DAVILI SU RUSIJU SANKCIJAMA I PONADALI SE DA ĆE JE KORONA DOKUSURITI! Svetska banka je upravo objavila: RUSIJA JE IZBEGLA NAJGORE!
Podeli vest
Ruska ekonomija u 2020. godini prolazi kroz težak period zbog pandemije, ali mere podrške koje su vlasti blagovremeno preduzele pomogle su da se izbegne najgori scenario, a naredne godine se možemo nadati oporavku i rastu, predviđa Svetska banka
O novom izveštaju razvojnog instituta govore direktor i stalni predstavnik Svetske banke u Rusiji Reno Seligman i glavni ekonomista zemlje Apurva Sangi.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
03.07.2020
19:24
Predviđate da će BDP u Rusiji 2020. godine pasti za 6 odsto, a to će postati najviši nivo za 11 godina. Da li to znači da će dubina pada biti maksimalna za taj period?
– Apurva Sangi: Pad BDP-a za 6 odsto, koji mi predviđamo za ovu godinu, predstavlja najnižu stopu rasta za 11 godina. To je naš osnovni scenario.
Kakva je Vaša prognoza za sledeću godinu? Kada će Rusija moći da uđe u održivu fazu oporavka?
– Apurva Sangi: Prognoziramo ekonomski rast tokom sledećih godina koji će biti 2,7 odsto 2021. godine i 3,1 odsto 2022. godine. Takođe želim da naglasim neviđeni nivo neizvesnosti, vrlo je teško predvideti šta će se dogoditi. Po našem osnovnom scenariju, oporavak će početi u drugoj polovini 2020. godine. Ali postoje i pesimistični scenariji, koji uključuju povratak virusa, duži karantin, i u takvoj situaciji će oporavak biti pomeren do prve polovine sledeće godine.
Ruska vlada je već preduzela niz mera za podršku ekonomiji i trenutno radi na nacionalnom planu za oporavak. Šta, po Vašem mišljenju, treba naglasiti u dokumentu?
– Reno Seligman: Govorimo o ekonomiji, a u njenoj osnovi su ljudi. Ova kriza se pokazala naročito teškom, i kao rezultat toga neki su se zadesili u veoma teškim životnim uslovima. Mislim da je razmišljanje o merama za izlazak iz krize zasnovano na četiri koraka. Prvi je spašavanje života, a to se odnosi na izolaciju, testiranje i tako dalje.
Druga faza je zaštita najsiromašnijih i najugroženijih. Ovo je veoma važan aspekt u reagovanju na krizu. Treća faza su radna mesta i ekonomija. Ovde je učinjeno mnogo i može se učiniti još više. Četvrta faza je priprema za život posle pandemije.
Koje mere su potrebne za podršku najugroženijim?
– Reno Seligman: Što se tiče zaštite najugroženijih slojeva, vredi reći da vlada nije preduzimala mere reagovanja na krizu od januara, u Rusiji bi se povećalo siromaštvo — poraslo bi sa 12,3 odsto 2019. godine do 14,8 odsto, to jest, značajno bi poraslo. Po našoj proceni, ako se primene sve mere koje je najavila ruska vlada, do tog rasta neće doći, a mi ćemo se vratiti na nivo 2019. godine. Ovo je veoma značajno dostignuće.
Što se tiče nezaposlenosti, ona takođe može značajno porasti. Očekujemo da će od 15 do 21 odsto stanovništva biti neformalno zaposleno, stoga neće moći da iskoriste predložene mere podrške. Sve ovo ukazuje na to da, uprkos preduzetim merama, situacija otvara mogućnosti za vladu da reformiše sistem socijalne podrške.
Trenutno se na nju troši oko 3,2 odsto BDP, što je dvostruko više od globalnog pokazatelja od 1,6 odsto, ali samo 0,4 odsto je određeno za siromašne. Povećanje podrške porodicama sa decom bio je korak u pravom smeru, jer postoji veza između porodica sa velikim brojem dece i siromašnih porodica. Međutim, to nije dovoljno.
Koje još korake treba preduzeti u ovom pravcu?
- Reno Seligman: Dovoljan nivo podrške bio bi ciljani program socijalne pomoći koji zadovoljava tri kvaliteta. Kao prvo, program bi trebalo da funkcioniše kao automatski stabilizator u dobrim i lošim uslovima.
Kao drugo, treba da bude integrisan, to jest, umesto da se menjaju individualni programi socijalne podrške nabolje, treba se se poboljša život građana i domaćinstava, po uzoru na socijalni ugovor koji se sada praktikuje u Tatarstanu. Kao treće, program treba da bude finansijski stabilan i da ima mogućnost da se primeni u većim razmerama u budućnosti, kao u Brazilu i Portugalu.
Drugi deo je pomoć kompanijama i tržištu rada. Jako je važno da politika podržava održivi nivo likvidnosti, zaposlenosti i pristupa kompanija lancima isporuka, kao i nivo potražnje.
Hteo bih da napomenem da je plan vlade da podrži mala i srednja preduzeća i infrastrukturne projekte, takođe korak u pravom smeru, ali ovo je samo polovina plana. Značaj malih i srednjih preduzeća će u budućnosti rasti, u Rusiji je njihov udeo u privredi 20 odsto, dok je u Nemačkoj i Francuskoj mnogo veći.
Rad na pripremi za život nakon virusa korona treba da se zasniva na razvoju ljudskog kapitala, sa fokusom na obrazovanje. Rusija ima izuzetan nivo nauke, matematike, načitanosti, ali kada je u pitanju potreba za kreativnim pristupom rešavanju problema i za timskim radom, veštinama koje su neophodne u 21. veku, vidimo neuspeh. Potrebno je da se poradi na tome.
Da li se možemo nadati da će Rusija slediti relativno povoljan scenario za prevazilaženje pandemije, u poređenju sa drugim zemljama u regionu?
- Apurva Sangi: Naravno, vladine mere će pomoći da se krene u tom pravcu, ali je takođe važno kako će se razvijati situacija izvan Rusije. U tom smislu, Rusija je u određenoj meri talac globalnog rasta i svetske potražnje sa tačke gledišta izvoza robe. EU i Kina su dva najveća trgovinska partnera Rusije. Šta će se događati kod njih i širom svet, takođe će imati uticaj i na Rusiju.
Now in power until 2036, Vladimir #Putin is facing a difficult future as the Russian economy stagnates and unrest grows. Listen to @FT’s Gideon Rachman & Catherine Belton discuss the issue: ‘I think he's hostage to the system that he created' https://t.co/HVRaSTFZBs#Diplomacy140
— Diplomacy140 (@Diplomacy140) July 9, 2020
- Reno Seligman: Verujemo da je makroekonomska i fiskalna politika vlasti tokom prethodnih godina omogućila Rusiji da se približi ovoj krizi u relativno dobroj formi: sa tačke gledišta nivoa duga prema BDP (oko 14 odsto), spoljnih rezervi, obima sredstava u NVF i promenljivog kursa. Rusija se susrela sa krizom u boljoj formi nego što su to uradile mnoge zemlje sa sličnom ekonomijom.
Zatim se fokusirala na mere podrške, koje čine skoro 4 odsto BDP-a, što je relativno malo u poređenju sa razvijenim ekonomijama, ali na nivou zemalja sa sličnim nivoima prihoda. Stoga je Rusija potrošila onoliko koliko je bilo potrebno, bez pribegavanja sredstvima NVF i bez ograničavanja svojih mogućnosti da podrži ekonomiju u budućnosti.
Sa stanovišta monetarne politike, videli smo smanjenje kamatnih stopa od strane Centralne banke, i smatramo da je to vrlo primerena mera u trenutnim okolnostima. Rast fiskalnih stimulacija u kombinaciji sa monetarnom politikom pomoći će pri ubrzanju tempa oporavka.
Svetska finansijska elita je izvršila državni udar u svetskim razmerama, izjavio je ruski ekonomista Mihail Hazin.
05.05.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska pravoslavna crkva danas je raščinila monaha koji poriče pandemiju korona virusa i koji je prkosio antiepidemjskim merama Kremlja i preuzeo kontrolu nad manastirom
Situacija za Ukrajinu postaje sve beznadežnija, napisao je nemački general u penziji i bivši šef vojnog komiteta NATO-a Harald Kujat u članku za Berliner Zeitung.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić podelio je putem svog naloga na Tik Toku kako će izgledati novi brzi voz, koji će saobraćati od Beograda do Budimpešte.
Temperatura je ovih dana izuzetno visoka, a kao jedna od mera zaštite od paklene vrućine savetuje se nošenje bele ili svetle odeće. Naučnici su otkrili da li takva odeća ili crna zaista bolje štiti od nesnosne vrućine.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da kolaps energetskog sistema koji je zadesio region, a koji je izbegnut u Srbiji pokazuje da je naša zemlja jedan autonomni faktor i da imamo naš zaokružen i stabilan elektroenergetski sistem i ne zavisimo ni od koga.
Povodom obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije, u nedelju 23. juna, od 11 do 13 časova, u Nastavnom centru "Makiš", pripadnici saobraćajne policije uspostaviće poseban režim saobraćaja i parkiranja, saopštio je MUP.
Dnevni list "Danas" udario na veliku srpsku svetinju, Hram Svetog Save. Šolakovi medij nazvali su Hram glomaznom bogomoljom i uporedile je sa mečkom na vašaru. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Vjerica Radete, potpredsednica SRS i narodni poslanik Demo Beriša.
Kolaps koji se juče dogodio u regionu kada je u praktično svim zemljama iz okruženja nestalo struje, pokazao je da je Srbija ipak najjača zemlja u regionu. Na ovu temu, ali i o festivalu "Merdita dobar dan", u "Info jutru" govorio je Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Navikli smo na dvostruke aršine prema našoj zemlji. Hoće li uopšte doći do odgovora UEFA na vređanje Srba na stadionu utakmice između Hrvatske i Albanije. Na ovu temu, u emisiji "Info jutro" govorili su prof. dr Boris Bratina, sa Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici i Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM. Naknadno je u emisiju došao i Aleksandar Kovačević, ekspert za energetiku koji je komentarisao nestanak struje u regionu.
Ministar bezbednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić juče je u Skupštini Bosne i Hercegovine na sednici na kojoj se razmtrala njegova smena zbog "vređanja žrtava Srebrenice" pokazao fotografiju Anđelka Mlađenovića, Srbina, koji je ubijen na monstruozan način. Ovim povodom bio je gost "Info večeri" Informer televizije.
Žena (50) pronađena je sinoć mrtva u stanu na Voždovcu, a kako Kurir saznaje, zbog sumnje da joj je naneo teške povrede, uhapšen je njen muž koji je i pozvao policiju.
Više osoba saslušano je u istrazi mafijaške likvidacije napada na Cetinju u kom su ubijeni Dragan Roganović (36) i Petar Kaluđerović (20), pripadnici zloglasnog "škaljarskog klana", dok su ranjene još tri osobe, od kojih jedna slučajna prolaznica (66).
Ispružio je kažiprst pravo, ka objektivima fotoaparata i kamera, kao da želi da se na taj način direktno obrati svakom navijaču, svakom Srbinu ponaosob! I poručio je:“Verujte u nas, jer mi verujemo u sebe. Pobedićemo Dance“.
Nešto poput čuvenog plakata Ujka Sema kojim su Amerikance pozivali da se dobrovoljno prijave za odlazak u Prvi svetski rat.
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Cilj feng šui tehnike jeste uređenja prostora tako da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Verovanje je da će baš ova biljka pomoći kada nam se događa neki krizni momenat u životu.
Narodna verovanja i običaji su duboko ukorenjeni u našoj tradiciji, prenošeni sa generacije na generaciju. Ova verovanja, često zasnovana na iskustvima naših predaka, i dalje izazivaju radoznalost i osmeh. Mnogi od nas su ih čuli od svojih baka i deka, i iako su neka možda zaboravljena, mnogi i dalje veruju u njih i poštuju ih.
Žićina plaža na Drini, jedna od najlepših i najdužih rečnih plaža u Srbiji! Obožavaju je i Lozničani i stanovnici Banje Koviljače, a ona zvanično nije u Srbiji...
Duhovske zadušnice se pominju još u XII veku, a u Šumadiji su posebno značajne jer se tog dana obavezno izlazi na groblje gde se “za dušu” služi posebno pripremljena hrana.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.