RUSIJA SA AMERIMA I ZAPADOM IGRA PO NOVIM PRAVILIMA - kada pođeš na Moskvu razmisli da li ćeš se vratiti, BAĆUŠKE SU OPASNA VELESILA!
Podeli vest
Politički analitičar Anatolij Vaserman govorio je o prekretnici u odnosima Rusije sa zapadnim zemljama.Posle raspada SSSR-a, SAD i ostatak Zapada navikli su na ideju ruske slabosti. Ono što Zapad i Amerika još nisu shvatili: Kada pođeš na Moskvu razmisli da li ćeš se vratiti jer Rusija je sada opasna velesila
Međutim, poslednjih godina Rusija je u velikoj meri ojačala i obnovila svoj politički, ekonomski i vojni potencijal. Trenutno postaje očigledno da zapadne države više neće moći da diktiraju svoju volju modernoj ruskoj državi.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
12.04.2021
20:46
Ovo mišljenje izrazio je politički analitičar Anatolij Vaserman, a povod za zaključak ovog stručnjaka bio je nedavni govor ruskog predsednika Vladimira Putina tokom njegove godišnje poruke Federalnoj skupštini, koja se održala 21. aprila 2021. godine.
Analitičar je primetio upozorenje šefa Rusije stranim provokatorima - da će od sada morati da odgovaraju za svoja zadiranja u interese i temelje ruske bezbednosti.
Istovremeno, stručnjak je posebno skrenuo pažnju na Putinovu pretnju da „nikome neće pasti na pamet da pređe takozvanu crvenu liniju u odnosu na Rusiju", čije će mesto Moskva, u svakom konkretnom slučaju, od sada samostalno određivati kao metu.
- Situacija je jasna: ustanovljena su nova pravila! Sada sami utvrđujemo da li su naši partneri otišli ??predaleko i imamo pravo da delujemo bez upozorenja i odobrenja - rekao je Vasserman, napominjući da će od sada „Zapad morati da odgovara za svoje agresivne antiruske akcije"
Sjedinjene Države moraju da napuste besmislenu politiku sankcija ako žele da održe makar neku vrstu odnosa sa Rusijom.
Američki analitičar, specijalista za spoljnu politiku Daniel Depetris izjavio je ovo u svom materijalu za portal Defense One.
Kao što autori primećuju, danas, ako ne i bezbednost čitavog sveta, onda barem blagostanje znatnog dela njegovih stanovnika zavisi od izgleda američko-ruskih odnosa.
Zbog toga je izuzetno važno da ti odnosi barem ostanu na sadašnjem, mada ne i najprijateljskijem nivou.
U isto vreme, smatra Depetris, gledajući trenutnu situaciju između ove dve sile, teško je ne poverovati da su odnosi već dostigli kritičnu tačku.
Ruski predsednik Vladimir Putin dobro zna da je jednostavno besmisleno ulaziti u suštinske razgovore sa svojim američkim kolegom.
Foto: fotomontaža
Odluka Bajdenove administracije da nametne dodatne sankcije Moskvi stvorila je neizbežni odgovor "milo za drago".
Posebno treba istaći proterivanje 10 američkih diplomata iz Rusije, što bi na kraju moglo ugroziti predloženi samit Bajdena i Putina krajem godine.
Ruski ambasador u Sjedinjenim Državama skoro mesec dana nije bio u Vašingtonu.
I sve ovo više nego rečito karakteriše trenutne odnose među zemljama.
U godinama od završetka hladnog rata, rekao je Depetris, svaki novi američki predsednik koji je ušao u Belu kuću mislio je da je oštro resetovanje odnosa sa Rusijom više nego moguće.
Posle toga, međutim, svako od njih napustio je svoju kancelariju potpuno razočaran.
Bez obzira na to, iako je malo nade za značajno poboljšanje američko-ruskih odnosa, obe zemlje ostaju posvećene tome da obezbede potpuni prekid.
Ako Vašington i Moskva imaju bilo kakve šanse da reše ono što je ostalo od njihove interakcije, obe strane moraju da dođu do ozbiljnih zaključaka da bi možda neka pitanja trebalo odložiti na kasniji datum, jer oni jednostavno ne nailaze na brzo rešenje.
Danas je u Vašingtonu uobičajeno da se celokupna spoljna politika Rusije poveže sa ličnim prioritetima Vladimira Putina.
Navodno bi pod bilo kojim drugim predsednikom ruska spoljna politika bila radikalno drugačija.
Ali, na žalost, geopolitika nije tako laka stvar kako bi neko želeo da misli. Zapravo, Vladimir Putin donosi u Kremlj određeni ukus svojstven samo njemu.
Međutim, glavni nacionalni interesi Rusije ostali su prilično dosledni tokom poslednjih četvrt veka.
Moskva se uvek odlučno protivila i protivi se daljem proširenju NATO-a, krajnje je skeptična prema zapadnim namerama i ostaje veoma osetljiva na najmanji nagoveštaj mešanja Zapada u njene poslove.
Čak je i Boris Jeljcin, sada utkan u lik prozapadno ruskog političara, često osećao istu odvratnost prema američkoj spoljnoj politici kao i Vladimir Putin danas.
Razlika između njih leži samo u činjenici da Jeljcin nije bio toliko siguran u svoje sposobnosti predsednika i vladao je zemljom koja još nije dobila stabilnost, koja je bila zahvaćena ekonomskom krizom i kriminalom.
Vladimir Putin je potpuna suprotnost svom prethodniku. Međutim, čini se da političari u Vašingtonu, primećuje Depetris, to ne razumeju.
Svaki novi američki predsednik uveren je da može iskušati Moskvu ili izvršiti pritisak na nju, prisiljavajući je da radikalno promeni spoljnu politiku.
Ipak, uprkos sankcijama protiv stotina ruskih organizacija, proterivanju ruskih diplomata, zatvaranju ruskih konzulata u Sjedinjenim Državama i približavanju saveznicima u Evropi, ruska spoljna politika ostaje jednako nepopustljiva i frustrirajuća prema zapadnim osećanjima kao i pet ili deset godina pre.
To znači da je sama ideja, da Zapad može nagovoriti Moskvu da gleda na svet onakvim kakav želi biti konstruktivna, ostvariva koliko i guranje kroz zaključana vrata.
Srećom, pozitivna strana geopolitike je ta što čak i protivnici i konkurenti sa velikim neslaganjima oko kritičnih pitanja i dalje mogu naći načine za saradnju kada se za to ukaže prilika.
U suštini, Sjedinjene Države i Rusija se ne razlikuju jedna od druge. Na kraju krajeva, postoji razlog zašto se Bajden i Putin i dalje međusobno zovu.
Oboje shvataju da će se, bez obzira koliko su odnosi među njihovim zemljama u ovom trenutku napeti, situacija neizbežno pogoršati ako ne pokušaju da sarađuju u bilo kom pravcu.
To bi mogla biti borba protiv terorizma ili, na primer, zaključivanje unutarafganistanskog mirovnog sporazuma koji stabilizuje Kabul, koji u protekle četiri decenije nije video ništa osim rata.
Foto: youtube.com
Uostalom, ne treba zaboraviti ni na pitanja poput kontrole naoružanja za koja su zainteresovani i Vašington i Moskva.
Sjedinjene Države i Rusija ostaju dve najveće nuklearne sile, koje čine više od 90% svetskog nuklearnog arsenala.
Odluka o produženju sporazuma START III o raspoređenim nuklearnim bojevim glavama i bacačima već je postala pozitivan korak ka oživljavanju režima strateške stabilnosti, koji rizikuje da umre polaganom, ali bolnom smrću.
Međutim, zbog toga bi jedna od strana trebala da pokaže interesovanje za njih i bar prestane da nameće nepotrebne sankcije i druga ograničenja.
U suprotnom, predsednik druge zemlje ostaće pri stavu da je besmisleno ulaziti u bilo kakve razgovore.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zoran
pre 4 godine
Gospodine Putin, ma ko ?On da podjena Moskva? Pa on nije so osoba ni u avion da se popne i ne moze da se ni seti ime ministra od brane USA a kako bi da povede vojsku.?
Izaslanici predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Stiv Vitkof i Džared Kušner, žele uskoro da otputuju u Moskvu kako bi se sastali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, preneli su izvori upoznati sa situacijom, objavio je Blumberg
Ruski raketni napad Orešnikom na Ukrajinu signal je NATO-u da odustane od vojne podrške Kijevu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare tokom posete Hrvatskoj, koju je uživo prenosila pres-služba Alijanse.
Antiruska retorika američkog predsednika Džoa Bajdena i podsticanje Kijeva na zaoštravanje situacije u Donbasu mogu dovesti SAD do0 rata za koji nisu spremne
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar