Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Berlin će finansirati prvu fazu projekta, dok je proizvodnja dogovorena u okviru programa „Proizvodnja sa Ukrajinom“, kojim Kijev izmešta deo vojne industrije u bezbednije evropske države.
Sporazum su pripremila ministarstva odbrane dve zemlje, a svi dronovi proizvedeni u početnoj fazi biće predati ukrajinskim snagama. Projekat omogućava Ukrajini da povećava proizvodnju oružja dugog dometa van domašaja redovnih ruskih udara na fabrike i skladišta na njenoj teritoriji.
„Bars“ može da gađa ciljeve stotinama kilometara od fronta
Dostupni podaci o njegovom dometu nisu potpuno usaglašeni. Pojedini ukrajinski izvori navode oko 800 kilometara, dok drugi tvrde da određene verzije mogu da prelete do 1.000 kilometara. Takav domet omogućava napade na veliki deo evropske teritorije Rusije, ali ne znači da dron iz svakog mesta lansiranja može da dosegne Ural.
Nemačka strana će u prvoj fazi finansirati proizvodnju, ali zvanična saopštenja koja su do sada objavljena ne potvrđuju nedvosmisleno da će čitav projekat voditi kompanija Dil difens. Ta kompanija se pominje u izveštajima o nemačkom interesovanju za ukrajinsko dalekometno naoružanje, dok detalji o pogonima, količinama i rokovima ostaju poverljivi.
„Helsing“ već pravi hiljade dronova HX-2 za Ukrajinu
Uporedo sa projektom „Bars“, nemačka odbrambena tehnološka kompanija „Helsing“ proizvodi udarne dronove HX-2 za Ukrajinu u fabrici na jugu Nemačke.
Prvi pogon kompanije ima početni kapacitet veći od 1.000 dronova mesečno, a „Helsing“ je ranije objavio narudžbinu za dodatnih 6.000 letelica namenjenih ukrajinskim snagama. Kompanija navodi da Ukrajini već isporučuje nekoliko stotina primeraka mesečno.
Fabrika je organizovana tako da proizvodnja može brzo da se proširi i rasporedi na više lokacija. Ideja je da se izbegne zavisnost od jednog velikog pogona, koji bi u slučaju šireg sukoba mogao da postane laka meta.
Veštačka inteligencija traži cilj i kada je veza prekinuta
HX-2 je električni udarni dron mase 12 kilograma, maksimalne brzine oko 220 kilometara na sat i dometa do 100 kilometara. Tvrdnja da njegov domet iznosi 1.000 kilometara nije tačna — ta udaljenost odnosi se na „Bars“, a ne na HX-2.
Dron koristi ugrađenu veštačku inteligenciju za prepoznavanje i ponovno pronalaženje mete kada izgubi satelitski signal ili vezu sa operaterom. Zbog toga je otporniji na ometanje i sisteme elektronskog ratovanja, ali kompanija naglašava da čovek zadržava kontrolu nad ključnim odlukama.
HX-2 može da napada artiljeriju, oklopna vozila i utvrđene položaje, a više letelica može da bude povezano u koordinisanu grupu preko softverske platforme „Altra“. Jedan operater tada može da upravlja većim brojem dronova i usmerava ih prema različitim ciljevima.
Cena znatno niža od klasičnih raketa
Cena jednog drona HX-2 u medijskim izveštajima procenjuje se na približno 17.500 evra, mada „Helsing“ nije javno objavio jedinstvenu ugovorenu cenu za ukrajinske narudžbine.
Njegova glavna prednost nije domet strateške rakete, već mogućnost masovne proizvodnje i napada velikim brojem relativno jeftinih letelica. Takvi talasi mogu da preopterete protivvazdušnu odbranu i nateraju protivnika da na jeftin dron troši znatno skuplju raketu-presretač.
U Nemačkoj se širi i proizvodnja raketa za „patriot“
Nemačka paralelno povećava kapacitete za proizvodnju raketa namenjenih sistemima protivvazdušne odbrane „patriot“. Nemačka, Holandija i Španija ranije su zaključile ugovor vredan 5,1 milijardu evra za proizvodnju do 1.000 raketa PAC-2 u novom evropskom pogonu kompanije MBDA, a početak proizvodnje očekuje se krajem 2026. godine.
Odvojeno se razgovara o evropskom održavanju i mogućoj budućoj proizvodnji naprednijih raketa PAC-3. To još nije isto što i potpuno pokretanje nemačke proizvodnje čitavog sistema „patriot“ isključivo za Ukrajinu, ali pokazuje da se evropska vojna industrija ubrzano priprema za dugoročnu potražnju.
Kombinacija dalekometnog „Barsa“, masovno proizvedenog HX-2 i novih kapaciteta za rakete protivvazdušne odbrane pokazuje smer nemačko-ukrajinske saradnje: ukrajinska tehnologija i ratno iskustvo spajaju se sa nemačkim novcem, fabrikama i industrijskim lancima, dok se proizvodnja sve više premešta van Ukrajine.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Policajci i pripadnik ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu silom su izvukli taksistu iz automobila u Kropivnickom, nekadašnjem Kirovogradu, pocepali mu majicu i odveli ga policijskim vozilom, dok je putnica koja je snimala incident oborena na zemlju i ostala bez telefona.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Lider Pokreta za promene, Nebojša Medojević, izneo je šokantne tvrdnje o propustima Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) u slučaju opasnih hakerskih i špijunskih aktivnosti više od 50 stranaca, predvođenih ukrajinskom državljankom.
Vojvođanski autošovinista i dobošar mržnje, Goran Ješić, dostigao, izgleda, sam vrhunac ludila! U još jednom napadu bolesnog besa prema sopstvenoj državi i narodu, ovaj politički marginalac izgovorio je i napisao jezive laži i opasne optužbe.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić rasturila je poslušnicu Dragana Đilasa i najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Tajkunska televizija Nova S doživela je nezapamćeni skandal uživo u programu, dok su se njihovi gosti i puleni zapetljali u sopstvenim lažima i spletkama!
Kineski proizvođač automobila "čan-gan" (Changan) od početka 2026. isporučuje prvi masovno proizvedeni auto na svetu sa natrijum-jonskom baterijom, koja obećava znatno niže troškove.
Preobraženje Gospodnje, jedan od najvećih srpskih pravoslavnih praznika koji se slavi 19. avgusta, donosi bogat splet crkvenih obreda, narodnih verovanja i zabrana koje mnogi poštuju i danas.
Carinski službenici su 18. avgusta na Aerodromu "Nikola Tesla" u Beogradu otkrili neprijavljenu luksuznu robu čija je ukupna vrednost procenjena na gotovo 12.000 evra.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv A. M. (24), koji se sumnjiči da je 16. avgusta u Zemunu, pod dejstvom alkohola, izazvao tešku saobraćajnu nezgodu i potom pobegao sa mesta događaja.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu, pritvorila je R. K. (40) zbog sumnje da je počinio krivično delo Nasilje u porodici.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, uhapsila je N. T. (61) iz okoline Knjaževca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Skoro svako je bar jednom iskusio neprijatan osećaj kada ga tokom noći iznenada probudi snažan grč u listu. Iako su noćni grčevi u nogama veoma česta pojava i uglavnom nisu razlog za zabrinutost, mogu značajno da naruše kvalitet sna.
Veći stomak i nizak nivo vitamina D možda deluju kao dva odvojena problema, ali nova studija ukazuje da njihova kombinacija može biti posebno nepovoljna za zdravlje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.