SVI SU SE PITALI ZAŠTO LJUDI U SIBIRSKIM ZABITIMA ŽIVE DUGO, a onda je otkrivena TAJNA DREVNOG LEKA IZ ŠUME... Zbog nje su u tajgu sada došli Kinezi...
U Kini je u poslednje vreme posebno tražena sibirska lekovita gljiva - Inonotus obliquus, poznatija kao „brezina gljiva“ ili „čaga“. Ovo sibirsko „blago“ osvaja čitav svet, zahvaljujući svojim neverovatnim lekovitim svojstvima
Razvojem Evroazijskog ekonomskog saveza, Rusija i Kina su počele da produbljuju saradnju u oblastima uvozno-izvozne trgovine i industrije. S tim u vezi, sve više ruskih dobara, među kojima je i čaga, počinje da ulazi na kinesko tržište, što su kineski potrošači uveliko pozdravili.
Tokom poslednjih nekoliko godina obim prodaje te gljive u Kinu premašio je sto miliona juana (preko 12.600 evra). Na taj način, može se reći da je sibirska čaga izazvala pravi „bum“ među kineskim potrošačima.
Lekovita svojstva ruskog „blaga“
U Rusiji brezinu gljivu nazivaju blagom zbog njenih lekovitih svojstava. Čaga se koristi u lekovite i preventivne svrhe već više od 500 godina. Prema istraživanjima, još u periodu od XVI do XVII veka čaga se koristila kao narodni lek na prostoru bivših sovjetskih republika, Rusiji, Poljskoj, Japanu i drugim zemljama.
Meštani su pripremali čaj od čage za prevenciju raka, srčanih bolesti i dijabetesa. Čaga se takođe koristila u lečenju tuberkuloze, bolesti digestivnog trakta, askarijaze i virusnih bolesti.
Ova gliva je takođe glavni lek za one koji rade ili love u šumi. Ukoliko osoba ima ranu ili ju je ogrebao medved, čagu treba izmrviti i staviti na ranu, jer se na taj način sprečava razmnožavanje bakterija, smanjuje upala i ublažava bol. Čaga takođe rasteruje komarce. U slučaju da noć provodite u šumi, samo treba zapaliti čagu i komaraca neće biti.
Ona takođe odlično može da utoli glad i nadoknadi fizičku energiju. Mnogi ljudi koji žive u sibirskim šumama, žive dugo, jer redovno koriste rusku čagu.
Foto: Pixabay
Sibirska gljiva besmrtnosti
Prema rečima predsednika odbora direktora kompanije „Sibirske prirodne divlje biljke“, koji se već više od 20 godina bavi istraživanjem i pravljenjem proizvoda od brezine gljive, čaga je po svom sastavu slična kineskoj hrastovoj sjajnici (Ganoderma lucidum), koja se smatra „gljivom besmrtnosti“. Stoga rusku čagu takođe nazivaju „sibirskom gljivom besmrtnosti“.
Mnogi koji boluju od raka, dijabetesa i drugih ozbiljnih bolesti kupuju tone ove gljive, ne žaleći velike sume novca, jer je ona vrednija od kineskog pandana. Svaki gram čage sadrži 35.000 aktivnih supstanci, što je 55 puta više nego kod kineske gljive.
«Сибирский гриб бессмертия» чага вызвал восхищения в Китае
Treba napomenuti i da zbog surovih uslova rasta, čaga nije mogla veštački da se uzgaja u velikim količinama, stoga čovek može da se osloni samo na prirodne resurse. U proseku je za uzgajanje jednog soja gljive potrebno pet godina i 20.000 breza, a da bi gljiva dobila dovoljnu količinu lekovitih svojstava neophodno je 10 godina. Čaga parazitira na brezama, a Rusija je zemlja breza, zato je brezina gljiva i postala pravo rusko „blago“.
Foto: Pixabay
Čaga podarila zdravlje ruskom nobelovcu, a on njoj - slavu
Roman „Odeljenje za rak“ poznatog ruskog pisca i nobelovca Aleksandra Solženjicina objavljen je 1968. godine. Solženjicin je pisao o svom ozdravljenju od karcinoma pomoću čaja od čage. U njoj je autor, polazeći od sopstvenog iskustva, napisao neverovatnu priču o tome kako u jednom ruskom selu već dugi niz godina kuvaju poseban čaj, koji je po mirisu i boji nalik kafi.
U tom selu niko ne boluje od karcinoma ili bolesti sistema za varenje. Zahvaljujući toj knjizi, za čagu su se zainteresovali lekari i patolozi. Naučnici iz SAD, Japana i drugih zemalja su počeli da istražuju ovu lekovitu gljivu.
Ruska čaga izazvala „bum“ u svetu
Pekinška kompanija za istraživanje sibirske čage postala je prva kineska kompanija koja se bavila ulaganjem u proizvodnju produkata od brezinih gljiva. Prema postojećim podacima, ta kompanija je 2015. godine potpisala sporazum o strateškoj saradnji sa ruskom kompanijom „Sibirske prirodne divlje biljke“, u okviru kojeg su strane investirale u stvaranje Centra za istraživanje nauke i tehnologije „Čaga“ i savremene proizvodne baze u Irkutsku na obali Bajkalskog jezera. Zahvaljujući tome, napravljen je stopostotni ekstrakt čage koji se rastvara u vodi, te stoga ona sada može da se koristi ne samo kao kao piće, već i u obliku pomoćnih lekovitih aditiva.
Foto: Pixabay
Poslednjih godina je „bum“ potrošnje brezine čage zahvatio ceo svet. U Evropi lekovitu gljivu nazivaju super-hranom. Ona postaje glavna pomoćna supstanca u mnogim dodacima ishrani. U Japanu se pravi čaj u kesicama na bazi praha od čage i zlatnog mungo pasulja. U Koreji se prah od čage koristi kao jedan od glavnih sastojaka za pripremanje hleba, kolača i bombona.
„U uslovima pandemije, ljudi su počeli da posvećuju više pažnje očuvanju i jačanju svog zdravlja. Čaga poseduje veliki potencijal u toj oblasti. Stoga ćemo u budućnosti praviti i uvoditi više proizvoda od sibirske brezine čage“, rekao je predsednik odbora direktora pekinške kompanije za istraživanje sibirske čage Jan Bo.
Vlasti grada Jakutska, jednog od najhladnijih gradova na svetu, pustile su u petak decu kući kada je temperatura dostigla minus 48 stepeni, ali su deca, umesto kućama, otišla da se igraju na snegu!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlasti grada Jakutska, jednog od najhladnijih gradova na svetu, pustile su u petak decu kući kada je temperatura dostigla minus 48 stepeni, ali su deca, umesto kućama, otišla da se igraju na snegu!
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.