Mnoge firme u Nemačkoj nalaze se na korak do bankrota i opstaju samo zahvaljujući pomoći države, a ekonomski eksperti procenjuju da se radi o 25.000 preduzeća
Finansijska pomoć po sistemu „kap po kap“ bila je i još uvek je strategija kojom Nemačka pokušava da ublaži žestoke posledice korona krize. Finansijska pomoć, međutim, samo odlaže bankrot, piše Dojče vele (DW).
Ekonomski stručnjaci strahuju da bi to moglo da se završi talasom bankrota čim država prestane da pomaže.
„Apsolutno je razumljivo to da se finansijski pomažu preduzeća koja su zbog lokdauna upala u probleme“, kaže ekspert instituta za evropska ekonomska istraživanja „Lajbnic“ iz Manhajma (ZEW).
Dodaje, međutim, da bi, „pored troškova koji se mere milijardama“, nediferencirani pristup mogao „negativno da se odrazi na srednjoročni privredni rast i razvoj produktivnosti u Nemačkoj“.
Osim što je dao pomoć vrednu milijarde, zvanični Berlin doneo je i odluku o prestanku obaveze podnošenja zahteva za stečaj. Kompanije su obično dužne da prijave stečaj u roku od tri nedelje u slučaju nesolventnosti. Nemačka vlada je to pravilo stavila van snage prošle godine u martu, prvo do kraja septembra, a onda i do kraja 2020. godine.
Međutim, u izmenjenom obliku pravilo važi do kraja aprila ove godine, za kompanije koje su od 1. novembra do 31. decembra predale zahtev za pomoć zbog štete koju trpe zbog pandemije i koje su uz tu pomoć mogle da izbegnu stečaj.
U privrednim granama koje su posebno pogođene krizom, u stečaj je otišlo manje od polovine firmi koliko se očekivalo prošle godine.
Foto: Reuters
„Ta razlika posebno je uočljiva kod malih preduzeća, onih sa manje od deset zaposlenih. A što su kompanije veće, razlika se smanjuje“, objašnjava Georg Liht, rukovodilac Odeljenja za istraživanje inovativne ekonomike i preduzetničke dinamike na institutu ZEW.
Istraživanja Lihta i njegovog tima pokazuju da najveći deo firmi kojima preti bankrot čine upravo mali preduzetnici. Eksperti procenjuju da će 25.000 preduzeća otići u stečaj nakon što prestanu da dobijaju pomoć.
Što se tiče preduzeća koja su pre krize poslovala dobro, teško je proceniti kakva je situacija s njima u vezi sa stečajem. „Zato bi političari trebalo da i u daljem toku korona krize, nakon pažljive provere, pružaju finansijsku pomoć preduzećima“, smatra Liht.
Drugi je problem to što pomoć još uvek nije ni stigla do mnogih kompanija. U centru kritike je ministar privrede Peter Altmajer (CDU).
„Broj preduzetnika koji su nezadovoljni radom ministra Altmajera u konstantnom je porastu“, kaže Markus Jerger, direktor Nemačkog udruženja srednjih preduzeća (BVMW).
Foto: Reuters
Srednji preduzetnici kritikuju to što je prijavljivanje za pomoć koju je obezbedilo ministarstvo previše birokratski organizovano i previše komplikovano. Tako je savezni ministar privrede „od spasioca postao pogrebnik čitave branše“, žali se Jerger.
Alarm su uključila i druga privredna udruženja, jer najveći deo novembarske i decembarske pomoći još uvek nije stigao do kompanija.
Jedno ispitivanje instituta Ifo je pokazalo da bi ekonomska politika u krizi, sveukupno gledano, mogla značajno da bude poboljšana. Pre istraživanju instituta, skoro polovina stručnjaka se o korona politici izjasnila sa „nezadovoljan“ (27%) i „veoma nezadovoljan“ (20%).
Institut Ifo i list „Frankfurter algemajne cajtung“ svaka dva meseca anketiraju profesore ekonomije na nemačkim univerzitetima – a političari reaguju sporo i nefleksibilno. Tako je rezultate ispitivanja od ovog utorka sažeo Niklas Potrafke, direktor Ifo centra za javne finansije i političku ekonomiju.
„Rezultati novog istraživanja pokazuje da još ima prostora da se poboljša ekonomska politika u vreme korone“, istakao je Potrafke, navodi se u tekstu DW-a.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da nikad ne mogu da budu rešeni baš svi problemi koje građani imaju, a potom otkrio šta je najveći problem Evrope, ali i naše zemlje, i zbog čega u stvari Stari kontinent zaostaje za Kinom i Amerikom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.