• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs/anadolija

04.04.2020

14:26

OVU BILJKU SVE VREME TREBA DA DRŽIMO NA STOLU, IMA RAZLOGA! Dr Sokolović savetuje kako da podignemo imunitet protiv korone, jednostavnije je nego što mislimo!

Vesti

OVU BILJKU SVE VREME TREBA DA DRŽIMO NA STOLU, IMA RAZLOGA! Dr Sokolović savetuje kako da podignemo imunitet protiv korone, jednostavnije je nego što mislimo!

Podeli vest

"Ako se vratimo u 1918. godinu, period epidemije španskog gripa, pokazalo se da su područja koja su ostala intaktna za vreme gripa upravo ona gde se koristio luk..."

Najbolja prevencija svake zaraze, pa i koronavirusa, koja leči je karantin, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) prof. dr Šekib Sokolović, internista, kardiolog i reumatolog i šef Odeljenja za reumatizam i kardiologiju KCUS-a.

"Zaraze su karantinske bolesti. Zapravo sama reč govori - karantin. Ako gledamo u svetu šta se dešavalo, to jasno pokazuje da je jedino prevencija najvažnija i jedino ona leči. To znači da se preventivno deluje da se ne dozvoli njeno širenje. Sve države sveta, kada se prvi put pojavila kriza i koronavirus u Vuhanu, u Kini, trebalo je da skoče na noge. To znači da je celi svet trebalo da zabrani, odseče kontakte i letove, odnosno komunikaciju sa Vuhanom, sa Kinom", kaže dr Sokolović.

Naglašava da niko nije kriv što se to tamo pojavilo, u Vuhanu, u Kini, ali bilo gde da se pojavi u budućnosti, u bilo kojem delu sveta, mora tako da se reaguje.

"Morate da izolujete tu sredinu i nema ulaska ni izlaska nikome. Ko se tu zadesio, zadesio se. Treba tu da se leči. Ko preživi, preživi, ali nema hodanja, to je pogubno. To je isto kao što imate gangrenu u organizmu. Šta je terapija? Odseče se taj deo ekstremiteta, taj deo noge koja je zahvaćena gangrenom. U slučaju koronavirusa, celi set nije reagovao ispravno. Nego šta dodatno rade. Još vrše transporte bolesnih i zaraženih po svetu. Vrše transporte ljudi iz Evrope, vraćaju u neke zemlje. Pa, ljudi žive tamo, imaju svoja boravišta i onda time vrše širenja zaraze", navodi dr Sokolović.

 

 

Kaže kako je, na primeri,u Turskoj, Bosni i Hercegovini, Americi u početku, kada se pojavio koronavirus, bio po jedan slučaj, odnosno nekolicina slučajeva. Međutim, ističe dr Sokolović, kada su zaraženi ljudi počeli da hodaju, stvar se rasplamsala.

"To je kao da imate neprijatelja koji vam hoda sa ogromnim naoružanjem i hoće da vas uništi, a vi pored njega hodate normalno i ne preduzimate mere odbrane. To su neshvatljive greške koje su urađene. Zato mislim da je karantin glavna prevencija. Ako se pojavi, izolovati taj deo sveta i staviti u karantinu. Nema druge", kaže dr Sokolović.

Naveo je kao primer borbe protiv zaraznih bolesti slučaj variole vere 1972. godine u Jugoslaviji. Kada se variola (velike boginje) pojavila u Beogradu u Opštoj bolnici, tadašnje vlasti su blokirale celu bolnicu, celi kvart, pa su čak prozore zakucali drvenim daskama.

"Tako da svi koji su se tu zadesili, čak i posetioci bolesnika, nisu mogli da izađu. Taman da je neko minut ranije ušao, policija je nakon toga blokirala vrata i niko nije mogao ni da uđe, ni da izađe. Unutra su vakcinisali osoblje s ciljem prevencije, a onaj ko se zarazio, odvojen je u posebno odeljenje. Ali, iz bolnice niko nije mogao da izađe. Za to su dobili zahvalnicu Svetske zadravstvene organizacije za izuzetnu borbu protiv zaraze. To mora tako da se radi. Nema šetanja i hodanja", naglašava dr Sokolović.

Foto: Tanjug/AP

Naglašava kako su zato mere zabrane kretanja mlađim od 18 i starijim od 65 godina veoma dobre s ciljem prevencije zaraze i ne smeju, niti treba da budu dovedene u pitanje.

"Razne vrste incijativa da se to ukine su neozbiljne stvari. Ljudi nisu ozbiljni. Govorio sam prijateljima kada se tek pojavio virus - ne znate šta se sprema. Ovo je katastrofa, ako se mere ne preduzmu. Ljudi su me bledo gledali, nisu mogli da veruju šta im to govorim. Ovaj virus je haos. On ima afinitet da napada. On, kada napadne pluća, stvara smolu u plućima i ona blokira dotok zraka. Poznato je svakome za smolu na drveću. E, takva smola se nalazi u plućima, kao uzrok koronavirusa. Jednostavno, ne može zrak da prolazi", naglašava dr Sokolović.

Kaže, kako mu je neshvatljivo o čemu se priča stalno prilikom obraćanja javnosti i u Americi, BiH, Srbiji, Hrvatskoj...

"Stalno pričaju o nekakvim respiratorima. Pustite respiratore. Država treba da radi, da normalno nabavlja sve što treba. Nemojte to da pričate. Radite na prevenciji. Zaustavite širenje, zaustavite komunikaciju, stavite sve u karantin. Nema hodanja, nema nikakvih peticija. Kakve peticije. Kuća je sveto mesto za nas sve. Ostanite kod kuće. To je jedina mera. Izolacija. Samo izolacija, izolacija, izolacija", stav je d. Sokoloviać.

Foto: Tanjug/AP

Navodi da je veoma važno kontinuirano jačanje imuniteta. U tom smisli ističe kako je jako preporučljivo da se uzima vitamin D kao suplement.

"Dokazano je, bez obzira na koronavirus, u slučajevima gripa i prehlada da pomaže. Znamo da grip i prehlade dolaze u zimskim periodima. Zašto zimi? Zimi, zato što jednostavno imamo jako niske vrijednosti, odnosno pad vitamina D, koji je povezan sa imunitetom. Mnoge kliničke studije su rađene kod gripa i u oko 50 posto slučajeva pokazali su da upravo vitamin D ima ključnu ulogu. Tako Norveška studija rađena na 167 dece kod kojih je davana doza vitamina D u 50 posto pokazala je da su gripu imali oni koji ga nisu primali", navodi dr. Sokolović.

Povezan je, kaže dr. Sokolović, sa stečenim imunitetom preko receptora i stoga u ovoj situaciji, ali i inače se, posebno zimi, preporučuje da se uzima doza vitamina D.

"Dakle, bez obzira na prehlade, na grip. U Evropi u nekim zemljama, 80 odsto stanovništva, kao što je Ukrajina, Belorusija, imaju deficijenciju, insuficijenciju vitamina D. Tako da postoji jedna pandemija niskog vitamina D u svetu, koji je povezan, ne samo sa tim nego i sa kardiovaskularnim bolestima, sa autoimunim oboljenjima, sa hipertenzijom. Čak niska doza vitamina D izaziva hipertenziju, kao i povećani kalcijum na koronarnim arterijama. Odrasli treba da uzimaju najmanje 1.500 do 2.000 jedinica, a deca do 17 godina treba do 1.200 jedinica dnevno", poručuje dr Sokolović.

Foto: Tanjug/AP

Veoma važno je, kaže, uzimanje i vitamina C u visokim dozama. Naglašava da su studije kineskih naučnika pokazale da kada koronavirus kada ulazi preko angiotenzina 2 (peptidni hormon koji u tijelu čovjeka uzrokuje konstrikciju krvnih žila i podiže arterijski krvni tlak), tih receptora koji se nalaze na ćelijama, onda oni dovode do upala na lizozoimima, a lizozomi su odbrambeni sistem u ćelijama organizma.

"Taj lizozom pretvara se u inflamazom, a to je upalni protein koji ustvari dovodi do destrukcija ćelija, do upalnih parametara. Oni su posebno prisutni kod upale pluća. Zato kod koranvirusa imamo jake, teške upale pluća. Upravo jer se ti receptori nalaze na ćelijama u plućima i dovode do jake upalne reakcije. Pokazano je da visoke doze vitamina C, čak ako neko dobije koronavirus, a nema velikih tegoba, trebao bi da prima venske doze vitamina C. Bitno je da stanovništvo uzima visoke doze vitamina C", navodi dr Sokolović.

Naglašava kako je i cink veoma važan u jačanju imunološkog sistema. Cink je, kaže dr Sokolović, jako dobar kao suplement i neophodan je u prevenciji prehlada i gripe. Kada bilo koji čovek ima prehladu, navodi, cink je taj koji uspešno deluje.

"S obzirom na to da ostajemo u samoizolaciji, dobro je uzimati naveče melatonin. On je lek za dobro spavanje. S obzirom na to da smo sada svi manje ili više u stresu, taj stresni period obara imunitet. Ako uzmemo melatonin, imaćemo dobar san i smanjićemo stres, vratićemo imunitet. Stalno se govori zašto deca ne obolevaju, zašto uglavnom stari. Zato što deca, posebno novorođenčad, imaju ogromne doze melatonina. Zato bebe stalno spavaju. Dok stariji ljudi imaju manjak i kako stare imaju sve manje melatonina u krvi. Preporučuje se da se uzima uveče pred spavanje", navodi dr Sokolović.

 

 

Kaže da treba uzimati beli i crveni luk. Beli luk treba uzimati u hrani, jer, naglašava, dokazano je njegovo antivirusno delovanje.

"I treba ga držati u prostorijama na stolu, direktno. Vidimo da u nekim restoranima visi beli luk na zidovima. Ako se vratimo u 1918. godinu, period epidemije španskog gripa, pokazalo se da su područja koja su ostala intaktna za vreme gripa upravo ona gde se koristio luk. Naime, pitali su se svi zašto ljudi u tim delovima nisu oboleli, jer su konzumirali beli i crveni luk. I držali su ga u prostorijama", kaže dr Sokolović.

Navodi kako treba uzimati i ruzmarin, čije se ulje koristi kod alergija, prehlada.

"Svaka prehlada ima alergijsku komponentu. Ruzmarinovo ulje je jako dobro kod prehlada. Isto i čurekotovo ulje, za koje kažu da je lek za svaku bolest. Koristi se za jačanje imuniteta i protiv virusa", naglašava dr Sokolović.

Ističe i kako je veoma važno nositi zaštitnu opremu tokom boravka napolju, posebno zaštitne maske i rukavice.

"To obavezno. Veoma je važno imati masku i rukavice, prvo iz razloga što štitimo i sebe i druge. Navodi se da ko nije zaražen, ne treba da nosi. Ne, svi trebaju da nose. Svaki govor može ako ste zaraženi da putem njega izbacujete virus u sredinu. Ako se nalazite u nekoj prostoriji, na radnom mestu, neko ko je zaražen, on dok priča izbacuje svoj virus. Kada se izdiše također se širi virus, pa čak i udahne, a da ne navodimo opasnost kada kašlje ili kihne. U Nemačkoj je žena ušla u šoping centar, kihnula na jedan bogat asortiman. Našli su virus na površini i 35.000 evra je uložila firma da promijeni kompletan asortiman. Naravno, uz to, zarazila je sve ostale. Tako da maska se mora nositi da se ne zaraze drugi ljudi. Nosio bi masku ponekad i da nije ovo. Srećete ljude i onda vam prilaze, zagrle vas i dovoljno je da kažete - kako je? Tramp je to rekao, na početku koronavirusa, pre dva meseca, da je sreo prijatelja, da su se pozdravili, zagrlio ga, i pitao ga kako si? Uzvratio mu je sa dobro sam, i pitanjem kako si ti? A, on veli, ma nisam dobro, evo sam prehlađen. Tako je moguće da ljudi svojim kapljičnim putem šire infekciju i jako je neophodno da se nose zaštitne maske", stava je dr Sokolović.

Foto: Pixabay

Kada je u pitanju pranje ruku, tu se, kaže, mora imati na umu jako bitna stvar.

"Ukoliko se, nalazite kući i ne izlazite nigde, nemojte često prati ruke. Ruke perite kada se vratite iz grada, sa javnih površina, prodavnice i nakon prljavih poslova, toaleta... Čestim pranjem ruku uklanjaju se zdrave bakterije koje su neophodne i koje se nalaze na rukama i tijelu. One su jako neophodne i one su odbrambeni sistem od štetnih bakterija. Te zdrave bakterije i ulje u koži čestim pranjem skidamo i dovodimo da koža postaje suhlja, da puca, da se stvaraju ragade, crvenila i onda to je ulazno mesto za bakterije, za infekcije. Stoga, kada smo kući, kada nikoga ne viđamo, ni sa kim se ne rukujemo, ne treba to često da radimo. Perite ruke normalno, redovno. Ne treba opsesiju imati i svako malo prati ruke", poručio je dr Sokolović.

Govorio je i o tome zašto su kardiovaskularni bolesnici oni koji spadaju u rizičnu grupu kada je u pitanju koronavirus.

"Koronavirus, što je interesantno, ima jako specifične receptore na svojoj ćeliji i ti receptori se vežu za angiotenzin 2 koji se nalazi na ćelijama. I taj angiotenzin 2 je jako prisutan kod ljudi koji uzimaju ACE inhibitori i blokatore angiotenzin receptora. Tako da pacijenti koji su hipertoničari nađeno je da su visokorizični. Rizik od smrtnosti je negdje čak 70 posto kod njih ukoliko dobiju koronavirus. I hronični koronarni bolesnici su pod visokim rizikom. Interesantna je stvar vezana za ljudi koji uzimaju lekove. U Evropskoj agenciji za lekove debatovalo se da pacijenti koji uzimaju lekove ACE ihbibitore i blokatore angiotenzin receptora, da li ti pacijenti i dalje treba da nastavljaju da uzimaju te lekove za kontrolu hipertenzije. Pokazano je da Evidence-based medicine bazirana na dokazima. A, pokazano je da se ovaj virus veže za ove receptore i da on preko njih ulazi u ćeliju. Prema tome, pošto je pojačana produkcija ovih receptora za vreme uzimanja kod hipertoničara od tri do pet puta, preko njih taj virus ulazi u ćelije i time povećava rizik od arerijske hipertenzije za povećani mortalitet", kaže dr. Sokolović.

I Evropska agencija za lekove, a sada i Američko udruženje kardiologa su raspravljali o tome pošto postoji ta naučna činjenica kakvu preporuku dati pacijentima koji uzimaju te lekove i koji imaju hipertenziju, odnosno da li da se nastavi ili ne sa terapijom.

"Imaju druge grupe lekova kojima se to može zamijeniti. Oni su rekli iz Evropske agencije za lekove da pacijenti treba da nastave lekove ukoliko imaju efikasnost i ukoliko su stabilni. Međutim, Evropsko udruženje kardionoga i Veće za hipertenziju Evrope navode, a i sam sam zastupao od početka koronavirusa i savetovao sam svojim pacijentima u smislu šta da im preporučim šta treba da uzimaju, potvrdili su da nema dokaza, jer kako će i biti, kada je sada novi virus, nova bolest i ne može se istraživati sa hipertenzijom, da sada to štetno deluje. Međutim, navode jednu rečenicu - ne može se isključiti postojanje štetnog delovanja tih lekova kod pacijenata i da povećava rizik za lečenje. To su neke dileme oko načina lečenja pacijenata. Ukoliko su pacijenti stabilni i imaju dobar krvni pritisak na ovim lekovima, onda preporučejem da pokušaju, s obzirom na povećani rizik, da zamene te lekove sa jednom drugom grupom lekova koji nemaju taj rizik", kaže dr Sokolović.

Jer, navodi, ACE inhibitori i blokatori angiotenzin receptora su direktno povezani sa virusom.

"Hipertoničari, kardiološki bolesnici, kao i dijabetes, spadaju u visokorizičnu grupu i zato ljudi koji su stariji, oni imaju te hipertenzije, koronarne bolesti. Zašto je rečeno da ljudi preko 65 godina su rizična grupa? Smatra se da ljudi preko 60 godina, iako nemaju nekih simptoma bolesti srca, da oni već imaju neke koronarna oštećenja i upravo je ta opasnost povećana kod tih ljudi", poručio je dr Sokolović.

Sve o koronavirusu čitajte OVDE.

BONUS VIDEO:




Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Brnabić: Građanima dugujemo pristojan dijalog među strankama!
Izbori 2024

Brnabić: Građanima dugujemo pristojan dijalog među strankama!

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je razgovor između vlasti i opozicije lekovit za parlament, a da je pristojan dijalog političkih stranaka koje drugačije misle nešto što političari duguju svim građanima Srbije, bez obzira na to da li su oni glasali za vlast, opoziciju ili možda nisu uopšte izašli na izbore.

30.04.2024

09:48

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Oduzimanje vozila pun pogodak! Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević o "super radarima", gledanju "kroz prste", električnim trotinetima...
Pravo u metu!

Oduzimanje vozila pun pogodak! Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević o "super radarima", gledanju "kroz prste", električnim trotinetima...

Privremeno oduzimanje vozila, mera koju smo počeli da sprovodimo od sredine februara ove godine, predstavlja pun pogodak i jednu od najozbiljnijih izmena u Zakonu o bezbednosti saobraćaja. Nismo očekivali da ćemo za vrlo kratko vreme oduzeti veliki broj vozila i čini mi se da će toga tek biti. Molim sve vozače da obrate pažnju na saobraćajne propise i ne dozvole sebi da u dužem vremenskom roku ostanu bez auta.

30.04.2024

13:21

Sport

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija