RUSKA OSVETA AMERICI - EVO ZAŠTO JE PUTIN SRUŠIO CENE NAFTE! AMERIČKE PROIZVOĐAČE ČEKA BANKROT, Saudijci se uzalud uzdaju u Vašington!
Podeli vest
Rusija je pokrenula rat cenama energenata sa dva cilja: da natera američke proizvođače na bankrot i da dokaže da američka podrška Rijadu ima svoje limite
Nakon što je poslednja runda američkih sankcija protiv Rusije stupila na snagu prošle godine, ruski predsednik Vladimir Putin je upozorio da će Rusija uzvratiti u vreme i na mestu koje sama odabere, piše za Standard Nikolas K. Gvozdev, profesor ekonomske geografije i nacionalne bezbednosti na Mornaričkom koledžu SAD i viši saradnik na Institutu za spoljnopolitička istraživanja.
U poslednjih nekoliko meseci dogodile su se dve zanimljive stvari. U januaru 2020. Rusija je sa broda izbacila prvu raketu cirkon. Admiral Gorčkov, prva od novih fregata, ispalila je projektil iz Barencovog mora koji je ciljao na kopno
10.03.2020
21:38
Njegovu analizu prenosimo u celini...
Rasturanje OPEK-plus sporazuma i izazivanje lančanog rušilačkog rata cenama protiv Saudijske Arabije bi moglo da deluje kao čudan i zbunjujuć način da se odgovori, ali iza ovog ludila se možda zapravo krije jedan metodičan pristup. Verujem da se Kremlj kladi da bi do kraja godine mogao ne samo da se suprotstavi Sjedinjenim Državama i „izgura" ih (sa tržišta), nego i da rekonstruiše svoje partnerstvo sa Saudijskom Arabijom.
Žešće su se preigrali
Jedna od najvećih mana američkih političara je njihova navika da mesecima, pa čak i godinama unapred na sva zvona najavljuju sopstvene strategije, pružajući protivnicima dosta vremena da se pripreme za ono što sledi. Tokom prethodne dve godine, članovi Kongresa su kristalno jasno stavili do znanja da drže na nišanu ruske gasovodne projekte za zaobliženje Ukrajine, odnosno Turski tok i Severni tok 2. Moskva je pokušala da ubrza završavanje ovih projekata pre nego što sporo američko zakonodavstvo uspe da finalizuje još jednu turu sankcija. Turski tok je završen taman na vreme i njime već protiču ruski energenti ka Turskoj i Južnoj Evropi. Za to vreme, Severni tok 2 bi već bio gotov da nije bilo tih dosadnih Danaca i njihovih procedura za zaštitu životne sredine kojim je rad na Severnom toku zadržan taman toliko da ga u pet do dvanaest dokače američke sankcije.
Uprkos toj prednosti - delimično zahvaljujući svađi SAD sa Danskom povodom potencijalne prodaje Grenlanda - Moskva je dobila upozorenja dovoljno unapred, pa je zatražila od svojih evropskih ugovornih partnera da se prvo fokusiraju na tehnički najizazovnije delove gasovoda. Gasprom poseduje tehničke kapacitete da završi gasovod - i to mnogo pre predviđenog roka, u to nema sumnje - ali po svemu sudeći Severni tok 2 će biti gotov tek krajem 2020. godine. Da, ovo odlaganje je bilo dovoljno da natera Rusiju da nastavi sa korišćenjem Ukrajine za još poneki deo izvoznog tranzita, ali pozicija Moskve na evropskim energetskim tržištima uglavnom ostaje netaknuta.
Tako je rezervni američki plan bio da se pre završetka Severnog toka 2 Evropljani podstaknu da kupuju više energenata iz severnoameričkih izvora. Zaista, bitan deo američke strategije u novoj eri nadmetanja velikih sila jeste nadmetanje sa Rusijom za prevlast na tržištu energenata u cilju umanjenja prihoda koje Moskva pribavalja kao izvoznik energenata.
Tvrđi pristup
U prvi mah, tokom drugog Obaminog mandata, američka strategija bila je da se Saudijska Arabija ohrabri da ponovi svoje ponašanje iz osamdesetih , odnosno da svoj uticaj na tržište iskoristi tako da obori cene nafte kako bi osakatila rusku proizvodnju i primorala Moskvu da se odrekne svojih nastojanja u Ukrajini i Siriji. Uprkos tome što je Saudijska Arabija oborila cene energetske proizvodnje, Rijad nije mogao da izdrži dugoročni rat cenama usled ogromnih udaraca na saudijski budžet. Saudijska Arabija se dramatično udaljila od nadmetanja sa Rusijom i približila se novoj strateškoj koordinaciji sa Rusijom. Rijad i Moskva su na kraju postali paralelne osovine OPEK-plus aranžmana, dizajniranog sa namerom da se stabilizuju svetska energetska tržišta i definišu definitivni limiti cena energenata. U zamenu za svoju kooperativnost, Moskva je očekivala od Saudijske Arabije i ostalih zemalja Zaliva da usmere svoje finansijske tokove - inače blokirane američkim i evropskim sankcijama - u rusku ekonomiju. Katarska kupovina manjinskog uloga u ruskoj državnoj kompaniji Rosnjeft je jedan primer ovog pristupa.
No, slabost ovog pristupa je u nepredvidivoj prirodi američkog energetskog sektora. Američki proizvođači su se spremili da izvuku korist od uvećanih cena kad popune praznine koje bi nastale očekivanim padom udela Rusije i Saudijske Arabije. Nakon što su Sjedinjene Države odbile da učestvuju u OPEK-plus aranžmanu, kontinuirano učešće Rusije zavisilo je pre svega od pitanja hoće li Saudijska Arabija uspevati da stimuliše saglasnost Moskve.
Tokom proteklih nekoliko meseci moglo se primetiti da politika Kremlja postaje još tvrđa - odnosno da je Rusija spremna da rizikuje eskalaciju kako bi ostvarila prednost ili diskreditovala Sjedinjene Države. Svet je mogao da vidi kako se ovaj obrazac odvija u Siriji u proteklih par nedelja. Rusi su pregazili nekoliko crvenih linija Ankare i potom ostavili Tursku da sama vidi do koje mere može ili ne može da se osloni na Sjedinjene Države i njihove evropske saveznike - nakon čega je predsednik Redžep Tajip Erdogan otputovao u Moskvu kako bi obnovio pregovore sa Vladimirom Putinom.
Ruski proizvođači energenata su stekli utisak da se nalaze na gubitničkoj strani pakta između Moskve i Rijada. Godinu dana su se besno zalagali za to da Rusija napusti ovaj dogovor. Panika izazvana koronavirusom pružila im je šansu da zastupaju stav da dodatni rezovi OPEK-plus aranžmana neće uspeti da spreče kolaps cena energenata - pa će Rusija nastaviti da gubi udeo u tržištu. Odgovor Saudijaca bio je prihvatanje izazova i podizanje uloga, odnosno obećanje veće proizvodnje po još nižim cenama.
Ruski aduti
Međutim, Rusi i dalje imaju nekoliko prednosti: Ruski budžet može da ispuni svoje ciljeve sa daleko manje sredstava nego što će to saudijski budžet ikada moći; Rusija može da uveća svoj izvoz putem gasovoda, dok bi saudijsko uvećanje proizvodnje teško moglo da isprati adekvatno uvećanje izvoza pomoću pomorskih tankera; i, što je najvažnije, mesta na kojim Saudijci žele da se nadmeću sa Rusima za udeo u tržištu - odnosno evropsko tržište - zakrčiće skuplji američki izvoz.
Rusija ostavlja utisak da je spremna za veliki test izdržljivosti američkog pristupa izvozu energenata u uslovima prolongiranog rata cenama. Imajući u vidu da nije izvesno da će Trampova administracija kupovati velike količine američke proizvodnje po garantovano visokim cenama za potrebe strateških rezervi, američki proizvođači suočiće se sa perspektivom mnogo nižih prihoda - što će ih dovesti do tačke u kojoj više neće imati poslovnog smisla da nastave sa radom. Iako će energetski giganti verovatno uspeti da apsorbuju jedan deo projekcija - jer su dovoljno ekonomski jaki da određene projekcije učine dugoročno isplativim - ukupna američka proizvodnja mogla bi da opadne. A ukoliko Džo Bajden u januaru 2021. smesti u Belu kuću, Amerikanci bi mogli da očekuju povratak mnogih odredbi o životnoj sredini i eksploataciji zemljišta iz Obamine ere, i to u punoj snazi, što će dodatno oboriti ne samo proizvodnju, nego i izgradnju izvozne infrastrukture.
Hoće li Saudijci u tom slučaju biti skloniji povratku za pregovarački sto sa Moskvom? Možda. Dosta toga zavisi od prirode američko-saudijskih odnosa tokom produženog rata cenama. Moguće je da će princ Muhamed bin Salman - koji već ima protivnike na obe strane političkog spektra u Vašingtonu - zaključiti kako je u uslovima cenovnog rata za Saudijsku Arabiju postalo teže da kupuje veće količine američkih dobara i usluga. Osim toga, moglo bi se pokazati i da su Sjedinjene Države postale daleko nevoljnije da daju blanko bezbednosne garancije Saudijcima.
Štaviše, ukoliko Rusija izgubi podsticaj da obuzdava Iran, Sjedinjene Države će pokazati do koje mere su spremne da se obračunavaju sa Teheranom u korist Rijada. Još jedna kriza u Persijskom zalivu ne samo da bi uvećala cene energenata, već bi i osnažila kredibilitet ruskih tvrdnji da je Severna morska ruta daleko bezbednija za izvoz energenata.
Prema tome, Rusija ulazi u ovaj naftni canovni rat sa dva preklapajuća cilja: da natera američke proizvođače na bankrot, i da Rijadu dokaže da američka podrška Saudijskoj Arabiji ima svoje limite. Zahvaljujući talentovanom timu iz Ministarstva finansija, Rusi imaju finansijska sredstva za krizne dane uz pomoć kojih mogu da ostvare navedene ciljeve. Putin je ponešto prepisao iz Trampovog priručnika o trgovinskim ratovima: budi spreman da istrpiš kratkoročnu štetu ako misliš da će tvoji protivnici na kraju biti primorani na predaju. Možda će se ove pretpostavke obistiniti u nedeljama i mesecima koji dolaze.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Maxmen
pre 4 godine
Pa i slepac vidi da je corona=nafta povezano.Citiram
*Povećanjem isporuka, Rijad i Abu Dabi će u aprilu zajedno "ulivati" dodatnih 3,6 miliona barela nafte dnevno na tržište koje je već zasićeno i to u trenutku kada se procenjuje da će u 2020. godini globalna tražnja za gorivom prvi put opasti u poslednjih skoro 10 godina usled epidemije koronavirusa koji je prigušio ekonomsku aktivnost u većini zemalja sveta, napominje Rojters.*
U poslednjih nekoliko meseci dogodile su se dve zanimljive stvari. U januaru 2020. Rusija je sa broda izbacila prvu raketu cirkon. Admiral Gorčkov, prva od novih fregata, ispalila je projektil iz Barencovog mora koji je ciljao na kopno
Sjedinjene Države i Ukrajina neće moći da zamene mrtve ukrajinske oružane snage, tako da pomoć Zapada neće doneti pobedu nad Rusijom, rekao je penzionisani američki potpukovnik Danijel Dejvis na svom blogu na Jutjubu.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković čestitao je danas Vaskrs, istakavši da je i ove godine želeo da radost najvećeg hrišćanskog praznika podeli s našim narodom na Kosovu i Metohiji, ali da mu je "bezumna politika Prištine to onemogućila".
Pravoslavni hrišćani obeležavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću. Vaskrs se proslavlja uz tucanje jajima, svečanu trpezu i stare običaje... Na Vaskrs ustanite rano, i nemojte na spavanje pre ponoći!
Svrhu Vaskrsa kao jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika i zamisao Boga za čoveka na zemlji, analizirao je gost Info jutra, sveštenik Gligorije Marković.
Urednik hronike Informera Nikola Resanović gostovao je u emisiji "Info veče" Informer TV i govorio o dva masakra koja su pre godinu dana zavila Srbiju u crno.
Gost emisije "Info veče" na Informer TV bila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju. Ona je pričala o značaju porodice i važnosti porodičnih vrednosti za zdravo i stabilno društvo.
Gost "Glavnog dnevnika" televizije Informer bio je gradski menadžer Beograda Miroslav Čučković. On je govorio o teroru Aljbina Kurtija nad našim narodom na Kosmetu, budućim projektima u prestonici Srbije, kao i o važnosti EXPO 2027.
Miloš Jovanović, mladić koji je ranjen u masakru u Malom Orašju 4. maja 2023. godine, u kojem je ubijeno devetoro mladih ljudi — od kojih većina drugara sa kojima se svakodnevno družio — na godišnjicu svirepog zločina, prisetio se kako je izgledala noć koja mu je promenila život.
Uroš Blažić (21), optužen da je na današnji dan prošle godine streljao devetoro i ranio 12 mladih u Malom Orašju i u Duboni, i Vasilije Gačević (23), odbegli ubica MMA borca Stefana Savića (23), išli su svojevremeno u istu školu u Beogradu i sasvim je moguće da su se poznavali!
Više tužilaštvo u Pančevu donelo je danas naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog D. S. (19) iz Grocke zbog sumnje da je izvršio krivična dela obljuba sa detetom i zlostavljanje i mučenje.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Fenomenalni Entoni Edvards (22) protekle večeri predvodio Minesotu do pobede protiv Denvera (106:99) u prvom meču polufinalne serije Zapada, a onda je nakon utakmice veličao srpskog asa Nikolu Jokića.
Voleo bih da imam duplikat, klona sebe i da onda mogu da budem svež, a da ovaj drugi igra, rekao je Nikola Jokić posle poraza njegovog Denvera od Minesote, koja je povela sa 1:0 u polufinalu Zapadne konferencije (99:106).
Nakon što ga je bivša supruga Aneli Ahmić prozvala u emisiji "Magazin in" i rekla da od "njega očekuje samo najgore" Asmin Durdžić odgovorio na njene tvrdnje.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.