Iran bi u narednim nedeljama trebalo da dobije prvu isporuku iz paketa od 300 do 400 kineskih prenosivih raketnih sistema protivvazdušne odbrane, dok Teheran ubrzano obnavlja zaštitu vojnih objekata i strateške infrastrukture posle višemesečnih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Ugovor obuhvata kineske sisteme QW-12 i FN-16, a njegova vrednost procenjena je na između 60 i 70 miliona dolara, navela su za Rojters tri izvora upoznata sa sporazumom.
Oni su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti posla. Ministarstvo spoljnih poslova Irana nije odgovorilo na zahtev za komentar, dok je Peking kategorički odbacio tvrdnju da je isporuka ugovorena.
„Relevantni izveštaji su potpuno neosnovani. Kina je dosledno igrala ulogu u promovisanju mira i okončanju sukoba“, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Posrednik iz Hong Konga, isporuka preko Pakistana
Prema izvorima Rojtersa, ugovor je potpisan sa kompanijom „Džongćing Baošang internešenel investment“ iz Hong Konga, koja je posredovala između iranske strane i kineskog proizvođača.
Prve isporuke trebalo bi da krenu vazdušnim putem iz Urumćija, grada na krajnjem zapadu Kine. Oprema bi zatim preko Pakistana bila prebačena u Iran.
Izvori nisu precizirali da li bi deo puta kroz Pakistan bio pređen avionima ili kopnenim transportom.
Odeljenje pakistanske vojske za odnose s javnošću (ISPR) odbacilo je tvrdnje da Islamabad učestvuje u prebacivanju kineskog protivvazdušnog oružja Iranu.
Zapadni obaveštajni izvori tvrde da je Teheran razmatrao i korišćenje kopnenih ruta za transport kineske vojne opreme i komponenti dvostruke namene. Cilj bi bio da se isporuke učine manje vidljivim i smanji mogućnost njihovog ometanja.
Iran krpi rupu u protivvazdušnoj odbrani
Nabavka je dogovorena posle višemesečnog sukoba tokom kojeg su SAD i Izrael gađali objekte povezane sa iranskim raketnim, bespilotnim i protivvazdušnim programima.
Iran je odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letelica prema američkim i izraelskim ciljevima.
Vazdušni udari razotkrili su ozbiljne slabosti iranske protivvazdušne odbrane, posebno u zaštiti vojnih postrojenja, energetskih objekata i druge strateške infrastrukture od savremenih aviona, dronova i precizno navođenog oružja.
Prenosivi raketni sistemi protivvazdušne odbrane imaju veliku prednost upravo zbog mobilnosti. Njima upravljaju mali timovi, mogu brzo da se postave oko važnih objekata i često menjaju položaj, zbog čega ih je znatno teže otkriti i uništiti od velikih stacionarnih baterija.
Sistemi QW-12 i FN-16 koriste infracrveno navođene rakete zemlja–vazduh, namenjene prvenstveno obaranju niskoletećih aviona, helikoptera i bespilotnih letelica.
Ovi sistemi Iranu ne mogu da obezbede potpunu zaštitu vazdušnog prostora niti da zamene odbranu velikog dometa. Mogu, međutim, da stvore dodatnu opasnost za letelice koje se približe važnim vojnim i energetskim objektima na manjim visinama.
Teheran se okreće kineskom oružju
Iran je tokom prethodne dve decenije uložio velika sredstva u razvoj sopstvenih balističkih i krstarećih raketa, dronova, radara i sistema protivvazdušne odbrane.
Ipak, međunarodne sankcije, ograničen pristup savremenoj tehnologiji i gubici pretrpljeni u sukobu primoravaju Teheran da se i dalje oslanja na strane dobavljače.
Rojters je ranije objavio da se Iran približio posebnom sporazumu sa Kinom o nabavci protivbrodskih krstarećih raketa, kojima bi mogao da ojača odbranu obale i ugrozi ratne brodove u Persijskom zalivu.
Nije utvrđeno da li je taj sporazum zaključen. Ukoliko se potvrdi nabavka nekoliko stotina sistema QW-12 i FN-16, to bi predstavljalo jedan od najvećih poznatih iranskih poslova za obnovu protivvazdušne odbrane kratkog dometa od početka rata.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Američki predsednik Donald Tramp pitao je kineskog predsednika Si Đinpinga da li bi Kina bila zainteresovana za kupovinu američkog oružja, izjavio je američki ambasador u Pekingu Dejvid Perdu.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Informer je došao u posed lekarskog izveštaja odbornice Kreni-Promeni Tatjane Mićić, koja je tvrdila da ju je fizički napao gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić, te da je zadobila teške povrede, ali pokazalo se upravo suprotno.
Kapiten Crvenog tima Nikola Lakić ušao je u raspravu sa članicom svog tima Ivanom Ivanović zbog njenog odnosa sa Mihailom Adžićem koji je prešao u suparnički tim.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je saučešće porodici, prijateljima i kolegama Nebojše Radoševića, dugogodišnjeg novinara i urednika novinske agencije Tanjug.
Iz "Elektroprivrede Srbije" upozorili su na internet prevaru u kojoj se građanima šalju lažne elektronske poruke kojima se primaocima navodno dostavljaju računi za električnu energiju.
U prisustvu velikog broja vernika, na steni kod manastira Končul osveštan je Časni krst, podignut uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija.
Osam maloletnika dobilo je vaspitne mere nakon što su preko aplikacije Grindr dogovarali susrete sa muškarcima, a zatim ih na području Vrbovca napadali i pljačkali.
Neki počinioci pokušavaju da uklone dokaze odmah nakon zločina. Raskomadaju telo, sakriju ga, odvezu na drugu lokaciju ili pokušaju da automobilom i odećom uklone tragove. Ali ponekad plan potpuno propadne.
Policija u Travniku, u BiH, u ponedeljak je pretresom kuće, okućnice, pratećih objekata i vozila koje koristi M. C. (59) iz Travnika, pronašla dve puške, veću količinu municije, četiri bombe kao i pripadajuću vojnu opremu.
Zajedničkom, munjevitom i profesionalno izvedenom akcijom pripadnika Uprave granične policije (UGP) i Policijske uprave u Novom Sadu, presečen je još jedan veliki krijumčarski lanac.
Film slavnog reditelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare“, potresno svedočanstvo o stravičnom stradanju najmlađih sa Kozare u sistemu ustaških logora Nezavisne Države Hrvatske, uskoro kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije i Evrope.
Bivši verenik američke glumice Hejden Panetijer i nekadašnji svetski šampion u boksu Vladimir Kličko podneo je sudu u Los Anđelesu hitan zahtev da bude imenovan za privremenog zastupnika imovine njihove 11-godišnje ćerke Kaje, kako bi zaštitio njeno nasledstvo nakon smrti majke.
Glumica Dakota Džonson podigla je ogromnu prašinu u javnosti nakon što je otvoreno progovorila o snimanju izuzetno provokativnih i intimnih scena sa kolegicom En Hatavej za predstojeći film "Veriti".
Ćerka Anđeline Džoli i Breda Pita, Zahara, zvanično se odrekla očevog prezimena i od sada se preziva samo Džoli, čime je još jedan član nekadašnje porodice slavnog holivudskog para odlučio da ukloni "Pit" iz svog imena.
Na ovogodišnjoj Nedelji mode u Parizu, kozmetički gigant L’Oréal Paris priredio je spektakl za pamćenje. U centru pažnje našla se Eva Longorija, koja je ulogu brend ambasadorke još jednom pretvorila u čistu magiju.
Priprema zimnice ne mora da traje ceo dan. Otkrijte recept za brzi ajvar od babura koji se ne peče i ne ljušti, a zahvaljujući renu uvek dobija bogat, pikantan ukus i finu gustinu.
Starleta i influenserka Aleksandra Subotić oglasila se za Informer nakon što je na svom Instagram profilu objavila da je njena 12-godišnja ćerka doživela vršnjačko nasilje.
Majka Aleksandre Subotić i bivša sportiskinja Ljuba Pantović oglasila se povodom incidenta u kojem je njena unuka Magdalena učestvovala u tuči sa vršnjakinjom u školi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.