Rusija se našla na vrhu liste "najmoćnijih zemalja sveta", a zanimljivo je da je ovo priznanje stiglo od Amerikanaca
Prema toj listi, na prvom mestu su SAD, na drugom Rusija, a na trećem Kina. Ruski politikolozi ocenjuju da je ova rejting lista "u potpunosti realna".
Rangiranje je vršeno upoređivanjem prosečnih rezultata pet vrednosti: liderstva, ekonomskog i političkog uticaja, snage međunarodnih partnerstava i snage vojske.
Ističe se da su najmoćnije zemlje sveta one koje stalno dominiraju u naslovima vesti, imaju veliki uticaj na političkoj sceni i igraju ključne uloge u oblikovanju svetskih ekonomskih modela.
- Po mom mišljenju, rejting je sastavljen sasvim realno, pogotovo u delu koji se tiče političkog i geostrateškog uticaja Rusije na međunarodne procese. Uostalom, ako pogledate medije bilo koje zemlje, videćete da je ogromna količina izveštaja posvećena Rusiji, ruskoj poziciji i tome kako Rusija utiče na globalne političke procese. I zaista, svetska zajednica Rusiju trenutno doživljava kao nezavisnog igrača i zemlju sa suverenitetom kojoj se posvećuje mnogo pažnje, ne samo u politici, već i u pitanjima ekonomije. To, takođe, mnogo znači - rekao je za Sputnjik ruski politikolog Pavel Feljdman.
Foto: Sputnik/Ramil Sitdikov
Prilikom rangiranja nije bilo promena u odnosu na prethodnu godinu, kada je u pitanju prvih devet najmoćnijih zemalja. SAD, koje zauzimaju prvo mesto, percipirane su kao zemlja sa najsnažnijom ekonomijom i najvećim vojnim budžetom (preko 730 milijardi dolara za 2020. godinu). Prema američkim ekspertima, Amerika je i lider u ratu protiv terorizma i najviše doprinosi NATO-u, a vojnom pomoći je zacementirala svoja savezništva.
Slede Rusija i Kina, koje su takođe među četiri zemlje koje imaju najveća izdvajanja za vojsku. Iza njih su velike ekonomije i zemlje koje daju velike sume za pomoć u međunarodnim okvirima: Nemačka, Velika Britanija, Francuska i Japan.
Među zemljama sa najmanjim uticajem u svetu su Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Estonija, Letonija i Litvanija. Srbija je zauzela 52. mesto.
Kraj globalne dominacije SAD
Član ruskog međunarodnog komiteta Saveta Federacije Oleg Morozov smatra da je ulazak Rusije „u trojku“ najmoćnijih zemalja sasvim prirodan, s obzirom da bez ruskog učešća nije moguće rešiti nijedno pitanje i da Rusija utiče na gotovo sve procese u svetu.
Prema njegovom mišljenju, moć zemlje nije samo ekonomija, a što se tiče vojne moći, Rusija je svetski lideri po nizu pokazatelja.
SAD i Sovjetski savez su postale supersile tokom Drugog svetskog rata i gotovo da su skoro pola veka određivale globalne tokove. Međutim, posle raspada SSSR-a, Amerika je ostala jedina supersila, a celokupna konstrukcija svetskog poretka počela je ubrzano da se deformiše.
Foto: Reuters/Fotoilustracija
Vašington je raspad SSSR-a shvatio kao svoju pobedu u Hladnom ratu i pravo da nameće svetu svoja pravila igre, da izigrava svetskog policajca i „nepodobne“ kažnjava kako mu se prohte.
Međutim, jačanjem Rusije i Kine u međunarodnoj areni, unipolarni svet je prestao da postoji, a novi centri ekonomske moći počeli su da „rastu“ u Aziji i Latinskoj Americi.
Eksperti su saglasni da „stare navike teško umiru“ i da će kraj globalne dominacije SAD biti bolan za tu zemlju.
Da li je Rusija supersila
Kada je Putin pre oko tri godine rekao da su SAD jedina preostala svetska supersila i da Rusija to prihvata, ta izjava je izazvala debate u stručnim krugovima i pokrenula pitanje da li je Rusija „superdržava“.
Eksperti su objasnili da je Putin time rekao da je takva moćna država kao što su SAD potrebna i Rusiji i svetu i da je Moskva spremna da sa njom sarađuje, ali na ravnopravnoj, partnerskoj osnovi — bez mešanja SAD u unutrašnja pitanja Rusije i drugih zemalja i bez uplitanja Vašingtona u međudržavne odnose drugih zemalja.
Većina politikologa se slaže da jedna supersila mora imati snažan vojni, ekonomski, finansijski, kulturni i ideološki uticaj, i ne samo na najbliže susede, već na čitav svet.
Foto: Reuters/shutterstock
Eksperti zaključuju da je Rusija u nekim oblastima definitivno supersila. Rusija je najveća nuklearna sila na svetu, a ruska vojska je druga najjača u svetu. Rusija poseduje i tipove hipersoničnog oružja koje nema niko u svetu.
Politički gledano, uloga Rusije na međunarodnoj sceni je takođe velika. Kao stalna članica Saveta bezbednosti UN, Rusija ima pravo veta i ruska reč sve se snažnije čuje u svetu. Osim toga, Rusija igra važnu ulogu u evropskoj politici i drugim regionima. Zahvaljujući svom aktivnom učešću u sirijskom ratu, lider je i u borbi protiv terorizma i ima ogroman značaj na Bliskom istoku.
Moskva radi na ekonomskom jačanju zemlje i planira da se do 2024. godine nađe među pet najvećih ekonomija sveta. Ruski BDP je sada na šestom mestu u svetu po obimu, posle Kine, SAD, Indije, Japana i Nemačke. Ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da to nije lak zadatak, ali da je on „apsolutno rešiv“.
Putin je nedavno istakao da Rusija ne teži statusu supersile, jer to podrazumeva nametanje svog uticaja na druge države i čitave regione.
Prema njegovim rečima, Rusija ne želi da se vrati u stanje u kojem se nalazio SSSR kada je nametnuo susedima, uključujući istočnoevropske države, svoj životni stil i politički sistem.
To je, kako je istakao, „kontraproduktivno, preskupo i nema istorijsku perspektivu“.
- Ne možete prisiliti druge narode da žive po vašim obrascima - rekao je Putin, ističući da izgleda da neki partneri na Zapadu ne uzimaju u obzir ovo tužno iskustvo Sovjetskog Saveza.
- Ponavljaju iste greške, staju na iste grabulje, polazeći od toga da oni svoju politiku grade upravo po imperijalnom ključu - ukazao je predsednik Ruske Federacije.
Kako je na zatvorenom saslušanju u Odboru za spoljne poslove Predsavničkog doma Sjedinjenih Država izjavio bivši američki državni sekretar Reks Tilerson, za prvi sastanak s Donaldom Trampom na marginama samita G20 je Vladimir Putin bio bolje pripremljen od čelnika Bele kuće
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kako je na zatvorenom saslušanju u Odboru za spoljne poslove Predsavničkog doma Sjedinjenih Država izjavio bivši američki državni sekretar Reks Tilerson, za prvi sastanak s Donaldom Trampom na marginama samita G20 je Vladimir Putin bio bolje pripremljen od čelnika Bele kuće
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Blokaderski novinar Zoran Kesić, učesnik Proglasove tribine u Frankfurtu na kojoj je zverski pretučen dugogodišnji novinar "Vesti" Zoran Vicelarević, ne prestaje sa sramotnim izjavama!
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je jutros crveni meteoalarm zvog visok UV indeksa, ali i temeperatura. Već u 9 časova najviša merenja dostizala su 26. podelak, dok će preko dana živa ići i do 33 stepena.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Nemanja Milojević iz Kruševca i Dezire Portaluri iz Italije, sudbonosno "da" rekli su u Hramu Svetog Save, dok je u njemu boravio Časni Pojas Presvete Bogorodice.
Na putnom pravcu Topola - Rudnik u mestu Vinča nedaleko od ulaska u selo Donja Šatornja jutros je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali kamion i automobil.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.