni za ovu bruku!
Pripadnici tzv. kosovske policije uhapsili su u Zvečanu I.M. zbog sumnje da je u maju 2023. godine navodno učestvovao u napadima na pripadnike KFOR-a i tzv. kosovske policije.
Povodom vesti da je Univerzitet u Beogradu za godinu dana na Šangajskoj listi rangiranja univerziteta pao za 100 mesta, reagovao je Vladica Maričić, zamenik predsednika Skupštine grada Niša, koji je rekao da je skoro dvogodišnje delovanje političara Vladana Đokića i profesorskih vedeta sa takozvane Studentske liste dalo svoje merljive rezultate.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
Bizarna situacija dogodila se na području Troglava, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kada je roditelj mladića obavestio Gorsku služba spasavanja da je sin povređen tokom planinarenja, a zapravo je "želeo da se provoza helikopterom".
Mnogi voziči tokom leta i visokih temperatura ostavljaju malo otvorene prozore na automobilima, kako bi sprečili prekomerno zagrevanje kabine, a ne znaju da taj trik ima ograničeni efekat!
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović istakla je danas da se uvedene nove mere podrške države za razvoj privrede u ukupnoj vrednosti od 3,6 milijarde dinara za 10 novih programa.
Troje državljana Srbije i dvoje državljana Severne Makedonije povređeno je u saobraćajnoj nesreći koja se juče popodne dogodila na putu Bitolj-Prilep, kod mesta zvanog Petilep, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Dve Beograđanke, majka i ćerka, za "usluge" skidanja crne magije uhapšene su prekjuče u Beogradu, a prema prvim informacijama njih dve su ovom prevarom zardile pet hiljada evra.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana je Anđela S. (24) zbog postojanja osnova sumnje da je 14. avgusta 2026. godine na dve lokacije Rakovici neovlašćeno, radi prodaje držala ukupno 692.25 grama opojne droge marihuana, koja je bila upakovana u 479 paketića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Lazarevcu uhapsili su u petak N. A. zbog sumnje da je izvršila krivično delo nasilje u porodici nad svojom majkom S. T.
Nova istraživanja pokazuju da nije važno samo koliko proteina unosimo, već i iz kojih namirnica oni potiču, naročito kada je u pitanju zdravlje srca. Nutricionisti su otkrili da zamena crvenog mesa živinom smanjuje rizik od pojedinih kardiometaboličkih bolesti.
Talula Vilis (32), najmlađa ćerka slavnih glumaca Brusa Vilisa i Demi Mur, udala se za muzičara Džastina Ačija. Intimno venčanje održano je 8. avgusta na porodičnom imanju u Ajdahu, a ceremoniji su prisustvovali samo članovi njihove najbliže porodice.
Jutjuber Baka Prase i njegova devojka Milena Stamenković otpratili su se sa društvenih mreža i obrisali sve zajedničke fotografije zbog čega je javnost počela da bruji o njihovom raskidu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.