Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
O tim planovima govorila je ruska novinarka Julija Latinjina, koju su ruske vlasti proglasile stranim agentom, gostujući na kanalu novinara Aleksandra Šelesta, koji u Rusiji ima isti status.
Njene tvrdnje poklapaju se sa dokumentima sa zatvorenih rusko-kineskih vojno-tehničkih sastanaka, koje su zajednički analizirali Insajder, nemački Špigel i francuski Mond. Reč je o četiri prezentacije sa skupova održanih 2023. i 2024. godine, kao i potpisanom protokolu sa tajnih pregovora u Moskvi. Iz tih dokumenata proizlazi da dve zemlje nisu razgovarale samo o Starlinku, već i o zajedničkom razvoju nove protivraketne odbrane, rojevima autonomnih dronova i drugim naprednim sistemima.
Moskva i Peking nameravaju da Starlink predstave kao opasnost za bezbednost u niskoj Zemljinoj orbiti, tvrdeći da ogroman broj satelita povećava mogućnost sudara i drugim državama otežava pristup prostoru i radio-frekvencijama.
- Postoje četiri nivoa zajedničke kinesko-ruske borbe protiv Starlinka. Prvi nivo je diplomatski i pravni pritisak. Tvrdi se da sistem povećava rizik od sudara satelita i da je zato potrebno stvaranje međunarodne koalicije koja bi izdejstvovala regulatorna ograničenja širenja programa Starlink - rekla je Latinjina.
Kina već godinama optužuje Starlink da zauzima preveliki deo niske orbite i spektra, dok istovremeno preko Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) obezbeđuje frekvencije i orbitalne pozicije za sopstvene velike satelitske mreže.
Borba za frekvencije i mesta u orbiti
Drugi pravac podrazumeva da Rusija i Kina koordinisano podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije koje su potrebne Starlinku za dalje širenje.
Cilj bi bio da se američkoj kompaniji SpejsEks oteža ili uspori raspoređivanje novih satelita, dok bi Moskva i Peking istovremeno obezbedili prostor za sopstvene mreže.
- Drugi nivo je da Kina i Rusija zajednički podnose zahteve za frekvencijske opsege i orbitalne pozicije neophodne za Starlink. To se direktno posmatra kao koordinisana vojna protivmera - navela je Latinjina.
U dokumentima se taj potez ne opisuje kao obična komercijalna konkurencija, već kao deo vojnog odgovora na sistem koji je tokom sukoba u Ukrajini postao ključan za komunikaciju, navođenje dronova, izviđanje i koordinaciju jedinica.
Selektivno gašenje Starlinka iznad određenih oblasti
Moskva i Peking razmatraju i stvaranje zajedničke mreže uređaja za elektronsko ratovanje koja bi mogla da prekida Starlink vezu iznad tačno određenih područja.
Umesto pokušaja da se cela mreža onesposobi odjednom, plan predviđa koncentrisanje snažnih elektromagnetnih smetnji tamo gde je Starlink u tom trenutku vojno najvažniji - iznad fronta, vojnih baza, pravaca kretanja trupa ili zona iz kojih se upravlja bespilotnim letelicama.
- Uz to ide zajednička arhitektura elektromagnetnih smetnji i potiskivanje snage - selektivno blokiranje veze Starlinka u određenim geografskim oblastima. Pri tome se objedinjuju kineski i ruski nezavisni programi, koji pojedinačno to ne mogu da urade, a zajedno mogu - rekla je Latinjina.
Rusija već koristi uređaje za ometanje Starlinka u Ukrajini. Ukrajinski vojni izvori naveli su da sistem „Volna kupol garant“ može da destabilizuje vezu na prostoru od oko 20 kvadratnih kilometara, zbog čega su takvi uređaji postali prioritetne mete ukrajinskih dronova. Rusko Ministarstvo odbrane nije komentarisalo te navode.
Sajbernapadi preko civilnih terminala
Sledeći korak bio bi pokušaj prodora u Starlink preko terminala koje koriste obični građani, kompanije i institucije.
Plan predviđa lažno predstavljanje uređaja, iskorišćavanje bezbednosnih propusta i ubacivanje zlonamernog softvera preko korisničkih terminala. Ideja je da se napad ne zadrži na jednom uređaju, već da se proširi kroz mrežu i paralizuje njen rad.
- Treći nivo su sajbernapadi na Starlink preko terminala civilnih korisnika i fizičko uništavanje satelita. A onda dolazi ono najvažnije - upravo ti ometači i tako dalje - izjavila je Latinjina.
Starlinkova najveća snaga ujedno je i problem za svakoga ko pokušava da ga uništi. Mreža nema jedno centralno čvorište čijim bi rušenjem cela usluga prestala da radi. Čine je hiljade međusobno povezanih satelita, pa gubitak pojedinačnih letelica ili zemaljskih stanica ne mora ozbiljno da ugrozi sistem.
Planirano i fizičko uništavanje satelita
Najradikalniji deo plana odnosi se na razvoj jeftinog sredstva koje bi moglo istovremeno da uništi veliki broj Starlinkovih satelita.
U prezentaciji nije precizirano kakvo bi oružje bilo upotrebljeno. Kao moguće varijante pominju se rakete koje bi u orbiti rasule veliki broj gustih projektila ili male satelitske letelice sposobne da se sudare sa Starlinkovim uređajima.
Takav napad napravio bi ogromnu količinu svemirskog otpada i ugrozio ne samo američke, već i kineske, ruske i satelite drugih država. Ipak, cilj opisan u dokumentima jeste stvaranje sredstva dovoljno jeftinog da uništava satelite brže nego što SpejsEks može da lansira njihove zamene.
Zajednički štit protiv balističkih i hipersoničnih raketa
Planovi Moskve i Pekinga ne završavaju se na Starlinku. Prema potpisanom protokolu iz juna 2023. godine, Rusija i Kina dogovorile su rad na novoj integrisanoj protivvazdušnoj i protivraketnoj odbrani.
- Postoji zajednički projekat protivvazdušne odbrane — sistem koji će presretati balističke rakete srednjeg dometa na udaljenostima do 4.000 kilometara, kao i hipersonične rakete na visinama do 40 kilometara - zaključila je Latinjina.
Dokumenti predviđaju presretanje balističkih projektila, manevarskih bojevih glava i hipersoničnog oružja u završnoj fazi leta. Sistem bi trebalo da reaguje i na ciljeve koji izvode izuzetno nagle manevre, sa bočnim opterećenjem do 25 puta većim od sile Zemljine teže.
Planirane sposobnosti bile bi veće od mogućnosti sadašnjih ruskih sistema, uključujući S-500 „Prometej“. Međutim, nije poznato koliko je razvoj napredovao niti da li su do sada napravljeni operativni prototipovi.
Dok je Starlink u Ukrajini pokazao koliko jedna civilna satelitska mreža može da promeni način vođenja rata, Rusija i Kina sada pokušavaju da pronađu odgovor koji obuhvata sve - međunarodne propise, frekvencije, ometače, sajberoružje i na kraju fizički napad u svemiru.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana (PVO) tokom noćašnjeg ruskog napada nije oborila nijednu od šest balističkih raketa Iskander-M/S-400, pokazuju podaci iz jutarnjeg izveštaja ukrajinskog Ratnog vazduhoplovstva.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Lanac Starlink satelita treće veče zaredom primećen je iznad Moskve i Moskovske oblasti, u trenutku kada Kijev od Ilona Maska traži dozvolu da ovu mrežu koristi za navođenje dronova na ciljeve do 200 kilometara unutar Rusije.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Da li Ukrajina na severu zemlje samo ubrzano gradi odbranu od mogućeg ruskog napada ili se iza utvrđivanja Černigovske oblasti priprema teren za novi iznenadni upad preko ruske granice, po modelu operacije u Kurskoj oblasti iz avgusta 2024. godine?
Ukrajina razvija sopstvene balističke rakete koje bi mogle da uđu u borbenu upotrebu već ove jeseni, a jedna od njih projektovana je za udare na udaljenosti dovoljne da iz Ukrajine dohvati i Moskvu.
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Zatvaranje takozvanog „Volčanskog kotla“, u kojem se prema ruskim izvorima nalazi oko 2.000 ukrajinskih vojnika, moglo bi da otvori ruskim snagama prostor za dalje napredovanje prema Harkovu, ocenio je ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Blokaderi su već na svom prvom predizbornom skupu, koji je večeras održan u Novom Sadu pred jedva oko 4.000 zgubidana, predstavili ceo svoj program - Zapalićemo sve koji nisu sa nama.
Blokaderski glumac sa dna kace Tihomir Tika Stanić, osvedočeni lažov, 2021. godine je u jednom intervjuu odbijao i samu pomisao da "stane na binu", drži govore i bavi se politikom, žestoko udarivši na ljude koji u tom smislu menjaju mišljenje.
Danas je u srcu Novog Sada održan prvi predizborni miting blokadera, koji je pukao kao lajsna i pre nego što je počeo, međutim, među šačicom onih koji su se tamo okupili bili su sve sami "biseri".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić našao se u fokusu vijetnamskih medija nakon susreta sa liderom Vijetnama To Lamom na marginama Međunarodnog samita o svemiru održanom u glavnom gradu Francuske, Parizu.
Blokader sa dna kace i jedan od najostrašćenijih siledžija iz redova onih koji su u prethodne dve godine aktivno radili na rušenju Srnbije, profesor Jovo Bakić, jedan je od aduta zgubidana na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore.
Svetski šampion Ivan Markioli iz Beograda radi kao di-džej i fitnes trener, voli da kampuje i vozi motor, a uskoro ćemo ga videti na Exatlon poligonima.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Jurošević veoma je staložena, ali ako neko pređe njen prag tolerancije i iz nje izvuče najgore, kako sama kaže, pretvara se u zver.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Filipović otkrila je kako je izgledalo njeno odrastanje, da se ceo život bavi sportom, ali i da je zbog ulaska u najveći sportski rijaliti na svetu dala otkaz na poslu.
Takmičarke Crvenog tima Anđela Pešikan i Jelena Jovanović, otkrile su nove detalje o svom životu i kako će se snaći na poligonima Exatlona u Dominikanskoj republici.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak koji je izazvao brojne reakcije nakon što je jedan muškarac odlučio da svog psa okupa ni manje ni više nego u auto-perionici.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja. Ovaj dan obeležen je crvenim slovom, strogo se posti, a vernici se drže brojnih običaja.
OpenAI tvrdi da je uz pomoć novog modela veštačke inteligencije i oko 10.000 AI agenata za samo 88 sati pronašao rešenje za jedan od najtežih matematičkih problema na svetu.
Osamnaestogodišnji S.K. iz Herceg Novog uhapšen je i kažnjen sa 2,3 hiljade evra zbog više saobraćajnih prekršaja, a sankcionisan je i njegov roditelj jer mu je ustupio vozilo, iako nema položen vozački ispit, saopšteno je iz Uprave policije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su D. L. (48) iz Zemuna, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje i falsifikovanje isprave.
P. V. (35) iz Starčeva uhapšen je dva meseca nakon stravične eksplozije u ovom mestu u kojoj su život izgubila dvojica prijatelja, Aleksandar F. (40) i Dragan P. (31). Više javno tužilaštvo u Pančevu, saopštilo je da se protiv njega vodi postupak zbog sumnje da je počinio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje eksplozivnih materija.
Četvrta sezona popularne serije Branilac počinje sa emitovanjem večeras na Radio-televiziji Srbije, ali umesto očekivanih šest, gledaoce očekuje čak dvanaest novih epizoda, pošto će se na četvrtu sezonu odmah nadovezati i peta.
Jedna od najvoljenijih i najgledanijih televizijskih serija u istoriji domaće kinematografije dobija svoj zvanični nastavak posle više od četiri decenije pauze.
Branislav Nušić nije bio samo najveći srpski komediograf, već i vizionar koji je sa neverovatnom preciznošću i neprevaziđenim humorom hirurški precizno razmontirao srpski mentalitet, vlastoljublje i sve ljudske slabosti.
Muzička zvezda Hari Stajls našao se na žestokoj meti kritika obožavalaca zbog sporne ilustracije na ulaznici za koncert u okviru turneje "Together, Together" u čuvenom Madison Square Gardenu u Njujorku.
Reper Vuk Mob našao se na meti kritika zbog objave o Mini Kostić i Slobi Vasiću, a sada je u emisiji "Demanti" rešio da objasni šta se zapravo krije iza njegovog postupka.
Voditeljka Ana Radulović podigla je prašinu objavom na Instagramu, gde je podelila snimak uz poruku da je zaprošena i da je pristala, označivši kolegu Milana Miloševića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.