Mnoge firme u Nemačkoj nalaze se na korak do bankrota i opstaju samo zahvaljujući pomoći države, a ekonomski eksperti procenjuju da se radi o 25.000 preduzeća
Finansijska pomoć po sistemu „kap po kap“ bila je i još uvek je strategija kojom Nemačka pokušava da ublaži žestoke posledice korona krize. Finansijska pomoć, međutim, samo odlaže bankrot, piše Dojče vele (DW).
Ekonomski stručnjaci strahuju da bi to moglo da se završi talasom bankrota čim država prestane da pomaže.
„Apsolutno je razumljivo to da se finansijski pomažu preduzeća koja su zbog lokdauna upala u probleme“, kaže ekspert instituta za evropska ekonomska istraživanja „Lajbnic“ iz Manhajma (ZEW).
Dodaje, međutim, da bi, „pored troškova koji se mere milijardama“, nediferencirani pristup mogao „negativno da se odrazi na srednjoročni privredni rast i razvoj produktivnosti u Nemačkoj“.
Osim što je dao pomoć vrednu milijarde, zvanični Berlin doneo je i odluku o prestanku obaveze podnošenja zahteva za stečaj. Kompanije su obično dužne da prijave stečaj u roku od tri nedelje u slučaju nesolventnosti. Nemačka vlada je to pravilo stavila van snage prošle godine u martu, prvo do kraja septembra, a onda i do kraja 2020. godine.
Međutim, u izmenjenom obliku pravilo važi do kraja aprila ove godine, za kompanije koje su od 1. novembra do 31. decembra predale zahtev za pomoć zbog štete koju trpe zbog pandemije i koje su uz tu pomoć mogle da izbegnu stečaj.
U privrednim granama koje su posebno pogođene krizom, u stečaj je otišlo manje od polovine firmi koliko se očekivalo prošle godine.
Foto: Reuters
„Ta razlika posebno je uočljiva kod malih preduzeća, onih sa manje od deset zaposlenih. A što su kompanije veće, razlika se smanjuje“, objašnjava Georg Liht, rukovodilac Odeljenja za istraživanje inovativne ekonomike i preduzetničke dinamike na institutu ZEW.
Istraživanja Lihta i njegovog tima pokazuju da najveći deo firmi kojima preti bankrot čine upravo mali preduzetnici. Eksperti procenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon što prestanu da dobijaju pomoć.
Što se tiče preduzeća koja su pre krize poslovala dobro, teško je proceniti kakva je situacija s njima u vezi sa stečajem. „Zato bi političari trebalo da i u daljem toku korona krize, nakon pažljive provere, pružaju finansijsku pomoć preduzećima“, smatra Liht.
Drugi je problem to što pomoć još uvek nije ni stigla do mnogih kompanija. U centru kritike je ministar privrede Peter Altmajer (CDU).
„Broj preduzetnika koji su nezadovoljni radom ministra Altmajera u konstantnom je porastu“, kaže Markus Jerger, direktor Nemačkog udruženja srednjih preduzeća (BVMW).
Foto: Reuters
Srednji preduzetnici kritikuju to što je prijavljivanje za pomoć koju je obezbedilo ministarstvo previše birokratski organizovano i previše komplikovano. Tako je savezni ministar privrede „od spasioca postao pogrebnik čitave branše“, žali se Jerger.
Alarm su uključila i druga privredna udruženja, jer najveći deo novembarske i decembarske pomoći još uvek nije stigao do kompanija.
Jedno ispitivanje instituta Ifo je pokazalo da bi ekonomska politika u krizi, sveukupno gledano, mogla značajno da bude poboljšana. Pre istraživanju instituta, skoro polovina stručnjaka se o korona politici izjasnila sa „nezadovoljan“ (27%) i „veoma nezadovoljan“ (20%).
Institut Ifo i list „Frankfurter algemajne cajtung“ svaka dva meseca anketiraju profesore ekonomije na nemačkim univerzitetima – a političari reaguju sporo i nefleksibilno. Tako je rezultate ispitivanja od ovog utorka sažeo Niklas Potrafke, direktor Ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju.
„Rezultati novog istraživanja pokazuje da još ima prostora da se poboljša ekonomska politika u vreme korone“, istakao je Potrafke, navodi se u tekstu DW-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv na TV duel nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, Iliji Srdanoviću, na šta je on reagovao na, najblaženo rečeno, skandalozan način.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Osvedočeni vojvođanski autošovinista i antisrbin sa dna kace Goran Ješić izazvao je šok u emisiji Utisak nedelje Olje Bećković na tajkunskoj televiziji N1.
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Kada nemaš ni politiku, ni ideju, ni plan, a još manje trunku poštenja, onda ti jedino preostaje da kompletnu kampanju gradiš na najjeftinijim lažima, podvalama i jadnim AI fotomontažama!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu isečak iz gostovanja u Radio Beogradu, a gde je odgovorio na pitanje šta bi pitao samog sebe.
Kurti i njegova lažna policija ponovo su demonstrirali slepu mržnju prema svemu što nosi srpski potpis i srpsku tradiciju, pretvorivši obično učešće na kulturno-istorijskom festivalu u pravu policijsku ujdurmu!
Učesnik Exatlona 2 Nikola Lakić burno je reagovao kada su Crveni odbili njegov predlog, a gošće emisije "Exatlon Specijal" prokomentarisale su kapitenove suze.
Šta se dešava iza kulisa najvećeg sportskog rijalitija saznaćete večeras od 21:30 čas kada se na Informer televiziji emituje emisija "Druga strana Exatlona".
Neki zločinci pokušavaju da sakriju tragove, drugi negiraju sve do kraja, a ima i onih koji pred policijom ili sudom izgovore rečenice koje ostanu zapamćene gotovo koliko i sam zločin.
Saobraćajna policija u Podgorici kontrolisala je danas oko 14 sati motociklistu D.B. (58) iz Srbije, kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,15 g/kg.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Aplikacije za navigaciju poput Gugl mapsa i Waze-a ne koriste satelitske snimke niti veštačku inteligenciju kako bi same "otkrile" policijske patrole i radare. Informacije uglavnom prikupljaju od svojih korisnika, koji ih u realnom vremenu prijavljuju dok se kreću određenom deonicom.
Jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika u borbi protiv kašlja i iritiranog grla krije se gotovo u svakoj kuhinji. Reč je o napitku od meda i limuna.
Ako ste ljubitelj sočnih čokoladnih torti, ali ne želite da sate provodite u kuhinji, ovaj recept vredi sačuvati. Čokoladna torta iz šerpe jednostavna je za pripremu i ne zahteva komplikovano filovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.