Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Kuvajtska naftna korporacija (KPC) zvanično je potvrdila da je jedan od njenih ključnih objekata bio meta ponovljenih iranskih napada. Postrojenje je pretrpelo veliku materijalnu štetu, a nekoliko ljudi je povređeno. Ranjenima je pružena pomoć, dok je ugroženo područje evakuisano.
Prema iranskim i regionalnim izvorima, pogođen je severni pristanišni deo kompleksa Kuvajtske nacionalne naftne kompanije (KNPC), koji se koristi za utovar i izvoz naftnih derivata. Kuvajtske vlasti nisu javno precizirale naziv pogođenog postrojenja, već su saopštile samo da je reč o vitalnom objektu naftnog sektora.
Na mestu udara buknuo je veliki požar. Vatrogasne ekipe pokušavale su da spreče širenje vatre na susedna postrojenja, dok se iznad područja podigao ogroman stub crnog dima. Rojters je objavio satelitski snimak na kojem se vidi dim u blizini naftnog objekta u kuvajtskoj oblasti Ahmadi.
Balistička raketa pogodila Akademiju bezbednosti
Tokom istog talasa napada pogođena je i Akademija za bezbednosne nauke Saad el Abdulah. Snimci objavljeni posle udara prikazuju požar koji zahvata kompleks, dok iz pojedinih delova objekta kulja gust dim.
Kuvajtske vlasti saopštile su da su iranske balističke rakete i dronovi tokom noći i jutra gađali vojne, bezbednosne, civilne i druge objekte od vitalnog značaja.
Pored naftne infrastrukture, pogođeni su objekti elektroenergetskog sistema i postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Povređeni su radnici naftnog sektora i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju požara.
Delovi presretnutih raketa i dronova pali su na više naseljenih područja i izazvali materijalnu štetu, ali prema dosadašnjim podacima tom prilikom nije bilo novih ljudskih žrtava.
Iran udara tamo gde vidi američke interese
Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) predstavlja napade na Kuvajt kao odmazdu protiv američke vojne infrastrukture i država koje omogućavaju Sjedinjenim Američkim Državama da sa njihove teritorije vode operacije protiv Irana.
Kuvajt je jedan od najvažnijih američkih vojnih oslonaca u Persijskom zalivu. U zemlji se nalazi približno 13.500 američkih vojnika, uglavnom u kampu Arifdžan i vazduhoplovnoj bazi Ali el Salem. Kuvajt takođe predstavlja sedište isturenih komandi američkih snaga u regionu.
IRGC je tokom poslednjih napada tvrdio da je pogodio američki centar za vojnu podršku u kampu Arifdžan i uništio radarski sistem u bazi Ali el Salem. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi te navode.
Zbog toga Teheran udare na kuvajtske naftne, komunikacione i bezbednosne objekte predstavlja kao napade na logističku mrežu koju koriste američke snage, a ne kao rat protiv samog Kuvajta.
Kuvajtske vlasti to tumačenje kategorički odbacuju. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Iran sistematski gađa civilnu i vitalnu infrastrukturu, ugrožava stanovništvo i krši međunarodno pravo.
Rat se sa baza proširio na naftu, struju i vodu
Najnoviji napad pokazuje da sukob više nije ograničen na vojne baze. Na udaru su naftni terminali, elektrane, postrojenja za desalinizaciju vode i objekti bezbednosnih službi, od kojih direktno zavisi svakodnevni život stanovništva.
Kuvajt je zbog neprekidnih raketnih i bespilotnih pretnji privremeno obustavljao avionski saobraćaj, dok su protivvazdušne jedinice pokušavale da presretnu projektile iznad zemlje.
Napad na naftni objekat posebno je opasan jer Kuvajt pripada ključnim proizvođačima i izvoznicima energenata u Persijskom zalivu. Svako duže oštećenje terminala, pristaništa ili rafinerijskih postrojenja može da poremeti izvoz i dodatno podigne cene nafte na svetskom tržištu.
Iran je sada direktno pokazao da je spreman da udara ne samo na američke vojnike, avione i radare, već i na čitavu infrastrukturu država koje smatra logističkom bazom Vašingtona. Kuvajt je, međutim, poručio da napade na naftu, struju i vodu smatra otvorenom agresijom na sopstvenu državu i stanovništvo.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Iranske snage saopštile su da su raketama i bespilotnim letelicama pogodile ključne objekte u američkoj vazduhoplovnoj bazi Ali al-Salem u Kuvajtu, u novom talasu udara na američke položaje širom Bliskog istoka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace i prvi čovek na takozvanoj "studentskoj listi", u kontinuitetu vodi bolesnu kampanju ismevanja srpske tradicije, vere i crkvenih vrednosti.
Blokaderi sa Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu odali su po ko zna koji put priznanje ustaškoj preklapači Severini, čiji je jedini zadatak u poslednje dve godine postalo najsramnije širenje mržnje prema svemu srpskom, a na šta je ona, podrazumeva se, odmah oduševljeno reagovala.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić očitala je bukvicu blokaderima neznalicama, onima koji bi da vode državu, a svakodnevno je nipodaštavaju i ponižavaju.
Na popularnom Iks profilu "Brkati Bradonja" objavljen je snimak koji u potpunosti raskrinkava mozgove blokadera i ukazuje na sav besmisao onoga što oni građanima Srbije u poslednje dve godine pokušavaju da nametnu kao nekakvu istinu.
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Britanski magazin What Car? i kompanija MotorEasy ispitali su više od 32.000 vlasnika i otkrili koji automobili u dve godine nisu imali ni jedan jedini kvar.
Darko Šarić, koji je osuđen na 14 godina zatvora zbog međunarodnog šverca 5,7 tona kokaina, a kom se sudi zajedno sa Veljkom Belivukom zbog četiri ubistva u Grčkoj, podneo je zahtev za uslovni otpust iz zatvora, a sednica sudskog veća održana je juče.
Jovan N. (28) uhapšen je i određeno mu je zadržavanje do 48 sati, a potom i saslušan u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu zbog ranjavanja Dušana K. (41) u stanu u Požeškoj ulici, nakon što se sam predao policiji.
Muž tukao i davio suprugu u Ugrinovcima i pretio da će da ubiti nju, njenu majku i sestru, drugi je pretukao ženu u četvrtom mesecu trudnoće, a jedna žena je zadobila opekotine nakon što je njen suprug tokom kratke svađe prosuo vrelu kafu po njoj. Ovo su samo neki u nizu nasilja nad ženama, a Vesna Stanojević, koordinatorka "Sigurne kuće" napominje da je porast broja slučajeva nasilja nad ženama ovog leta.
Kada neko nestane, porodica i prijatelji obično rade ono što bi svako uradio: zovu policiju, obilaze ulice, proveravaju mesta na kojima je nestala osoba poslednji put viđena i uključuju se u potragu. U takvim situacijama teško je i zamisliti da bi među ljudima koji tragaju za nestalom osobom mogao da bude neko ko već zna šta joj se dogodilo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila je M. J. (47) iz ovog grada, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, dok je protiv B. I. (53) iz ovog grada, osumnjičenog za isto krivično delo, podneta krivična prijava u redovnom postupku.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Striming servisi poput Netfliksa preferiraju da aplikaciju koristite direktno na TV-u jer tako prate svaki vaš korak, šta pretražujete, koje banere gledate i na čim se naslovima zadržavate.
Ako planirate da nabavite psa, izgled i veličina nisu jedine stvari koje treba uzeti u obzir. Neke rase poznate su po tome da su izuzetno glasne, često laju kada primete prolaznika, čuju nepoznat zvuk ili jednostavno žele pažnju.
Modno izdanje pevačice Aleksandre Prijović privuklo je veliku pažnju javnosti, a od "paprene" cene njene odevne kombinacije mnogima se zavrtelo u glavi.
Bivši vaterpolista Danilo Ikodinović je zaintrigirao javnost, nakon što je u jednom intervjuu indirektno potkačio svoje bivše supruge, pevačicu Natašu Bekvalac i odbojkašicu Maju Ognjenović, ali i evocirao uspomene na prvu ljubav Anju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.