Iran bi u narednim nedeljama trebalo da dobije prvu isporuku iz paketa od 300 do 400 kineskih prenosivih raketnih sistema protivvazdušne odbrane, dok Teheran ubrzano obnavlja zaštitu vojnih objekata i strateške infrastrukture posle višemesečnih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Ugovor obuhvata kineske sisteme QW-12 i FN-16, a njegova vrednost procenjena je na između 60 i 70 miliona dolara, navela su za Rojters tri izvora upoznata sa sporazumom.
Oni su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti posla. Ministarstvo spoljnih poslova Irana nije odgovorilo na zahtev za komentar, dok je Peking kategorički odbacio tvrdnju da je isporuka ugovorena.
„Relevantni izveštaji su potpuno neosnovani. Kina je dosledno igrala ulogu u promovisanju mira i okončanju sukoba“, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Posrednik iz Hong Konga, isporuka preko Pakistana
Prema izvorima Rojtersa, ugovor je potpisan sa kompanijom „Džongćing Baošang internešenel investment“ iz Hong Konga, koja je posredovala između iranske strane i kineskog proizvođača.
Prve isporuke trebalo bi da krenu vazdušnim putem iz Urumćija, grada na krajnjem zapadu Kine. Oprema bi zatim preko Pakistana bila prebačena u Iran.
Izvori nisu precizirali da li bi deo puta kroz Pakistan bio pređen avionima ili kopnenim transportom.
Odeljenje pakistanske vojske za odnose s javnošću (ISPR) odbacilo je tvrdnje da Islamabad učestvuje u prebacivanju kineskog protivvazdušnog oružja Iranu.
Zapadni obaveštajni izvori tvrde da je Teheran razmatrao i korišćenje kopnenih ruta za transport kineske vojne opreme i komponenti dvostruke namene. Cilj bi bio da se isporuke učine manje vidljivim i smanji mogućnost njihovog ometanja.
Iran krpi rupu u protivvazdušnoj odbrani
Nabavka je dogovorena posle višemesečnog sukoba tokom kojeg su SAD i Izrael gađali objekte povezane sa iranskim raketnim, bespilotnim i protivvazdušnim programima.
Iran je odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letelica prema američkim i izraelskim ciljevima.
Vazdušni udari razotkrili su ozbiljne slabosti iranske protivvazdušne odbrane, posebno u zaštiti vojnih postrojenja, energetskih objekata i druge strateške infrastrukture od savremenih aviona, dronova i precizno navođenog oružja.
Prenosivi raketni sistemi protivvazdušne odbrane imaju veliku prednost upravo zbog mobilnosti. Njima upravljaju mali timovi, mogu brzo da se postave oko važnih objekata i često menjaju položaj, zbog čega ih je znatno teže otkriti i uništiti od velikih stacionarnih baterija.
Sistemi QW-12 i FN-16 koriste infracrveno navođene rakete zemlja–vazduh, namenjene prvenstveno obaranju niskoletećih aviona, helikoptera i bespilotnih letelica.
Ovi sistemi Iranu ne mogu da obezbede potpunu zaštitu vazdušnog prostora niti da zamene odbranu velikog dometa. Mogu, međutim, da stvore dodatnu opasnost za letelice koje se približe važnim vojnim i energetskim objektima na manjim visinama.
Teheran se okreće kineskom oružju
Iran je tokom prethodne dve decenije uložio velika sredstva u razvoj sopstvenih balističkih i krstarećih raketa, dronova, radara i sistema protivvazdušne odbrane.
Ipak, međunarodne sankcije, ograničen pristup savremenoj tehnologiji i gubici pretrpljeni u sukobu primoravaju Teheran da se i dalje oslanja na strane dobavljače.
Rojters je ranije objavio da se Iran približio posebnom sporazumu sa Kinom o nabavci protivbrodskih krstarećih raketa, kojima bi mogao da ojača odbranu obale i ugrozi ratne brodove u Persijskom zalivu.
Nije utvrđeno da li je taj sporazum zaključen. Ukoliko se potvrdi nabavka nekoliko stotina sistema QW-12 i FN-16, to bi predstavljalo jedan od najvećih poznatih iranskih poslova za obnovu protivvazdušne odbrane kratkog dometa od početka rata.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Američki predsednik Donald Tramp pitao je kineskog predsednika Si Đinpinga da li bi Kina bila zainteresovana za kupovinu američkog oružja, izjavio je američki ambasador u Pekingu Dejvid Perdu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Dok blokaderi pokušavaju da obmanu javnost lažima, opozicioni analitičar Nikola Parun je otkrio istinu i potvrdio da stranci ne mogu da shvate farsu sa blokaderskom listom, a politika i finansije pod vodstvom Aleksandra Vučića i Siniše Malog su neprevaziđene!
Šest dana je ostalo do parlamentarnih izbora koji su zakazani za 25. oktobar, a ta nedelja je ključni dan u kojem građani određuju sudbinu Srbije, ocenjuju sagovornici Informera!
Televizija N1 povukla je potez koji bi se slobodno mogao okarakterisati kao pravi primer segregacjie i nacističke represije, kada je Aleksandru Vučiću zabranila da predstavi program izborne liste koja nosi njegovo ime.
Ana Brnabić uputila je pismo predsednici Evropskog parlamenta Roberti Mecoli, u kojem je izrazila snažan protest zbog sastava delegacije evropskih poslanika koja će od 22. do 26. oktobra boraviti u Srbiji kako bi posmatrala izborni proces, posebno osporavajući imenovanje austrijskog evroposlanika Andreasa Šidera za šefa misije.
Hajro Seferović iz Bara, objasnio je zbog čega je važno da lista ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' pobedi na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Čak i tajkunski list "Danas", koji otvoreno navija za blokadere i rušenje države, priznao je istinu - takozvana "Studentska lista" ne nudi apsolutno ništa, a njihovi kandidati su se u televizijskim duelima obrukali.
U najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija, koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za luksuz, a pobedu je odneo Crveni tim, koji je tako osvojio sedmodnevni boravak u luksuznoj vili, ali i 40 minuta razgovora sa najbližima.
Takmičari iz Plavog tima u Exatlonu Dragomir Radojević i Sanja Filipović složili su se da ovonedeljni kapiten njihovog tima treba da bude Strahinja Jovanić.
Takmičar Crvenog tima Nikola Lakić požalio se voditeljki "Exatlona" Tijani Jović da su ga iscrpele naporne trke na poligonu, a ona je imala savršeno rešenje za to.
Zahvaljujući subvencijama države po osnovu rođenja deteta, još 100 majki dobilo je pravo na bespovratna sredstva do 20.000 evra za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine.
Slovenačka policija je juče uhapsila državljanku Srbije D.P. (45), za kojom je Interpol Podgorica raspisao međunarodnu poternicu zbog krivičnog dela oduzimanje deteta, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
Pred vama su priče ljudi koji su gledali smrti u oči, izgubili svoje najmilije ili u poslednjem sekundu spasili nevina bića iz pakla. Ovo su ispovesti koje Srbija nikada neće zaboraviti.
Vlasnik zagrebačke auto-perionice Nino N. (27) nepravosnažno je osuđen na deset godina zatvora, zbog četvorostrukog pokušaja ubistva stranih državljana u naselju Folnegovićevo.
Poznata novinarka Kristijan Amanpur (68) saopštila je u ponedeljak da nakon čak 43 godine napušta televizijsku mrežu CNN, na kojoj je izgradila karijeru izveštavajući sa najopasnijih svetskih kriznih žarišta.
Romeo Bekam (24), sin slavnog fudbalera Dejvida Bekama i modne dizajnerke Viktorije Bekam, okušao se u glumačkim vodama i debitovao na velikom platnu u francuskoj romantičnoj drami "Forty Love".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, šokirao je javnost kada je priznao da ga je glumac Miodrag Petrović Čkalja stavio na svoju "crnu listu", zbog čega je odbio jednu od najvažnijih uloga u karijeri.
Dok milioni ljudi širom sveta padaju na njihove fotografije na društvenim mrežama, iskusni veterinar šokirao je javnost tvrdnjom da jazavičara, francuskog buldoga, belgijskog ovčara, border kolija i labradora nikada ne bi imao u svom domu.
Bivša rijaliti učesnica i pevačica Bojana Stanačić, poznatija kao Bojana Barbi, i dalje privlači pažnju javnosti svojim nesvakidašnjim stilom, ona danas redovno nastupa širom Srbije i regiona, a kada nije na muzičkoj sceni, vreme provodi u porodičnom biznisu i na društvenim mrežama, gde sa pratiocima deli detalje iz svakodnevice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.