Iran bi u narednim nedeljama trebalo da dobije prvu isporuku iz paketa od 300 do 400 kineskih prenosivih raketnih sistema protivvazdušne odbrane, dok Teheran ubrzano obnavlja zaštitu vojnih objekata i strateške infrastrukture posle višemesečnih udara Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Ugovor obuhvata kineske sisteme QW-12 i FN-16, a njegova vrednost procenjena je na između 60 i 70 miliona dolara, navela su za Rojters tri izvora upoznata sa sporazumom.
Oni su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti posla. Ministarstvo spoljnih poslova Irana nije odgovorilo na zahtev za komentar, dok je Peking kategorički odbacio tvrdnju da je isporuka ugovorena.
„Relevantni izveštaji su potpuno neosnovani. Kina je dosledno igrala ulogu u promovisanju mira i okončanju sukoba“, saopštilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Posrednik iz Hong Konga, isporuka preko Pakistana
Prema izvorima Rojtersa, ugovor je potpisan sa kompanijom „Džongćing Baošang internešenel investment“ iz Hong Konga, koja je posredovala između iranske strane i kineskog proizvođača.
Prve isporuke trebalo bi da krenu vazdušnim putem iz Urumćija, grada na krajnjem zapadu Kine. Oprema bi zatim preko Pakistana bila prebačena u Iran.
Izvori nisu precizirali da li bi deo puta kroz Pakistan bio pređen avionima ili kopnenim transportom.
Odeljenje pakistanske vojske za odnose s javnošću (ISPR) odbacilo je tvrdnje da Islamabad učestvuje u prebacivanju kineskog protivvazdušnog oružja Iranu.
Zapadni obaveštajni izvori tvrde da je Teheran razmatrao i korišćenje kopnenih ruta za transport kineske vojne opreme i komponenti dvostruke namene. Cilj bi bio da se isporuke učine manje vidljivim i smanji mogućnost njihovog ometanja.
Iran krpi rupu u protivvazdušnoj odbrani
Nabavka je dogovorena posle višemesečnog sukoba tokom kojeg su SAD i Izrael gađali objekte povezane sa iranskim raketnim, bespilotnim i protivvazdušnim programima.
Iran je odgovorio lansiranjem balističkih raketa i bespilotnih letelica prema američkim i izraelskim ciljevima.
Vazdušni udari razotkrili su ozbiljne slabosti iranske protivvazdušne odbrane, posebno u zaštiti vojnih postrojenja, energetskih objekata i druge strateške infrastrukture od savremenih aviona, dronova i precizno navođenog oružja.
Prenosivi raketni sistemi protivvazdušne odbrane imaju veliku prednost upravo zbog mobilnosti. Njima upravljaju mali timovi, mogu brzo da se postave oko važnih objekata i često menjaju položaj, zbog čega ih je znatno teže otkriti i uništiti od velikih stacionarnih baterija.
Sistemi QW-12 i FN-16 koriste infracrveno navođene rakete zemlja–vazduh, namenjene prvenstveno obaranju niskoletećih aviona, helikoptera i bespilotnih letelica.
Ovi sistemi Iranu ne mogu da obezbede potpunu zaštitu vazdušnog prostora niti da zamene odbranu velikog dometa. Mogu, međutim, da stvore dodatnu opasnost za letelice koje se približe važnim vojnim i energetskim objektima na manjim visinama.
Teheran se okreće kineskom oružju
Iran je tokom prethodne dve decenije uložio velika sredstva u razvoj sopstvenih balističkih i krstarećih raketa, dronova, radara i sistema protivvazdušne odbrane.
Ipak, međunarodne sankcije, ograničen pristup savremenoj tehnologiji i gubici pretrpljeni u sukobu primoravaju Teheran da se i dalje oslanja na strane dobavljače.
Rojters je ranije objavio da se Iran približio posebnom sporazumu sa Kinom o nabavci protivbrodskih krstarećih raketa, kojima bi mogao da ojača odbranu obale i ugrozi ratne brodove u Persijskom zalivu.
Nije utvrđeno da li je taj sporazum zaključen. Ukoliko se potvrdi nabavka nekoliko stotina sistema QW-12 i FN-16, to bi predstavljalo jedan od najvećih poznatih iranskih poslova za obnovu protivvazdušne odbrane kratkog dometa od početka rata.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
Američki Senat odobrio je u drugom proceduralnom glasanju predlog zakona kojim se uvode nove sankcije Rusiji i Iranu, čime je inicijativa prošla još jednu važnu fazu zakonodavnog procesa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić reagovala je na društvenoj mreži Iks nakon objave CRTE o razgovoru predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa građaninom tokom njegove posete Topličkom okrugu.
Specijalni izaslanik predsednika SAD za posebne misije Ričard Grenel izjavio je da je premijer u tehničkom mandatu i lider Samoopredeljenja Aljbin Kurti izazvao političku krizu na Kosovu, te ocenio da Zapad više neće sarađivati sa njim „jer se samo žali i stvara blokade“, prenosi Gazeta ekspres.
Koncentracioni logor "Lora" u Splitu zvanično je zatvoren na današnji dan pre 1997. godine, a predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta podsetio je da je "Lora" nastavila da postoji dve godine nakon završetka rata i da je logor zatvoren pod direktnim pritiskom međunarodnih organizacija.
Ministar Nemanja Starović rasturio je Dragana Đilasa nakon što tajkun napao predsednika Srpske napredne stranke i savetnika predsednika Srbije Aleksandra Vučića Miloša Vučevića.
Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije i član Predsedništva Srpske napredne stranke Milica Nikolić ponovo je rasturila najpoznatiju srpsku preletačicu Mariniku Tepić.
Ruski avion Iljušin Ministarstva za civilnu zaštitu, vanredne situacije i otklanjanje posledica elementarnih nepogoda Ruske Federacije, sleteo je večeras na Aerodrom ''Konstantin Veliki'' u Nišu.
Na grčkom ostrvu Rodos, gde se u ovom trenutku nalazi mnogo Srba, svakodnevno se na desetine pacijenata javi zbog simptoma upale gastrointestinalnog trakta.
Više državno tužilaštvo u Podgorici saslušalo je devet svedoka i preduzima sve radnje u cilju rasvetljavanja slučaja u kojem je, kako se sumnja, osuđenik V. B. (23) silovao pedesettrogodišnjeg zatvorenika sa kojim je delio ćeliju u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu.
Hrvatska policija večeras je pronašla i uhapsila Ž. B. (47) na području zagrebačkog naselja Jarun, čime je zvanično okončana opsežna potera koja je trajala oko 30 sati. Begunac je lociran i savladan nakon što je dan ranije uspeo da pobegne policajcima tokom sprovođenja u istražni zatvor Remetinec.
Jedan zločin dogodi se u Budvi, drugi u Beogradu, između njih prođe gotovo godinu dana, a naizgled ih ništa ne povezuje. Ipak, tragovi sa mesta pucnjave mogu da otvore potpuno novu istragu.
Glumica Tatjana Lukjanova je zbog premijere predstave "Neprijatelji" svojevremeno pričala da je želela da izvrši samoubistvo ili da zauvek napusti pozorište.
Tokom avgusta na raspolaganju je veliki broj sezonskih plodova koji su ukusni, sveži i često pristupačniji. Zbog toga je ovo dobar period da osobe sa povišenim holesterolom u svoju ishranu uključe više voća koje je bogato vlaknima i antioksidansima.
Osim uobičajenog nanošenja na vrat, zglobove i prostor iza ušiju, postoji i jednostavna tehnika nanošenja parfema koja privlači sve više pažnje - takozvana metoda obrnutog trougla.
Naučnici su istražili čak 138 različitih rasa pasa kako bi utvrdili koja je najlepša. Na osnovu savršenih proporcija, jedna rasa se posebno izdvojila i zauzela prvo mesto na listi najlepših pasa na svetu.
Kompanija iz Kupertina upozorila je korisnike na opasnost od špijunskog softvera koji može ugroziti privatnost i bezbednost uređaja. Upozorenje se odnosi na korisnike koji bi mogli biti meta sofisticiranih napada.
Muzički producent i harmonikaš Mikica Gačić oglasio se za Informer, nakon što je javnost saznala da glas njegovog unuka Tadeja, sina Goge Babić i Marka Gačića otvara pesmu "Balkanboy" Jelene Karleuše.
Jovana Đorđić, unuka legende narodne muzike Predraga Živkovića Tozovca, ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama objavom vrelih fotografija s letovanja.
Voditeljka Bojana Lazić uživa na zasluženom odmoru, a sada je fotografijama u bikiniju raspametila pratioce pokazavši svoje izvajano telo i vitku liniju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.