Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Berlin će finansirati prvu fazu projekta, dok je proizvodnja dogovorena u okviru programa „Proizvodnja sa Ukrajinom“, kojim Kijev izmešta deo vojne industrije u bezbednije evropske države.
Sporazum su pripremila ministarstva odbrane dve zemlje, a svi dronovi proizvedeni u početnoj fazi biće predati ukrajinskim snagama. Projekat omogućava Ukrajini da povećava proizvodnju oružja dugog dometa van domašaja redovnih ruskih udara na fabrike i skladišta na njenoj teritoriji.
„Bars“ može da gađa ciljeve stotinama kilometara od fronta
Dostupni podaci o njegovom dometu nisu potpuno usaglašeni. Pojedini ukrajinski izvori navode oko 800 kilometara, dok drugi tvrde da određene verzije mogu da prelete do 1.000 kilometara. Takav domet omogućava napade na veliki deo evropske teritorije Rusije, ali ne znači da dron iz svakog mesta lansiranja može da dosegne Ural.
Nemačka strana će u prvoj fazi finansirati proizvodnju, ali zvanična saopštenja koja su do sada objavljena ne potvrđuju nedvosmisleno da će čitav projekat voditi kompanija Dil difens. Ta kompanija se pominje u izveštajima o nemačkom interesovanju za ukrajinsko dalekometno naoružanje, dok detalji o pogonima, količinama i rokovima ostaju poverljivi.
„Helsing“ već pravi hiljade dronova HX-2 za Ukrajinu
Uporedo sa projektom „Bars“, nemačka odbrambena tehnološka kompanija „Helsing“ proizvodi udarne dronove HX-2 za Ukrajinu u fabrici na jugu Nemačke.
Prvi pogon kompanije ima početni kapacitet veći od 1.000 dronova mesečno, a „Helsing“ je ranije objavio narudžbinu za dodatnih 6.000 letelica namenjenih ukrajinskim snagama. Kompanija navodi da Ukrajini već isporučuje nekoliko stotina primeraka mesečno.
Fabrika je organizovana tako da proizvodnja može brzo da se proširi i rasporedi na više lokacija. Ideja je da se izbegne zavisnost od jednog velikog pogona, koji bi u slučaju šireg sukoba mogao da postane laka meta.
Veštačka inteligencija traži cilj i kada je veza prekinuta
HX-2 je električni udarni dron mase 12 kilograma, maksimalne brzine oko 220 kilometara na sat i dometa do 100 kilometara. Tvrdnja da njegov domet iznosi 1.000 kilometara nije tačna — ta udaljenost odnosi se na „Bars“, a ne na HX-2.
Dron koristi ugrađenu veštačku inteligenciju za prepoznavanje i ponovno pronalaženje mete kada izgubi satelitski signal ili vezu sa operaterom. Zbog toga je otporniji na ometanje i sisteme elektronskog ratovanja, ali kompanija naglašava da čovek zadržava kontrolu nad ključnim odlukama.
HX-2 može da napada artiljeriju, oklopna vozila i utvrđene položaje, a više letelica može da bude povezano u koordinisanu grupu preko softverske platforme „Altra“. Jedan operater tada može da upravlja većim brojem dronova i usmerava ih prema različitim ciljevima.
Cena znatno niža od klasičnih raketa
Cena jednog drona HX-2 u medijskim izveštajima procenjuje se na približno 17.500 evra, mada „Helsing“ nije javno objavio jedinstvenu ugovorenu cenu za ukrajinske narudžbine.
Njegova glavna prednost nije domet strateške rakete, već mogućnost masovne proizvodnje i napada velikim brojem relativno jeftinih letelica. Takvi talasi mogu da preopterete protivvazdušnu odbranu i nateraju protivnika da na jeftin dron troši znatno skuplju raketu-presretač.
U Nemačkoj se širi i proizvodnja raketa za „patriot“
Nemačka paralelno povećava kapacitete za proizvodnju raketa namenjenih sistemima protivvazdušne odbrane „patriot“. Nemačka, Holandija i Španija ranije su zaključile ugovor vredan 5,1 milijardu evra za proizvodnju do 1.000 raketa PAC-2 u novom evropskom pogonu kompanije MBDA, a početak proizvodnje očekuje se krajem 2026. godine.
Odvojeno se razgovara o evropskom održavanju i mogućoj budućoj proizvodnji naprednijih raketa PAC-3. To još nije isto što i potpuno pokretanje nemačke proizvodnje čitavog sistema „patriot“ isključivo za Ukrajinu, ali pokazuje da se evropska vojna industrija ubrzano priprema za dugoročnu potražnju.
Kombinacija dalekometnog „Barsa“, masovno proizvedenog HX-2 i novih kapaciteta za rakete protivvazdušne odbrane pokazuje smer nemačko-ukrajinske saradnje: ukrajinska tehnologija i ratno iskustvo spajaju se sa nemačkim novcem, fabrikama i industrijskim lancima, dok se proizvodnja sve više premešta van Ukrajine.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Rusija je promenila taktiku i pojačala pritisak na ukrajinsku ekonomiju i infrastrukturu, što bi moglo da približi završnicu sukoba, izjavio je bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
Ruski general-major i Heroj Rusije Sergej Lipovoj tvrdi da bi Kijev mogao da bude stavljen pod rusku kontrolu za dva do četiri meseca, i to bez nužnog frontalnog juriša na ukrajinsku prestonicu.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Samo 10 odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade kancelara Fridriha Merca, dok čak 88 odsto ocenjuje njen učinak negativno, pokazuje najnovije istraživanje Infratest dimapa.
Na današnji dan podsećamo na jedan od najdramatičnijih i najvažnijih trenutaka u savremenoj srpskoj istoriji, kada je nepokolebljivi vojnički duh generala Ratka Mladića stao na crtu zapadnim ultimatumima i svetskim moćnicima.
U srcu Prištine, na Trgu Skenderbeg, organizovan je jezivi zločinački skup na kojem se okupilo više od 150.000 ekstremista koji su uglas vikali "UČK", veličajući tako zločinačku Oslobodilačku vojsku Kosova. Tim povodom u Kolegijum uživo se uključio naš dopisnik Lazar Stević.
Lider Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav Šešelj gostovao je na Informer TV gde je u svom prepoznatljivom stilu saopštio srpskoj javnosti vest da je preminula ozloglašena haška sudija Flavija Latanci.
Govoreći o aktuelnoj situaciji oko suđenja vođama terorističke OVK u Hagu, Milovan Drecun je u emisiji Kolegijum uživo razotkrio pozadinu pritisaka iz međunarodne zajednice, posebno se osvrnuvši na skandalozne izjave Ričarda Grenela da Zapadu odgovara oslobađanje Tačija.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Lažno predstavljanje kao policajac nije samo prevara, već ozbiljna zloupotreba poverenja građana. Slučaj iz Kruševca ponovo je otvorio pitanje koliko ovakve obmane mogu biti opasne, a kako za naš portal ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, iza njih se najčešće krije pokušaj da se od građana izvuče novac i ostvari materijalna korist.
Strahinja Stojanović (35) ubijen je pre šest godina, 13. septembra 2020. godine, u Beogradu. Njegov život okončan je u stravičnoj eksploziji kada je bomba postavljena ispod njegovog "bmw X5" aktivirana u Ulici omladinskih brigada.
U Pokrajinskom sudu u Gracu održano je suđenje četvorici državljana Slovenije i Srbije koji su bili deo međunarodne prevare sa lizingom automobila. Vozila su, nakon što su pribavljena na prevaru, završavala širom Balkana.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Kupovina novog telefona ne mora da bude nešto što se ponavlja svake dve ili tri godine. Kada je reč o Ajfonu, dužina korišćenja zavisi od nekoliko faktora, pre svega od softverske podrške, stanja baterije i mogućnosti samog uređaja.
Pevačica Nataša Kojić doputovala je specijalno iz Amerike zbog koncerta svog oca Dragana Kojića Kebe i po prvi put javno progovorila o bratovoj prinovi koja je na putu.
Popularni denser Nenad Kostrešević, poznatiji kao Neša Twins priznao je da je upravo on "krivac" za upoznavanje koleginice Mine Kostić sa verenikom Manetom Ćuruvijom Kaperom.
Pevačica Aleksandra Prijović pojavila se u dugačkoj beloj haljini svetskog brenda na koncertu u Nišu, gde se okupio veliki broj poštovalaca njenog lika i dela.
Pevač Bane Mojićević zatekao je sve u studiju i pokraj malih ekrana, kada je ispričao da je Žika Jakšić od njega tražio da glumi dečka koleginici Slavici Ćukteraš.
Pevačica Snežana Đurišić pojavila se na koncertu Dragana Kojića Kebe, te je progovorila o odlasku Ane Bekute iz žirija muzičkog takmičenja "Zvezde Granda", ali i dolasku Dragene Mirković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.