Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Kuvajtska naftna korporacija (KPC) zvanično je potvrdila da je jedan od njenih ključnih objekata bio meta ponovljenih iranskih napada. Postrojenje je pretrpelo veliku materijalnu štetu, a nekoliko ljudi je povređeno. Ranjenima je pružena pomoć, dok je ugroženo područje evakuisano.
Prema iranskim i regionalnim izvorima, pogođen je severni pristanišni deo kompleksa Kuvajtske nacionalne naftne kompanije (KNPC), koji se koristi za utovar i izvoz naftnih derivata. Kuvajtske vlasti nisu javno precizirale naziv pogođenog postrojenja, već su saopštile samo da je reč o vitalnom objektu naftnog sektora.
Na mestu udara buknuo je veliki požar. Vatrogasne ekipe pokušavale su da spreče širenje vatre na susedna postrojenja, dok se iznad područja podigao ogroman stub crnog dima. Rojters je objavio satelitski snimak na kojem se vidi dim u blizini naftnog objekta u kuvajtskoj oblasti Ahmadi.
Balistička raketa pogodila Akademiju bezbednosti
Tokom istog talasa napada pogođena je i Akademija za bezbednosne nauke Saad el Abdulah. Snimci objavljeni posle udara prikazuju požar koji zahvata kompleks, dok iz pojedinih delova objekta kulja gust dim.
Kuvajtske vlasti saopštile su da su iranske balističke rakete i dronovi tokom noći i jutra gađali vojne, bezbednosne, civilne i druge objekte od vitalnog značaja.
Pored naftne infrastrukture, pogođeni su objekti elektroenergetskog sistema i postrojenje za proizvodnju električne energije i desalinizaciju vode. Povređeni su radnici naftnog sektora i vatrogasci koji su učestvovali u gašenju požara.
Delovi presretnutih raketa i dronova pali su na više naseljenih područja i izazvali materijalnu štetu, ali prema dosadašnjim podacima tom prilikom nije bilo novih ljudskih žrtava.
Iran udara tamo gde vidi američke interese
Korpus čuvara Islamske revolucije (IRGC) predstavlja napade na Kuvajt kao odmazdu protiv američke vojne infrastrukture i država koje omogućavaju Sjedinjenim Američkim Državama da sa njihove teritorije vode operacije protiv Irana.
Kuvajt je jedan od najvažnijih američkih vojnih oslonaca u Persijskom zalivu. U zemlji se nalazi približno 13.500 američkih vojnika, uglavnom u kampu Arifdžan i vazduhoplovnoj bazi Ali el Salem. Kuvajt takođe predstavlja sedište isturenih komandi američkih snaga u regionu.
IRGC je tokom poslednjih napada tvrdio da je pogodio američki centar za vojnu podršku u kampu Arifdžan i uništio radarski sistem u bazi Ali el Salem. Rojters nije mogao nezavisno da potvrdi te navode.
Zbog toga Teheran udare na kuvajtske naftne, komunikacione i bezbednosne objekte predstavlja kao napade na logističku mrežu koju koriste američke snage, a ne kao rat protiv samog Kuvajta.
Kuvajtske vlasti to tumačenje kategorički odbacuju. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Iran sistematski gađa civilnu i vitalnu infrastrukturu, ugrožava stanovništvo i krši međunarodno pravo.
Rat se sa baza proširio na naftu, struju i vodu
Najnoviji napad pokazuje da sukob više nije ograničen na vojne baze. Na udaru su naftni terminali, elektrane, postrojenja za desalinizaciju vode i objekti bezbednosnih službi, od kojih direktno zavisi svakodnevni život stanovništva.
Kuvajt je zbog neprekidnih raketnih i bespilotnih pretnji privremeno obustavljao avionski saobraćaj, dok su protivvazdušne jedinice pokušavale da presretnu projektile iznad zemlje.
Napad na naftni objekat posebno je opasan jer Kuvajt pripada ključnim proizvođačima i izvoznicima energenata u Persijskom zalivu. Svako duže oštećenje terminala, pristaništa ili rafinerijskih postrojenja može da poremeti izvoz i dodatno podigne cene nafte na svetskom tržištu.
Iran je sada direktno pokazao da je spreman da udara ne samo na američke vojnike, avione i radare, već i na čitavu infrastrukturu država koje smatra logističkom bazom Vašingtona. Kuvajt je, međutim, poručio da napade na naftu, struju i vodu smatra otvorenom agresijom na sopstvenu državu i stanovništvo.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Iran je gađao američku vojnu infrastrukturu u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru tokom noći i jutra kao odgovor na novi talas američkih napada na Islamsku Republiku.
Iranski Korpus islamske revolucionarne garde poručio je SAD da "nisu naučile lekcije", nakon napada na američke vojne ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Razlog zašto su blokaderi napravili brutalnu čistku na svojoj izbornoj listi i vetirali blokaderskog glumca Dragana Gagija Jovanovića konačno je izašao na videlo. Redakcija Informera došla je do ekskluzivnih fotografija koje razotkrivaju sve licemerje i dvojne aršine ove opozicione grupe.
Dežurni opozicioni analitičar i lažni istraživač javnog mnjenja Đorđe Vukadinović zakukao je na tajkunskoj televiziji Nova S, pa čak izgovorio i "neka nam je Bog u pomoći" u trenutku dok je govorio o snazi, odnosno kompaktnosti aktuelne vlasti, s jedne strane, i o potpunom rasulu u redovima blokadera, s druge.
U svojoj sramnoj kolumni na tajkunsom portalu "Danas", Marko Vidojković je Republiku Srpsku Krajinu skandalozno nazvao "proto-ćacilendom", svesno udarajući na mučenički narod!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obići će sutra radove na rekonstrukciji i prenameni „Starog železničkog mosta“ u pešački most, u okviru projekta "Beograd na vodi".
Nakon obavljenog uviđaja u porodičnoj kući ubijenog penzionera (71) u naselju Jelas u Slavonskom Brodu, pripadnici policije podneli su krivičnu prijavu za teško ubistvo protiv njegove partnerke (36).
Pripadnici granične policije presekli su lanac krijumčarenja droge na graničnom prelazu Šćepan Polje, gde su zaplenili oko 20 kilograma marihuane i stavili lisice na ruke M. S. (27) iz Zete.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Šta zapravo muškarci najviše cene kod žene tokom intimnih odnosa? Devet muškaraca je za magazin Cosmopolitan otkrilo šta za njih znači kada kažu da je žena dobra u krevetu, a neki odgovori mogli bi da iznenade.
U svetu ljubavi dela često govore više od reči. Ta tvrdnja važi i za poljupce - različite vrste poljubaca imaju mala skrivena značenja, koja vam mogu mnogo toga reći.
Ovaj čudesni starinski namaz od pečenih paprika, sira i penušavog maslaca pravi je pogodak. Spoj mirisa dimljene paprike, kremastog maslaca i sira daje savršen domaći delikates koji se topi na svežem hlebu.
Pevačica Tina Ivanović svog sina dobila je kao mlada devojka, a zbog loše situacije u porodici u kojoj je bila udata, donela je odluku da je najbolje da se odseli odatle i naslednika ostavi kod oca.
Rijaliti učesnici Maja Marinković i Asmin Durdžić otvoreno su progovorili o renoviranju stana, planovima za naredni period, ali i mogućem putovanju u Dubrovnik, o kom se poslednjih dana spekuliše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.