Ruska ekonomija u 2020. godini prolazi kroz težak period zbog pandemije, ali mere podrške koje su vlasti blagovremeno preduzele pomogle su da se izbegne najgori scenario, a naredne godine se možemo nadati oporavku i rastu, predviđa Svetska banka
O novom izveštaju razvojnog instituta govore direktor i stalni predstavnik Svetske banke u Rusiji Reno Seligman i glavni ekonomista zemlje Apurva Sangi.
Predviđate da će BDP u Rusiji 2020. godine pasti za 6 odsto, a to će postati najviši nivo za 11 godina. Da li to znači da će dubina pada biti maksimalna za taj period?
– Apurva Sangi: Pad BDP-a za 6 odsto, koji mi predviđamo za ovu godinu, predstavlja najnižu stopu rasta za 11 godina. To je naš osnovni scenario.
Kakva je Vaša prognoza za sledeću godinu? Kada će Rusija moći da uđe u održivu fazu oporavka?
– Apurva Sangi: Prognoziramo ekonomski rast tokom sledećih godina koji će biti 2,7 odsto 2021. godine i 3,1 odsto 2022. godine. Takođe želim da naglasim neviđeni nivo neizvesnosti, vrlo je teško predvideti šta će se dogoditi. Po našem osnovnom scenariju, oporavak će početi u drugoj polovini 2020. godine. Ali postoje i pesimistični scenariji, koji uključuju povratak virusa, duži karantin, i u takvoj situaciji će oporavak biti pomeren do prve polovine sledeće godine.
Ruska vlada je već preduzela niz mera za podršku ekonomiji i trenutno radi na nacionalnom planu za oporavak. Šta, po Vašem mišljenju, treba naglasiti u dokumentu?
– Reno Seligman: Govorimo o ekonomiji, a u njenoj osnovi su ljudi. Ova kriza se pokazala naročito teškom, i kao rezultat toga neki su se zadesili u veoma teškim životnim uslovima. Mislim da je razmišljanje o merama za izlazak iz krize zasnovano na četiri koraka. Prvi je spašavanje života, a to se odnosi na izolaciju, testiranje i tako dalje.
Druga faza je zaštita najsiromašnijih i najugroženijih. Ovo je veoma važan aspekt u reagovanju na krizu. Treća faza su radna mesta i ekonomija. Ovde je učinjeno mnogo i može se učiniti još više. Četvrta faza je priprema za život posle pandemije.
Koje mere su potrebne za podršku najugroženijim?
– Reno Seligman: Što se tiče zaštite najugroženijih slojeva, vredi reći da vlada nije preduzimala mere reagovanja na krizu od januara, u Rusiji bi se povećalo siromaštvo — poraslo bi sa 12,3 odsto 2019. godine do 14,8 odsto, to jest, značajno bi poraslo. Po našoj proceni, ako se primene sve mere koje je najavila ruska vlada, do tog rasta neće doći, a mi ćemo se vratiti na nivo 2019. godine. Ovo je veoma značajno dostignuće.
Što se tiče nezaposlenosti, ona takođe može značajno porasti. Očekujemo da će od 15 do 21 odsto stanovništva biti neformalno zaposleno, stoga neće moći da iskoriste predložene mere podrške. Sve ovo ukazuje na to da, uprkos preduzetim merama, situacija otvara mogućnosti za vladu da reformiše sistem socijalne podrške.
Trenutno se na nju troši oko 3,2 odsto BDP, što je dvostruko više od globalnog pokazatelja od 1,6 odsto, ali samo 0,4 odsto je određeno za siromašne. Povećanje podrške porodicama sa decom bio je korak u pravom smeru, jer postoji veza između porodica sa velikim brojem dece i siromašnih porodica. Međutim, to nije dovoljno.
Koje još korake treba preduzeti u ovom pravcu?
- Reno Seligman: Dovoljan nivo podrške bio bi ciljani program socijalne pomoći koji zadovoljava tri kvaliteta. Kao prvo, program bi trebalo da funkcioniše kao automatski stabilizator u dobrim i lošim uslovima.
Kao drugo, treba da bude integrisan, to jest, umesto da se menjaju individualni programi socijalne podrške nabolje, treba se se poboljša život građana i domaćinstava, po uzoru na socijalni ugovor koji se sada praktikuje u Tatarstanu. Kao treće, program treba da bude finansijski stabilan i da ima mogućnost da se primeni u većim razmerama u budućnosti, kao u Brazilu i Portugalu.
Drugi deo je pomoć kompanijama i tržištu rada. Jako je važno da politika podržava održivi nivo likvidnosti, zaposlenosti i pristupa kompanija lancima isporuka, kao i nivo potražnje.
Hteo bih da napomenem da je plan vlade da podrži mala i srednja preduzeća i infrastrukturne projekte, takođe korak u pravom smeru, ali ovo je samo polovina plana. Značaj malih i srednjih preduzeća će u budućnosti rasti, u Rusiji je njihov udeo u privredi 20 odsto, dok je u Nemačkoj i Francuskoj mnogo veći.
Rad na pripremi za život nakon virusa korona treba da se zasniva na razvoju ljudskog kapitala, sa fokusom na obrazovanje. Rusija ima izuzetan nivo nauke, matematike, načitanosti, ali kada je u pitanju potreba za kreativnim pristupom rešavanju problema i za timskim radom, veštinama koje su neophodne u 21. veku, vidimo neuspeh. Potrebno je da se poradi na tome.
Da li se možemo nadati da će Rusija slediti relativno povoljan scenario za prevazilaženje pandemije, u poređenju sa drugim zemljama u regionu?
- Apurva Sangi: Naravno, vladine mere će pomoći da se krene u tom pravcu, ali je takođe važno kako će se razvijati situacija izvan Rusije. U tom smislu, Rusija je u određenoj meri talac globalnog rasta i svetske potražnje sa tačke gledišta izvoza robe. EU i Kina su dva najveća trgovinska partnera Rusije. Šta će se događati kod njih i širom svet, takođe će imati uticaj i na Rusiju.
Now in power until 2036, Vladimir #Putin is facing a difficult future as the Russian economy stagnates and unrest grows. Listen to @FT’s Gideon Rachman & Catherine Belton discuss the issue: ‘I think he's hostage to the system that he created' https://t.co/HVRaSTFZBs#Diplomacy140
— Diplomacy140 (@Diplomacy140) July 9, 2020
- Reno Seligman: Verujemo da je makroekonomska i fiskalna politika vlasti tokom prethodnih godina omogućila Rusiji da se približi ovoj krizi u relativno dobroj formi: sa tačke gledišta nivoa duga prema BDP (oko 14 odsto), spoljnih rezervi, obima sredstava u NVF i promenljivog kursa. Rusija se susrela sa krizom u boljoj formi nego što su to uradile mnoge zemlje sa sličnom ekonomijom.
Zatim se fokusirala na mere podrške, koje čine skoro 4 odsto BDP-a, što je relativno malo u poređenju sa razvijenim ekonomijama, ali na nivou zemalja sa sličnim nivoima prihoda. Stoga je Rusija potrošila onoliko koliko je bilo potrebno, bez pribegavanja sredstvima NVF i bez ograničavanja svojih mogućnosti da podrži ekonomiju u budućnosti.
Sa stanovišta monetarne politike, videli smo smanjenje kamatnih stopa od strane Centralne banke, i smatramo da je to vrlo primerena mera u trenutnim okolnostima. Rast fiskalnih stimulacija u kombinaciji sa monetarnom politikom pomoći će pri ubrzanju tempa oporavka.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
Rusija je znatno pojačala raketne i napade dronovima na ukrajinsku energetiku, industriju i saobraćajnu infrastrukturu, a prema procenama zapadnih analitičara, Moskva pokušava da slomi ukrajinsku ekonomiju dok se borbe na istoku zemlje nastavljaju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.