TRAMP GAZI SVE SPORAZUME, CEO SVET U OPASNOSTI! SAD pripremaju novu nuklearnu pretnju protiv Rusije
Podeli vest
Sudeći po svemu, Donald Tramp namerava da precrta još jedan važan sporazum između Rusije i SAD: sporazum o nerazmeštanju taktičkog nuklearnog oružja na ratne brodove
Zašto su tokom osamdesetih godina američke rakete "Tomahavk" morskog baziranja ulivale strah rukovodstvu SSSR-a i kakvu opasnost za Rusiju i čitav svet predstavljaju američki planovi danas?
Američki državni sekretar Majk Pompeo odbio je da se sastane sa koordinatorom za dijalog između Beograda i Prištine Skenderom Hisenijem, navode diplomatski izvori u Vašingtonu, piše Ljajmi, prenosi Kosovo onlajn
List „Tas“, pozivajući se na pres službu Pentagona, saopštio je da su SAD najavile planove za razmeštanje krstarećih raketa morskog baziranja sa nuklearnim bojevim glavama „za savladavanje Rusije“. S jedne strane, na zvaničnom portalu Ministarstva odbrane SAD nema takve izjave. S druge strane, slične reči postoje u „Pregledu nuklearne politike“ Trampove administracije, samo bez konkretno navedenog roka za razmeštanje raketa. I što je najvažnije, Amerikanci su zaista počeli da konstruišu takvu raketu.
Program se zove SLCM – Sea Launched Cruise Missile (krstareća raketa lansirana sa morskog nosača) i očigledno će predstavljati svojevrsnu reinkarnaciju starog TLAM-N - „nuklearnog Tomahavka“, koji je uklonjen sa službe po Obaminoj odluci 2010. godine. Evo kako se ova raketa spominje u zvaničnom tekstu na ruskom jeziku „Pregleda nuklearne politike“ Ministarstva odbrane SAD: „SLCM će obezbediti neophodno prisustvo u regionu nestrateških nuklearnih sila i time garantovati mogućnost uzvraćanja udara.
Foto: Jutjub
One će takođe postati, u skladu sa ciljevima kontrole oružja, odgovor na kršenje Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa od strane Rusije, i sredstvo za suzbijanje ruskog nestrateškog nuklearnog arsenala i drugih destabilizujućih aktivnosti te zemlje“. Stoga se raketa zaista konstruiše i ona će se pojaviti na brodovima i podmornicama (ukoliko se, naravno, održi kurs koji je usvojila Trampova administracija). Prošle godine, Pentagon je planirao da za 7-10 godina razmesti ove, još nepostojeće rakete.
Šta je najzanimljivije i najviše uznemirujuće u svemu ovome? Činjenica da su Rusija i Sjedinjene Države odavno preuzele obaveze da neće razmeštati nestrateško nuklearno oružje na brodove i podmornice. I te obaveze se ispunjavaju. Ali, po svemu sudeći, Trampu to ne odgovara.
Predsedničke inicijative i njihov značaj
Odmah po završetku hladnog rata, u poslednjim mesecima postojanja SSSR-a, novi predsednik SAD Džordž Buš stariji je najavio jednostrane obaveze SAD u pogledu nuklearnog razoružanja — Amerika je ozbiljno smanjila svoj nuklearni arsenal, povlačeći značajan deo toga iz Evrope i učinivši mnogo više. Nešto kasnije, Mihail Gorbačov, a zatim posle raspada SSSR-a, i Boris Jeljcin je preuzeo i potvrdio slične obaveze. Obe strane su imale dugačke spiskove, ali je i kod obe postojala jedna zajednička stavka: ne sme biti nuklearnog oružja u flotama, osim balističkih raketa na podmornicama. Dugo Rusija nije mogla da ispuni ove jednostrane obaveze, ali uglavnom je sve bilo urađeno do 2000. godine. Formirao se zanimljiv „nenuklearni“ status kvo, koji nije bio zagarantovan međusobnim sporazumima, već je održavan dobrom voljom obe strane.
Zajedno s postojećim sporazumima, kao što su Sporazum o ograničenju sistema protivraketne odbrane, „numerisani“ Sporazumi o smanjenju i ograničavanju strateškog ofanzivnog naoružanja i Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, „predsedničke inicijative“ su obezbedile manje-više predvidljivu ravnotežu snaga u Evropi. A s obzirom na globalnu prisutnost flota SAD i Rusije, može se govoriti i o ravnoteži u svetu.
Značaj „inicijativa“ je bio u tome što su one regulisale područja koja nisu obuhvaćena drugim sporazumima, naime: mnoštvo pitanja koja se odnose na taktičko nuklearno oružje, njihovo skladištenje, i naravno, razmeštanje na moru. Pre ispunjavanja obaveza koje su preuzele obe strane, svaki američki brod je mogao da nosi rakete „Tomahavk“ sa nuklearnim oružjem, a bilo koja ruska podmornica projekta 971 je mogla da nosi slične, takođe nuklearne krstareće rakete „Granat“. Ovo je zaista bilo uznemiravajuće, jer bilo koji američki razarač u blizini ruskih obala i ruska podmornica koju propuste protivpodmorničke snage NATO, mogli su naneti neprijatelju uništavajući udar, i to krajnje iznenada. Takav udar bi mogao delimično „isključiti“ Sistem za upozorenje na raketni napad i, na primer, otvoriti put za napad balističkim raketama. "Inicijative" su regulisale ovako zabrinjavajuća pitanja.
Foto: printscreen
SAD su u poslednje vreme, rasformirale ovaj sistem. Prvi u istoriji koji je nestao je bio Sporazum o ograničenju sistema protivraketne odbrane, nakon njega Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa, a izlazak SAD iz Sporazuma o smanjenju i ograničavanju strateškog ofanzivnog naoružanja 3 se priprema. I, nažalost, čim se završi projekat nove krstareće rakete sa nuklearnom bojevom glavom, ista sudbina čeka „Inicijative“. Nuklearno oružje će se vratiti na američke brodove, u to nema nikakve sumnje.
Za ovaj događaj koji se još uvek nije dogodio, ali je zagarantovan, postoji mnogo razloga: od trenutne pripreme SAD za vođenje ofanzivnih nuklearnih ratova do ličnih osobina Donalda Trampa, koji, nažalost, doprinose mnogo ovim promenama.
Donald Tramp i Ronald Regan
Upravo u psihološkim karakteristikama Trampa i njegovim ličnim simpatijama i antipatijama se često mogu naći odgovori na pitanja: šta Amerikanci rade i šta će raditi. Kada se Tramp kandidovao za predsednika, imao je dve parole. Jedna se ticala svega i dobro je upamćena danas: „Učinićemo Ameriku ponovo velikom“. Druga se ticala samo spoljne politike i zvučala je ovako: „Mir putem sile“. I upravo ovaj momenat se nije smeo propustiti.
„Mir putem sile“ jedna je od američkih uzrečica, koja je formirana nakon Drugog svetskog rata. Ona potiče od izjave rimskog cara Hadrijana: „Mir putem sile, a ako to ne uspe, mir putem rata“. Taj slogan su republikanci koristili u SAD više puta, sve dok ga 1980. godine nije uzdigao do nebesa američki predsednički kandidat Ronald Regan.
To je postalo glavno načelo njegove politike, da postigne povoljan mir za SAD, pokazujući spremnost za korišćenje (ili jednostavno koristeći) sile. To jest, direktno govoreći, postizanje potrebnih uslova za mir zastrašivanjem ili ratom.
Foto: Printskrin Youtube
Kao što je i poznato, SAD su tako i postupile. Donald Tramp je 2016. godine preuzeo slogan „Mir putem sile“. I upravo pod tim sloganom on gradi svoju spoljnu politiku. Tramp, čije je „zlatno doba“ došlo za vreme Regana, i čije se interesovanje za spoljnu politiku probudilo upravo za vreme Regana, očigledno sebe vidi kao naslednika njegovih tradicija. „Jastrebovi“ u administraciji, program za povećanje flote („600 brodova“ u eposi Regana i 335 brodova Trampa), udari na saveznike SSSR (Nikaragva, Grenada) i Rusiju (Sirija) — sve su to samo ponavljanja. Tramp radi isto što je radio Regan, i njegov cilj je isti: dominacija Amerike nad svim rivalima, stvarnim ili prividnim.
Faktor "Tomahavka"
Pojava ovih raketa početkom 80-ih naterala je sovjetsko rukovodstvo da prolazi kroz mnogo neprijatnih trenutaka. Činjenica je da u to vreme jednostavno nije bilo načina da se ove rakete obore: kod „nuklearnih“ „Tomahavka“ pri prvom ispravljanju kursa (na obalskoj liniji ciljane države) uključivao se režim „nedodirljivosti“: tokom uništavanja rakete bilo kojim oružjem, nuklearni naboj bi eksplodirao. To je činilo odbijanje udara takvih raketa tehnički nemogućim: srušeni „Tomahavk“ je izazivao nuklearnu eksploziju, i nakon toga se stvarala ogromna „rupa“ u protivvazdušnoj odbrani, čak ni „preživeli“ radari nisu mogli da se koriste zbog elektromagnetnih poremećaja posle eksplozije.
Odgovor je bio MiG-31, njegova sposobnost da detektuje jedva primetne ciljeve (a „Tomahavk“ je jedva primetan cilj) na pozadini vode i leda, i izdata je kategorična naredba da se po svaku cenu uništavaju rakete blizu obale.
Drugi važan zadatak je bilo uništavanje nosača u moru, što bi zapravo postalo početak globalnog rata. U relativno mirnom vremenu, svaki prilazak američkog broda sa tim raketama do obala SSSR, prisiljavao je sovjetsku vojnu komandu na preduzimanje mnogo preventivnih mera. Što, međutim, ne bi pomoglo u pravom ratu, ali je psihički izvršilo pritisak na sovjetsko rukovodstvo i zahtevalo je mnogo novca.
Amerikanci su bili svesni toga da će „Tomahavci“ izazvati upravo takav efekat.
U konceptualnom dokumentu iz 1982. godine koji analizira mogućnosti koje nudi modernizacija i povratak u stroj bojnih brodova tipa „Ajova“, od kojih je svaki dobio 32 krstareće rakete (u to vreme je to bio neviđen broj, a do pojave vertikalnih lansera je bilo još četiri godine), navedeno je sledeće:
„...Sovjeti se više neće moći fokusirati na nosače aviona kao jedine brodove Zapada koji predstavljaju značajnu pretnju njihovoj zemlji. Sovjeti su dobro informisani o američkim planovima za opremanje bojnih brodova, krstarica i razarača verzijom rakete „Tomahavk“, koja je namenjena za napad na kopnene ciljeve. Oni razumeju da će to značiti značajno povećanje broja bojnih brodova Zapada, koji su sposobni da napadu SSSR nuklearnim oružjem. Ovo bi trebalo da u velikoj meri zakomplikuje njihov zadatak strateške odbrane, jer će svaki brod morati da se posmatra kao potencijalna nuklearna pretnja“.
Tako se na kraju i desilo, i taj moralni slom koji je 80-ih godina pretrpelo sovjetsko političko rukovodstvo (što je na mnogo načina doprinelo predaji Gorbačova) bio je direktno povezan sa ovim inovacijama. I upravo ovakav efekat Donald Tramp želi da ponovo dobije.
Trampova greška
Tramp pokušava da primeni prethodno uspešnu metodu u sasvim drugačijim uslovima. U tim se godinama sovjetsko rukovodstvo zaista bojalo rata, a sovjetsko stanovništvo je verovalo u njegovu realnost.
Danas nema tog užasnog osećaja vojne pretnje, koje je vršilo pritisak na psihu u osamdesetim godinama, nema rata u Avganistanu koji je uzrokovao ozbiljno narušavanje duha stanovništva, a ni Amerikanci sada nisu isti. Tada su zaista mogli da ratuju u Evropi, a sada ne. Tada su nakon gledanja akcionog filma „Top gan“ mladi ljudi tražili posao u mornarici upravo u bioskopu, a sada više nema ništa od toga. Da bace nekoliko stotina bombardera sa nuklearnim bombama u jednom napadu, oni takođe ne mogu, a i nemaju ih toliko.
Foto: Reuters
Da, SAD se aktivno pripremaju za nuklearni rat, ali ovog puta ih se ljudi ne plaše jer ne veruju u ovu pretnju (iako je ona sasvim realna, nažalost). Da, oni razvijaju mogućnosti za iznenadni nuklearni napad, ali u Rusiji se niko ne brine. Pored toga, svi smo jednom videli da kapitulacija SAD ne dovodi do mira. Danas oni ljudi u Rusiji koji svesno pristupaju pitanjima spoljne politike, imaju potpuno drugačiji stav nego oni osamdesetih godina.
Na kraju se može dobiti jako loš efekat. Tramp, koji je odbio ispunjavanje „predsedničkih inicijativa“, zaista će izazvati nuklearno naoružavanje flote. I na svakoj ruskoj podmornici će se opet pojaviti „crvene glave“ — razni sistemi oružja sa nuklearnom bojevom glavom, od raketa do torpeda. Na američkim brodovima će se pojaviti nuklearne krstareće rakete, a na nosačima aviona nuklearne bombe.
Postoji još jedan opasan trenutak. Određeni rok skladištenja starih nuklearnih bojevih glava, koje su postavljene na „Tomahavke“, odavno je istekao, a njegovo produženje je vrlo problematično i sumnjivo. To znači da će za novu krstareću raketu biti napravljena nova bojeva glava. Uzimajući u obzir tehničku stvarnost i i ograničenja, očigledno je da će to biti napravljeno na osnovu neke već postojeće bojeve glave.
To znači da će Amerikanci imati čitavu porodicu objedinjenih nuklearnih bojevih glava relativno malih dimenzija i težine, očigledno sa objedinjenim interfejsom (u okviru postojećih pristupa konstruisanju oružja u SAD, upravo se ovo može očekivati). Postavlja se pitanje: gde još mogu (bez previše razglašavanja) da postave ove bojeve delove? Ovo pitanje je veoma ozbiljno i treba da postaviti određenim stručnjacima.
Nadajmo se da će prikupljanje potrebnih informacija biti obavljeno uspešno i na vreme, posebno jer je upozorenje stiglo unapred.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država obavestilo je Evropsku uniju o povlačenju iz međunarodne istražne grupe koja se bavi istragom protiv Rusije u vezi sa situacijom u Ukrajini, piše Njujork tajms, pozivajući se na izvore.
Spisak uslova koje je postavila Rusija za moratorijum na borbena dejstva u Crnom moru uključuje ukidanje sankcija koje je uvela Evropa, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio.
Zamenik šefa svemirskih operacija, američki general Majkl Getlejn, upozorio je da Kina sprovodi vežbe "borbi" sa satelitima kao deo svojih sve većih svemirskih kapaciteta, potvrđujući izveštaj svemirskih snaga Sjedinjenih Država koji ističe da ključni rivali Vašingtona zatvaraju tehnološki jaz kako svemir postaje sve važniji za bezbednost na Zemlji.
Američki državni sekretar Majk Pompeo odbio je da se sastane sa koordinatorom za dijalog između Beograda i Prištine Skenderom Hisenijem, navode diplomatski izvori u Vašingtonu, piše Ljajmi, prenosi Kosovo onlajn
Francuski sud proglasio je Marin Le Pen krivom u slučaju pronevere, što će imati ozbiljan uticaj na političku budućnost liderke desnice, ali i njene stranke Nacionalno okupljanje.
U sudanskom građanskom ratu, koji traje više od dve godine, dogodio se dramatičan preokret – regularne oružane snage Sudana povratile su kontrolu nad glavnim gradom Kartumom, potisnuvši pobunjeničke Snage za brzu podršku (RSF). Ključnu ulogu u ovoj promeni, kako ocenjuju analitičari, odigrala je podrška Rusije i predsednika Vladimira Putina.
Predsednik Aleksandar Vučić se osvrnuo na napad na dekanku Univerziteta u Nišu, Nataliju Jovanović. On je prokomentarisao njene optužbe da je lično kriv za napad, da njega ni majka ne voli.
Mark Brnović koga je američki predsednik nominovao za ambasadora SAD u Srbiji izjavio je danas za Tanjug da je veoma počastvovan što ga je američki predsednik Donald Tramp predložio na tu funkciju.
U danu kada se ispred redakcije Informera odvijala dramatična talačka kriza i blokada, naš medijski tim pokazao je nepokolebljivu profesionalnost i hrabrost, obezbeđujući ekskluzivne informacije u realnom vremenu.
Tokom blokade i pokušaja izazivanja talačke krize, medijska kuća Informer TV je pokazala da je jača nego ikad. Iako je predmet pokušaja zabrane i blokade, Informer TV je nastavila sa normalnim radom, čime je dokazala svoju otpornost i moć uticaja na javnost.
Šest pacijenata povređenih u požaru diskoteke u Kočanima koji su lečeni u inostranstvu, pet iz Srbije i jedan iz Italije, vraćaju se danas u Severnu Makedoniju.
Venčanje je jedan od najlepših dana u životu. Neki trenuci mogu da izazovu suze radosnice, dok ima i onih koji stvaraju tužna osećanja. Baš to se desilo jednoj mladi, a ona je svoju ispovest ispričala na društvenim mrežama.
Petoro penzionera iz Petrovca na Mlavi koji su tri dana bili "zarobljeni" u šumi Nacionalnog parka Beljanica zahvaljuju svojim spasiocima i poručuju da je za put, ma kud da se krene, obavezna dobra priprema.
Crnogorska policija je na nogama i traga se za dvadesetpetogodišnjim Dejanom Đinovićem. koji se sumnjiči da je iz vatrenog oružja danas upucao Zorana Nikolova (44) u jednom kafiću u Zeti, a zatim pobegao sa lica mesta.
U vojnoj fabrici “Milan Blagojević” u Lučanima danas je došlo do incidenta u kome je teško povređen jedan radnik, saopštili su iz Opšte bolnice u Čačku. O ovom događaju iz ove vojne industrije se nisu oglasili.
Ovakav incident gotovo da nikada nismo videli na fudbalskim terenima! Na meču između ekipa Sport Huakil i Magdalena CEDEC sudije su se sukobile sa fudbalerima, a glavni arbitar Luis Alegre nogom je nakoutirao jednog od trenera.
Evroliga sprema višegodišnje ugovore za Crvenu zvezdu i Partizan, ali pod uslovima koji bi mogli da izazovu povemiku, tačnije srpski klubovi bi morali da plaćaju višemilionsku članarinu, bez prava na prihod od TV prava i marketinga. U međuvremenu, NBA sve ozbiljnije planira ulazak na evropsko tržište, što bi moglo da promeni budućnost košarke na tom prostoru.
Trener RK Partizan Đorđe Ćirković žali što crno-beli nisu odigrali revanš meč sa AEK-om u četvrtfinalu Evrokupa. Utakmica je otkazana zbog nereda koji su izazvali domaći navijači, a trener crno-beli za Informer kaže da sve što se desilo na Banjici nema dodirnih tačaka sa njegovim sektorom.
Supermodel Vitoria Sereti (26) prvi put je javno progovorila o svojoj vezi s holivudskom superzvezdom Leonardom Dikaprijem (50) u ekskluzivnom intervjuu za francuski Vog.
Kultni horor film iz 1997. godine "Znam šta ste radili prošlog leta" dobio je svoj nastavak! Skoro 28 godina kasnije, nastavak ovog ostvarenja koji nosi isti naziv kao i prvenac premijerno će biti prikazan 18. jula ove godine.
Viki Miljković zbog smrti rođenog brata neko vreme neće dolaziti na snimanja emisije ''Zvezde Granda'', a sada je otkriveno i ko će je u ovom periodu menjati.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar