Mnoge firme u Nemačkoj nalaze se na korak do bankrota i opstaju samo zahvaljujući pomoći države, a ekonomski eksperti procenjuju da se radi o 25.000 preduzeća
Finansijska pomoć po sistemu „kap po kap“ bila je i još uvek je strategija kojom Nemačka pokušava da ublaži žestoke posledice korona krize. Finansijska pomoć, međutim, samo odlaže bankrot, piše Dojče vele (DW).
Ekonomski stručnjaci strahuju da bi to moglo da se završi talasom bankrota čim država prestane da pomaže.
„Apsolutno je razumljivo to da se finansijski pomažu preduzeća koja su zbog lokdauna upala u probleme“, kaže ekspert instituta za evropska ekonomska istraživanja „Lajbnic“ iz Manhajma (ZEW).
Dodaje, međutim, da bi, „pored troškova koji se mere milijardama“, nediferencirani pristup mogao „negativno da se odrazi na srednjoročni privredni rast i razvoj produktivnosti u Nemačkoj“.
Osim što je dao pomoć vrednu milijarde, zvanični Berlin doneo je i odluku o prestanku obaveze podnošenja zahteva za stečaj. Kompanije su obično dužne da prijave stečaj u roku od tri nedelje u slučaju nesolventnosti. Nemačka vlada je to pravilo stavila van snage prošle godine u martu, prvo do kraja septembra, a onda i do kraja 2020. godine.
Međutim, u izmenjenom obliku pravilo važi do kraja aprila ove godine, za kompanije koje su od 1. novembra do 31. decembra predale zahtev za pomoć zbog štete koju trpe zbog pandemije i koje su uz tu pomoć mogle da izbegnu stečaj.
U privrednim granama koje su posebno pogođene krizom, u stečaj je otišlo manje od polovine firmi koliko se očekivalo prošle godine.
Foto: Reuters
„Ta razlika posebno je uočljiva kod malih preduzeća, onih sa manje od deset zaposlenih. A što su kompanije veće, razlika se smanjuje“, objašnjava Georg Liht, rukovodilac Odeljenja za istraživanje inovativne ekonomike i preduzetničke dinamike na institutu ZEW.
Istraživanja Lihta i njegovog tima pokazuju da najveći deo firmi kojima preti bankrot čine upravo mali preduzetnici. Eksperti procenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon što prestanu da dobijaju pomoć.
Što se tiče preduzeća koja su pre krize poslovala dobro, teško je proceniti kakva je situacija s njima u vezi sa stečajem. „Zato bi političari trebalo da i u daljem toku korona krize, nakon pažljive provere, pružaju finansijsku pomoć preduzećima“, smatra Liht.
Drugi je problem to što pomoć još uvek nije ni stigla do mnogih kompanija. U centru kritike je ministar privrede Peter Altmajer (CDU).
„Broj preduzetnika koji su nezadovoljni radom ministra Altmajera u konstantnom je porastu“, kaže Markus Jerger, direktor Nemačkog udruženja srednjih preduzeća (BVMW).
Foto: Reuters
Srednji preduzetnici kritikuju to što je prijavljivanje za pomoć koju je obezbedilo ministarstvo previše birokratski organizovano i previše komplikovano. Tako je savezni ministar privrede „od spasioca postao pogrebnik čitave branše“, žali se Jerger.
Alarm su uključila i druga privredna udruženja, jer najveći deo novembarske i decembarske pomoći još uvek nije stigao do kompanija.
Jedno ispitivanje instituta Ifo je pokazalo da bi ekonomska politika u krizi, sveukupno gledano, mogla značajno da bude poboljšana. Pre istraživanju instituta, skoro polovina stručnjaka se o korona politici izjasnila sa „nezadovoljan“ (27%) i „veoma nezadovoljan“ (20%).
Institut Ifo i list „Frankfurter algemajne cajtung“ svaka dva meseca anketiraju profesore ekonomije na nemačkim univerzitetima – a političari reaguju sporo i nefleksibilno. Tako je rezultate ispitivanja od ovog utorka sažeo Niklas Potrafke, direktor Ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju.
„Rezultati novog istraživanja pokazuje da još ima prostora da se poboljša ekonomska politika u vreme korone“, istakao je Potrafke, navodi se u tekstu DW-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Društvene mreže usijale su se zbog fotomontiranih fotografija lažnog rektora Univerziteta u Beogradu, Vladana Đokića, koji je, podetimo, četvrti put ovog leta otputovao na odmor i to, ni manje ni više nego, u vreli Rio de Žaneiro u Brazilu.
Uzalud se Branko Ružić mesecima uspinje da se dodvori tajkunskim medijima, uzalud pljuje po sopstvenoj koaliciji i pokušava da glumi "principijelnog opozicionara" - za tajkunske medije Nova S i N1 on je i dalje samo običan politički preletač i foteljaš kojeg duboko preziru.
Jedan od istaknutih predstavnika opozicione koalicije, Miroslav Miki Aleksić, u svom najnovijem javnom istupu zaprepastio je javnost Srbije otvoreno najavljujući scenario nasilja, pa čak i ljudske žrtve tokom izbornog procesa.
Evropska demokratska partija (European Democrats) otvoreno je pružila podršku blokaderskoj listi i blokaderima u Srbiji, poradovavši se lažnim anketa i naduvani procentima!
Dinko Gruhonjić i takozvana Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) otvoreno pozivaju na opšti haos, pritisak na pravosuđe i ulično divljanje ispred Višeg suda u Novom Sadu!
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U skladu sa najavama nove demokratske vlasti u Mađarskoj, koju predvodi premijer Peter Mađar, iz vlasničke strukture MOL-a biće uklonjena fondacija Nova Evropa, koja je trenutno najveći akcionar sa 10,49 odsto kapitala.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević istakla je da tržišna inspekcija pokreće kontrolu firmi koje nepošteno prodaju terapeutske proizvode penzionerima.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Nišlijka M.G. stara oko 80 godina i njen sin I.G. (52) čija su tela pronađena sinoć u njihovom stanu u soliteru u Ulici Branka Miljkovića, nisu žrtve zločina.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, domaća javnost i društvene mreže ne prestaju da bruje, a potez mlade i uspešne glumice Isidore Građanin izazvao je pravu lavinu reakcija.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.