PAKLENI POMORSKI PUT KOJI LEDI KRV U ŽILAMA! Jedna pojava čini ga najopasnijim tesnacem na svetu, odneo je 8.000 života, a kada sile iz dubina i ledeni vetar podignu talase od preko 15 m... /VIDEO/
Podeli vest
Kroz Drejkov prolaz odlučuju se samo najhrabriji i brodovi velike tonaže. I nisu samo sante leda te koje prave probleme pomorcima, već neverovatno jaki olujni vetrovi koji ovde uvek duvaju, bez obzira na godišnje doba i doba dana
Drejkov prolaz je interkontinentalni prolaz koji povezuje južne delove Atlantskog i Tihog okeana. Severno od moreuza nalazi se najjužnija tačka južnoameričkog kontinenta i čitavog američkog kontinenta - ostrvo Diego Ramirez i legendarni Rt Horn, a na suprotnoj strani su Južna Šetlandska ostrva na Antarktiku. To je najširi tesnac na Zemlji: u njegovom najužem delu širina je najmanje 820 km.
Antarktik bi mogao da postane početka tačka Zemljinog Sudnjeg dana ako bi se dogodila erupcija vulkana koji "hiberniraju" ispod večitog leda, a što bi izazvalo katastrofu planetarnih razmera i učinilo Zemlju nemogućom za život, upozorili su naučnici
12.03.2021
15:51
Kroz moreuz prolazi moćna antarktička cirkumpolarna struja. Oluje su česte u tesnacu, a ovde su jedne od najjačih na planeti - stalni zapadni vetar, koji ponekad dostiže i 35 m/s (126 km/h), u kombinaciji sa strujom sa zapada na istok. Česti su talasi veći od 15 metara. Ledene sante se nalaze uglavnom u južnom delu tesnaca, prateći struju od zapada ka istoku.
Prolaz Drejk proteže se na nešto manje od 1000 km između Tihog i Atlantskog okaeana.
Istorijski gledano, tesnac je groblje brodova, ali i ljudi. Grube procene govore da je u ovim opasnim vodama živote izgubilo između 6.000 i 8.000 pomoraca. Sigurna plovidba moreuzom po relativno mirnom vremenu moguća je samo za veoma velike teretne brodove, velike ratne brodove i podmornice. Ekspedicioni brodovi su sada opremljeni stabilizatorima koji apsorbuju većinu vibracija, pa i oni mogu da prođu, ako ih još i vreme posluži.
Tesnac ima nekoliko karakteristika zbog kojih se izdvaja od ostalih tesnaca na Zemlji. U južnom delu zemaljske kugle, između 40. i 50. stepena južne širine, nalazi se moćna antarktička cirkumpolarna okeanska struja ili struja zapadnih vetrova. Ova struja, bez nailaženja na prepreke u vidu kontinenata ili velikih ostrva, razvija značajnu brzinu. Zbog toga svi brodovi koji prolaze Drejkovim prolazom od Atlantika do Tihog okeana moraju da savladaju snažan otpor antarktičke cirkumpolarne okeanske struje, piše Travelask.
Pored snažnih vetrova, situaciju u tesnacu znatno komplikuju sante leda i ledena kiša. Pomorci posebno strahuju od njih, posebno u periodu od aprila do novembra kada je južni deo moreuza prekriven ledom.
Nakon izgradnje Panamskog kanala, većina brodova koristi ovaj prolaz za prelazak od Atlantika do Tihog okeana i nazad, a do južnog dela Južne Amerike koriste mnogo tiši i sigurniji Magelanov moreuz.
Krajem 2019. godine tim od šest ljudi je prvi put u istoriji uspeo da pređe Drejkov prolaz u čamcu na vesla. Članovi ekspedicije su iz SAD-a, Islanda, Južne Afrike i Škotske. Putovanje su započeli sa južnog vrha Južne Amerike, trebalo im je trinaest dana. Da bi sprečili da se čamac prevrne, troje ljudi moralo je sve vreme da ostane na veslima, dok je troje moglo malo da odmori u skučenim uslovima devetmetarskog plovila nazvanoG "Ohana".
Pretili su im snažni vetrovi, talasi od 12 metara i kitovi, koji su lako mogli da prevrnu čamac. Vodaje je toliko hladna da čovek, ako upadne u more ima samo dva do pet minuta da preživi. Članovi ekspedici su morali stalno da veslaju da se čamac ne bi prevrnuo.
„Veslate dok vas ledeni talasi vam zapljuskuju, ledena vosa udara u oči, nos. Bilo je prilično mučno. Na kraju, svi smo bili vrlo mršavi i u nekoj vrsti delirijuma zbog nedostatka sna“, kaže Kolin Obrejdi iz Vajominga, jednog od šest članova ekspedicije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Antarktik bi mogao da postane početka tačka Zemljinog Sudnjeg dana ako bi se dogodila erupcija vulkana koji "hiberniraju" ispod večitog leda, a što bi izazvalo katastrofu planetarnih razmera i učinilo Zemlju nemogućom za život, upozorili su naučnici
Vernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Lazarevu subotu ili Vrbicu, praznik posvećen vaskrsenju pravednog Lazara iz Vitinije koga je Isus Hristos, prema predanju, vaskrsao iz mrtvih.
Izborna trka u 83 grada i opštine juče je zvanično startovala. Predsednica parlamenta Ana Brnabić raspisala je izbore za odbornike u 66 lokalnih samouprava za 2. jun, dok je to isto za 17 prestoničkih opština učinio predsednik Privremenog organa Beograda Aleksandar Šapić.
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
Umesto da čuvaju mir i dejton, baš kao što to Vučić čini, pojedini bošnjački fundamentalisti bi da iseku specijalne veze Srbije i Republike Srpske, baš kao što su to nedavno tražile i pojedine beogradske opozicione stranke!
Izmene Zakona o planiranju i izgradnji za kratko vreme su popravile poslovni ambijent u Srbiji, tako da kompanije sada mogu slobodnije da investiraju u nove projekte i otvaraju nova radna mesta, navodi se u analizi Instituta za politiku i ekonomiju jugoistočne Evrope (IPESE).
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić rekla je da postoje tri lažne teze na kojima opozicija gradi kampanju – da su razjedinjeni, da postoji bojkot izbora i da su u opoziciju došli novi ljdui. Ona kaže da je istina da bojkot ne postoji, da je opozicija ujedinjenija nego ikada i da su samo uspeli da izbace Dragana Đilasa koji je bio nepopularan.
Ni nakon tri sedmice zdravstveno stanje Radovana Karadžića, prvog predsednika RS, koji se nalazi u britanskom zatvoru na ostrvu Vajt, nije bolje, i još nije urađena ni osnovna dijagnostika, izjavila je Sonja Karadžić Jovičević, kćerka prvog predsednika Republike Srpske.
Pijaca u Uralskoj ulici postoji od početka 60 tih godina, kada je prodaja poljoprivrednih prozvoda zaživela na velikoj pustoj ledini u blizini garaže Gradskog saobraćajnog preduzeća i nekadašnje okretnice autobusa 16 i 23, od tada pa do danas ovo mesto je omiljeno mnogim Beograđanima.
Gost "Info jutra" na Informer TV bio je prof. dr Zoran Milosavljević sa Instituta za političke studije. On je komentarisao sramnu Rezoluciju o Srebrenici.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Crnogorski biznismen Budimir Budo Krstović (67), zvani Budo Banana, i njegova ćerka Marina (28) pravosnažno su oslobođeni optužbi za šverc 1,2 tone kokaina!
Košarkaši Minesote pobedili su Finiks na gostujućem terenu rezultatom 126:109 i tako su poveli sa 3:0 u četvrtfinalnoj seriji plej-ofa zapadne konferencije.
Olga Danilović je u drugom kolu turnira u Madridu pružila pružila sjajnu partiju, ipak poražena je od Danijel Kolins sa 4:6, 7:6, 6:4, ali svakako će napredovati posle ovog takmičenja.
Vojvodina je uvek atraktivna destinacija što za jednodnevni izlet, što za produženi vikend za parove ili pak celu porodicu. Dajemo vam nekoliko predloga kako da provedete dane za praznike na najbolji mogući način i uživate u balgodetima naše zemlje.
Biranje kućnog ljubimca uvek je velik izazov jer u obzir treba uzeti mnogo faktora hoće li pas živeti u kući ili stanu, s decom ili mirnijim penzionerima, treba li mnogo vremena i strpljenja da ga dresirate, koliko će dlake gubiti i na kraju koliko će uopšte dugo živeti?
Bivši zadrugar Dejan Dragojević je posle burnih veza u rijalitiju, prvo javne prevare supruge Dalile, a zatim i propale veze sa Aleksandrom Nikolić - potpuno sredio svoj život.
Plamtela je vatra kikindskim i seoskim sokacima u petak predveče, kada „Lazaricu“, uoči Lazareve subote preskače i staro i mlado. U susret najradosnijem hrišćanksom prazniku Vaskrsu, ovom starom običaju najviše se obraduju deca.
Mrtvački kovčezi, sanduci, krstovi, pokrovi, venci...U niškoj hali "Čair“ na drugom Sajmu pogrebne sve za ukop - čak i frižideri za hlađenje pokojnika pa i kolica za prevoz!
Sve do 1999. i progona Srba sa Kosmeta, Lazarice su bile običaj na Lazarevu subotu, koji se najživopisnije sprovodio među Srbima u dva sela Sredačke župe, Mušnikovu i Drajčiću, a do danas, u svom originalnom duhu, održale su se i u selima Sirinićke župe, u kojoj ima i mlađih Srba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.