Nemačka i Ukrajina potpisale su sporazum o zajedničkoj proizvodnji mlaznih udarnih dronova „Bars“, koji će biti isporučivani Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Berlin će finansirati prvu fazu projekta, dok je proizvodnja dogovorena u okviru programa „Proizvodnja sa Ukrajinom“, kojim Kijev izmešta deo vojne industrije u bezbednije evropske države.
Sporazum su pripremila ministarstva odbrane dve zemlje, a svi dronovi proizvedeni u početnoj fazi biće predati ukrajinskim snagama. Projekat omogućava Ukrajini da povećava proizvodnju oružja dugog dometa van domašaja redovnih ruskih udara na fabrike i skladišta na njenoj teritoriji.
„Bars“ može da gađa ciljeve stotinama kilometara od fronta
Dostupni podaci o njegovom dometu nisu potpuno usaglašeni. Pojedini ukrajinski izvori navode oko 800 kilometara, dok drugi tvrde da određene verzije mogu da prelete do 1.000 kilometara. Takav domet omogućava napade na veliki deo evropske teritorije Rusije, ali ne znači da dron iz svakog mesta lansiranja može da dosegne Ural.
Nemačka strana će u prvoj fazi finansirati proizvodnju, ali zvanična saopštenja koja su do sada objavljena ne potvrđuju nedvosmisleno da će čitav projekat voditi kompanija Dil difens. Ta kompanija se pominje u izveštajima o nemačkom interesovanju za ukrajinsko dalekometno naoružanje, dok detalji o pogonima, količinama i rokovima ostaju poverljivi.
„Helsing“ već pravi hiljade dronova HX-2 za Ukrajinu
Uporedo sa projektom „Bars“, nemačka odbrambena tehnološka kompanija „Helsing“ proizvodi udarne dronove HX-2 za Ukrajinu u fabrici na jugu Nemačke.
Prvi pogon kompanije ima početni kapacitet veći od 1.000 dronova mesečno, a „Helsing“ je ranije objavio narudžbinu za dodatnih 6.000 letelica namenjenih ukrajinskim snagama. Kompanija navodi da Ukrajini već isporučuje nekoliko stotina primeraka mesečno.
Fabrika je organizovana tako da proizvodnja može brzo da se proširi i rasporedi na više lokacija. Ideja je da se izbegne zavisnost od jednog velikog pogona, koji bi u slučaju šireg sukoba mogao da postane laka meta.
Veštačka inteligencija traži cilj i kada je veza prekinuta
HX-2 je električni udarni dron mase 12 kilograma, maksimalne brzine oko 220 kilometara na sat i dometa do 100 kilometara. Tvrdnja da njegov domet iznosi 1.000 kilometara nije tačna — ta udaljenost odnosi se na „Bars“, a ne na HX-2.
Dron koristi ugrađenu veštačku inteligenciju za prepoznavanje i ponovno pronalaženje mete kada izgubi satelitski signal ili vezu sa operaterom. Zbog toga je otporniji na ometanje i sisteme elektronskog ratovanja, ali kompanija naglašava da čovek zadržava kontrolu nad ključnim odlukama.
HX-2 može da napada artiljeriju, oklopna vozila i utvrđene položaje, a više letelica može da bude povezano u koordinisanu grupu preko softverske platforme „Altra“. Jedan operater tada može da upravlja većim brojem dronova i usmerava ih prema različitim ciljevima.
Cena znatno niža od klasičnih raketa
Cena jednog drona HX-2 u medijskim izveštajima procenjuje se na približno 17.500 evra, mada „Helsing“ nije javno objavio jedinstvenu ugovorenu cenu za ukrajinske narudžbine.
Njegova glavna prednost nije domet strateške rakete, već mogućnost masovne proizvodnje i napada velikim brojem relativno jeftinih letelica. Takvi talasi mogu da preopterete protivvazdušnu odbranu i nateraju protivnika da na jeftin dron troši znatno skuplju raketu-presretač.
U Nemačkoj se širi i proizvodnja raketa za „patriot“
Nemačka paralelno povećava kapacitete za proizvodnju raketa namenjenih sistemima protivvazdušne odbrane „patriot“. Nemačka, Holandija i Španija ranije su zaključile ugovor vredan 5,1 milijardu evra za proizvodnju do 1.000 raketa PAC-2 u novom evropskom pogonu kompanije MBDA, a početak proizvodnje očekuje se krajem 2026. godine.
Odvojeno se razgovara o evropskom održavanju i mogućoj budućoj proizvodnji naprednijih raketa PAC-3. To još nije isto što i potpuno pokretanje nemačke proizvodnje čitavog sistema „patriot“ isključivo za Ukrajinu, ali pokazuje da se evropska vojna industrija ubrzano priprema za dugoročnu potražnju.
Kombinacija dalekometnog „Barsa“, masovno proizvedenog HX-2 i novih kapaciteta za rakete protivvazdušne odbrane pokazuje smer nemačko-ukrajinske saradnje: ukrajinska tehnologija i ratno iskustvo spajaju se sa nemačkim novcem, fabrikama i industrijskim lancima, dok se proizvodnja sve više premešta van Ukrajine.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Rusija i Kina razradile su višeslojni plan za suprotstavljanje satelitskoj mreži Starlink - od međunarodnog pravnog pritiska i zauzimanja ključnih frekvencija, preko selektivnog ometanja veze, do sajbernapada i fizičkog uništavanja satelita u orbiti.
Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Nemačka je pokrenula više paralelnih kanala prema Moskvi, dok Berlin pokušava da obezbedi vodeću ulogu Evrope u eventualnim pregovorima o završetku sukoba u Ukrajini.
U nemačkom političkom vrhu došlo je do ozbiljne promene odnosa prema Rusiji, pa Berlin posle godina prekida kontakata sada iza zatvorenih vrata traži način da ponovo uspostavi direktan dijalog sa Moskvom.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Noa Kriger, nemački desničar čečenskog porekla i član Alternative za Nemačku (AfD), otišao je u zonu Specijalne vojne operacije, nakon što je prethodno boravio u Groznom i tamo čečenskim zvaničnicima poklanjao bodeže Luftvafea sa kukastim krstom.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Tajkunski Danas, autošovinistička medijska trovačnica, ponovo je dokazala da će dati prostor svakom antisrpskom huškaču da napada Srbiju i pljuje srpske žrtve.
Aleksandar Graf Lambsdorf, doskorašnji nemački ambasador u Moskvi, otkrio je za Bild šta se dešava u srcu ruske moći, više detalja o Vladimiru Putinu, atmosferi u prestonici Rusije i ratu u Ukrajini.
Ustaška besramnost nema granica! Hrvatski istoričar Ante Nazor bez trunke srama izgovorio monstruozne tvrdnje gde je optužio proterane Srbe da su sami organizovali sopstveno čišćenje i bežanje sa ognjišta, dok je krvavu akciju Oluja i odnos prema civilima licemerno nazvao korektnim!
Novinarka tajunskog lista Danas Jelka Jovanović i voditelj tajkunske televizije Nova S - demonstrirali su nezapamćen nivo očaja i licemerja, priznavši da od njihovih političkih maštarija nema ništa.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je danas političara Vladana Đokića, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, kako se baškari u mestu Bigovo u Crnoj Gori i jede u jednom luksuznom restoranu, a sada smo otkrili i ko je muškarac koji mu je pravio društvo.
Najnovije žrtve opozicione sapunice su Radomir Lazović i njegov Zeleno-levi front, koje su lažni studenti odbacili. Tajkunska opozicija i njeni puleni ponovo su dokazali da se tu ne znaju ni ko pije ni ko plaća.
Sasvim "slučajno" mesec dana uoči izricanja presude pred Specijalnim sudom u Hagu Hašimu Tačiju i komandantima OVK, v.d. premijera tzv. Kosova Aljbin Kurti imenovao je Agrona Ljimanija, jednog od bivših komandanata tzv. OVK, za predsednika vladine Komisije za nestala lica.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo sa najvišom temperaturom od 35 do 40 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Ubistvo Gorana Veličkovića Goksija (33) ostalo je zabeleženo kao jedan od najsvirepijih i najdetaljnije pripremanih zločina klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Prema navodima optužnice Tužilaštva za organizovani kriminal, Veličković je 3. avgusta 2020. godine namamljeni na prevaru u najužem centru Beograda, prevezen u takozvanu "klanicu" u Ritopeku, gde je brutalno mučen i likvidiran.
Beogradska Hitna pomoć intervenisala je 101 put tokom protekle noći, a na ulicama prestonice dogodile dve saobraćajne nezgode bez teže povređenih lica.
Glumac Dragiša Milojković, koga će publika zauvek pamtiti kao Milutina iz serije "Seljaci", biće sahranjen u utorak, 4. avgusta, na Gradskom groblju u Jagodini.
Netfliks se suočava sa tužbom od 105 miliona dolara nakon što je iz njihovih kancelarija u Los Anđelesu ukraden eksterni hard-disk sa još neobjavljenim ratnim trilerom "Fortitude", u kom glavnu ulogu tumači Nikolas Kejdž.
Holivudski veteran Robert Redford (88) ispričao je jednom prilikom kontroverzne detalje iz snimanja legendarnog filma "The Way We Were" (1973) u kojem je glumio zajedno sa Barbrom Strejsend (82).
Nagli skok u reku, jezero ili more tokom velikih vrućina može izazvati takozvani hladni šok, iznenadnu reakciju organizma koja povećava rizik od utapanja, čak i kada voda nije ledena.
Jedno skriveno podešavanje na Android i iPhone telefonima može poboljšati kvalitet zvuka, omogućiti preciznije podešavanje glasnoće i učiniti slušanje muzike znatno prijatnijim.
Putovanja automobilom mogu da smanje stres, poprave raspoloženje i podstaknu osećaj sreće, jer zajednički doživljaji, nova mesta i sloboda izbora pozitivno utiču na naš mozak.
Mina Naumović supruga voditelja Ognjena Amidžića, otkrila je na Instagramu da su angažovali dadilju sa Filipina koja im pomaže u domaćinstvu i oko brige o ćerki Loli.
Na venčanju Neše Twinsa atmosfera je dovedena do usijanja, a među zvanicama koje su privukle posebnu pažnju našli su se pevačica Mina Kostić, njen partner Mane Ćuruvija Kasper i folker Era Ojdanić.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.