Evropa trenutno nije sposobna da izdrži dugotrajan rat iscrpljivanja sa Rusijom, upozorili su vojni planeri koji sarađuju sa NATO-om.
Procena je izneta na forumu koji je organizovala Minhenska bezbednosna konferencija, gde su evropski bezbednosni i vojni zvaničnici otvoreno razgovarali o tome šta bi se dogodilo ukoliko bi sadašnja konfrontacija jednog dana prerasla u direktan rat Rusije i NATO-a, piše britanski Gardijan.
Zaključak nije nimalo ohrabrujući.
Evropa bi, prema njihovoj proceni, veoma teško podnela dugotrajan sukob u kojem bi mesecima ili godinama morale da se nadoknađuju ogromne količine municije, tehnike i ljudstva. Zbog toga NATO planeri trenutno moraju da razmišljaju o scenariju relativno kratkog rata, jer politička i društvena spremnost evropskih država za višegodišnje iscrpljivanje jednostavno nije dovoljna.
Evropa bi morala da završi rat brzo
Jedan od najvećih problema nije samo pitanje koliko tenkova, raketa ili granata Evropa trenutno ima.
Problem je koliko dugo bi mogla da ih proizvodi, plaća i šalje na front ukoliko bi sukob trajao godinama.
Zvaničnici koji su govorili na skupu ocenili su da evropsko stanovništvo nije pripremljeno za takvu vrstu rata, dok političari svojim biračima nisu objasnili kakve bi žrtve zahtevalo ozbiljno prebacivanje država na mnogo viši nivo vojne spremnosti.
Jedan bivši član britanske vlade priznao je da je Zapad bio „očajan“ u objašnjavanju javnosti razmera sukoba koji već postoji sa Rusijom, dok je britanski diplomata ocenio da su prethodne vlade učinile veoma malo da stanovništvu objasne kakvu pretnju smatraju da Moskva predstavlja.
- Nivo debate bio je na nivou obdaništa - rekao je jedan od diplomata.
To evropske vlade stavlja pred veoma neprijatan izbor.
Ako žele mnogo veće vojne budžete, novac moraju da pronađu kroz veće poreze, novo zaduživanje ili smanjenje drugih rashoda, uključujući socijalna davanja.
A upravo tu nastaje politički problem: biračima koji se već bore sa cenama stanovanja, energenata, hrane i drugih životnih troškova trebalo bi objasniti zašto deo novca treba prebaciti iz socijalnih programa u vojsku.
Britanija je ove godine već pokazala koliko je ta računica teška. Rasprava o povećanju izdvajanja za odbranu pretvorila se u otvoreni sukob oko toga da li vojsku treba finansirati rezanjem socijalnih programa, povećanjem poreza ili novim zaduživanjem.
Amerika se sprema da deo tereta prebaci Evropi
Problem postaje još ozbiljniji jer Vašington razmatra smanjenje sopstvenih obaveza u konvencionalnoj odbrani Evrope.
Američki ministar odbrane Pit Hegset već je najavio reviziju raspoređivanja američkih snaga na kontinentu, a odluke o budućem broju vojnika očekuju se narednih meseci.
Evropske države zbog toga pokušavaju da naprave sistem koji bi mogao da funkcioniše čak i uz mnogo manju američku pomoć.
U centru tih planova nalazi se takozvana grupa E5 – Francuska, Nemačka, Italija, Poljska i Velika Britanija – pet velikih evropskih vojnih sila koje pokušavaju da preuzmu veću odgovornost za odbranu kontinenta.
One već razgovaraju o zajedničkoj nabavci protivvazdušne i protivraketne odbrane, dalekometnog preciznog naoružanja i sistema za rano upozoravanje iz svemira.
Problem je što veliki deo tih sposobnosti Evropa i dalje dobija upravo od Sjedinjenih Američkih Država.
- Evropa stagnira u trenutku kada spoljne pretnje poprimaju veoma ozbiljne razmere. To su ogromni i egzistencijalni izazovi koji zahtevaju veću integraciju odbrane - upozorio je predsedavajući Minhenske bezbednosne konferencije Volfgang Išinger.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Ruske obaveštajne službe pojačavaju pripreme za atentate na direktore evropskih kompanija koje proizvode oružje i vojnu opremu za Ukrajinu, upozorili su predstavnici obaveštajnih službi pet evropskih država za Fajnenšel tajms.
Evropske zemlje su užasnute dogovorom Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporukama ruskog dizela, jer Moskva i Vašington počinju konkretnu ekonomsku saradnju dok Evropska unija nastavlja politiku sankcija prema Rusiji, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Francuska političarka Marin Le Pen upozorila je da Pariz mora da bude veoma oprezan u odnosima sa Moskvom, posebno zbog činjenice da je Rusija nuklearna sila.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski otkrio je da se i sam priprema za eventualne vanredne situacije i da kod kuće ima osnovne zalihe i opremu.
Rusija će eventualno raspoređivanje vojnih kontingenata zapadnih zemalja u Ukrajini smatrati činom rata, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Bivši obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca i vojni analitičar Skot Riter ocenio je da je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov evropskim liderima poslao direktno upozorenje da bi pokušaj otvorenog vojnog sukoba sa Rusijom imao potpuno drugačije posledice od rata koji se sada vodi u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Predstavnici opozicije u dijaspori doživeli su potpuni fijasko, kada se okupilo jedva 16 blokadera ispred Genralnog konzulata Republike Srbije u Čikagu.
Novi skandal trese takozvanu blokadersku elitu! Blokaderka Jovana Devetaković sa suprugom Nenadom Devetakovićem bi da ruši državu, a porodično čerupala budžet u Nišu i krila se iza fiktivnih firmi!
Opozicioni političar Nemanja Šarović u naletu patološke mržnje prema Aleksandru Vučiću otvoreno priznao da bi radije izabrao listu sastavljenu od najradikalnijih anti-srpskih mrzitelja, samo da ukloni Vučića!
Dok se pred kamerama foliraju i prosipaju pamet kako na svojim listama imaju navodne probrane eksperte koji će rešiti sve brige naroda, dok na terenu vlada potpuno rasulo, alkoholizam i divljanje!
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Prva hladna jutra često otkrivaju slabosti akumulatora, zbog kojih automobil odbija da upali baš kada vam se najviše žuri. Ipak, uporno verglanje i pogrešni potezi mogu dodatno oštetiti motor i starter, zato je važno da znate kako pravilno reagovati.
U Domu Narodne skupštine Republike Srbije predstavljeni su projekti za unapređenje uslova rada i boravka u ustanovama socijalne zaštite, za čiju je realizaciju u 13 ustanova opredeljeno blizu 38 miliona dinara iz sredstava prikupljenih po osnovu oportuniteta.
Kruševljanin Janko B. (32) koji je 11. februara ove godine brutalno ubio svoju majku Biljanu B. (59) izbegao je dugogodišnju zatvorsku kaznu, jer je zločin počinio u neuračunljivom stanju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Miloša M. (50) zbog postojanja opravdane sumnje da je kao kriminalistički inspektor iz PS Zemun izvršio produženo krivično delo o tajnosti podataka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu zaustavili su 11. oktobra na auto-putu Niš-Beograd 67-godišnjeg muškarca iz okoline Niša koji je vozio moped u traci namenjenoj za saobraćaj vozila iz suprotnog smera.
Žena koja je bila za volanom "tojote", teško je povređena tokom proteklog vikenda kada je voz udario u njen automobil u mestu Vitanovići, na području Brčko distrikta u BiH.
Direktor crnogorske Uprave policije Lazar Šćepanović saopštio je danas da su međunarodno traženi Nikola Drecun, Andrej Tanaskovski i Miloš Medenica zajedno boravili u jednom od štek-stanova u Herceg Novom, u kojem je pronađen arsenal oružja.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Glumac Nikola Pejaković kaže da onaj ko nema biološku ili usvojenu decu ne može da se bavi politikom i da vodi državu jer ne razume život na pravi način.
Heroin je potpuno uništio život i karijeru glumca Lazara Strugara, a čuveni Avaks iz filma "Kad porastem biću kengur" jedva je ostao živ nakon desetogodišnje konzumacije droge.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Baterija je već sada jedno od najvećih ograničenja modernih pametnih telefona. Ograničavanjem punjenja na 80 odsto, korisniku je na raspolaganju približno 3.440 mAh.
Jutjuber Baka Prase oglasio se putem prenosa uživo i otkrio detalje o pretnjama koje su mu stizale i kako su uticale na njegov raskid sa Milenom Stamenković.
Pevačica Sanja Maletić progovorila je o porodičnoj kući u Tuzli, u kojoj je odrasla, otkrila zašto je već decenijama prazna, a potom se prisetila detinjstva i objasnila zbog čega smatra da bi javnost trebalo više da zanima ono što zaista vredi.
U porodici Đogani danas postoji poseban razlog za slavlje - rođendan Gagija Đoganija. Njegova ćerka Luna Đogani, oglasila se na društvenoj mreži Instagram kako bi ocu javno uputila emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.