PUTIN PROVALIO PODLU IGRU! Turska, Britanija i Ukrajina formiraju savez protiv Rusije, NJIHOVI PLANOVI ZA KRIM DOVEŠĆE DO VELIKOG RATA!
Podeli vest
Jačanje Rusije u crnomorskom regionu, nakon ulaska Krima u njen sastav, duboko je zabrinulo NATO. Britanija i Turska u tom pravcu deluju kroz Ukrajinu: London finansira projekte „reintegracije" poluostrva, a Ankara podržava kijevsku „Krimsku platformu". Šta je plan saveznika?
- Između Turske, Velike Britanije i Ukrajine nastaje neformalna trilateralna alijansa, koja je usmerena protiv Rusije i njenog uticaja u Crnom moru. Države pokušavaju da uvedu sopstvenu strukturu bezbednosti u regionu, pod svojim uslovima - došli su do zaključka novinari jednog od vodećih grčkih i kiparskih medija Greek City Times.
Turske vlasti ponovo pokušavaju da zauzmu svoju poziciju na svetskoj sceni, preteći da će preći "crvenu liniju" Rusije
04.05.2021
07:00
Zajednički neprijatelji
Trougao se formirao postepeno. Prvo se pojavila osovina London-Ankara. Obe zemlje su se posvađale sa Briselom: London zbog Bregzita, a Ankara zbog kritika na račun predsednika Redšepa Erdogana. Nakon razlaza Velike Britanije i Evropske unije Turska je ostala lojalna Londonu. Proces je trajao više od godinu dana i Erdogan je uveravao: „Velika Britanija je naš važan i pouzdan strateški partner. Turska će nastaviti efikasnu i sveobuhvatnu saradnju sa Velikom Britanijom i posle Bregzita".
Ankara je zahvalna što je Velika Britanija uvek podržavala integraciju Turske u razne zapadne strukture i, za razliku od drugih saveznika NATO-a, nije kritikovala politiku Erdogana. Tako je bilo i tokom vojne kampanje u Siriji i tokom aktivnog mešanja Ankare u libijske poslove.
Ričard Mur, bivši ambasador Velike Britanije u Turskoj, prošlog leta je postao šef spoljne obaveštajne službe Velike Britanije MI-6. U Ankari je počeo da radi 2014. godine. Delimično zahvaljujući tome što dobro zna turski jezik, brzo je stekao priznanje u lokalnim diplomatskim krugovima i čak ga smatraju drugom Erdogana. Dve godine kasnije, turska vojska je pokušala državni udar. Ustanak je ugušen, vlasti su se obračunale sa kritičarima i opozicijom. U zemlji je brzo sproveden referendum o amandmanima na Ustav. Ideju Erdogana je podržalo više od polovine glasača. Turska je postala predsednička republika, a šef države je dobio veća ovlašćenja.
Evropska unija je osudila puč, ali nije pružila očekivanu pomoć.
- Države, koje se više brinu o sudbini pučista, nego o demokratiji u Turskoj, ne mogu biti prijatelji Ankare - zamerio je Erdogan zapadnim zemljama.
Velika Britanija je drugačije postupila. London ne samo da je istupio protiv pobunjenika, već je i poslao ministra spoljnih poslova u Tursku. Tada je ministar bio Boris DŽonson. Političar se pohvalio porodičnim vezama, jer je njegov pradeda po ocu Ali Kemal bio ministar unutrašnjih poslova Osmanskog carstva.
Govorilo se da Turska za takvu pažnju Londona duguje pre svega Ričardu Muru. On ima i veze sa Rusijom, gde je neko vreme kao dete živeo sa ocem, diplomatom.
- Moja prva sećanja su iz Rusije - napisao je jednom Mur na Tviteru.
Međutim, sentimentalnost mu ne smeta da oštro kritikuje Moskvu. "Rusija sada kreće nizbrdo, kako sa ekonomske tako i sa demografske tačke gledišta", izjavio je on u nedavnom intervjuu.
Foto: Reuters/Clipart/Fotoilustracija
London i Ankara su u decembru potpisali sporazum o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. januara. To je bilo neophodno, nakon napuštanja Evropske unije. Preživevši Bregzit, London je počeo da stvara sopstvenu alijansu, u kojoj je Ankara dobila jednu od glavnih uloga.
- Turska je ključni element NATO-a, kao i naš saveznik i prijatelj - napisao je na Tviteru ministar spoljnih poslova Dominik Rab.
Reintegracija na ukrajinski način
Dominik Rab je prošle jeseni pozdravio ukrajinskog predsednika rečima: „Dobrodošli u London predsedniče Vladimire Zelenski! Ukrajina je ključni saveznik Velike Britanije".
"Ključni saveznik" se sastajao sa premijerom Borisom Džonsonom i britanskim investitorima. Iza zatvorenih vrata je održan sastanak i sa šefom spoljne obaveštajne službe Ričardom Murom. Strane su pokušale da pažljivo sakriju informaciju, ali je ona ipak procurela u javnost. Tada su u Kijevu potvrdili da je sastanak održan i da se većina pitanja ticala „pomoći i zaštiti suvereniteta i teritorijalne celovitosti" Ukrajine.
Zelenski je govorio o predstojećem potpisivanju „važnog strateškog dokumenta" o razvoju pomorske flote Ukrajine, memorandumu od 1,25 milijardi funti. Vojna saradnja se, po svemu sudeći, neće ograničiti na flotu. Ukrajinski političari su nagovestili razmeštanje britanske baze u Nikolajevskoj oblasti.
Uskoro se na sajtu vlade Velike Britanije pojavilo saopštenje da je ambasada Velike Britanije u Ukrajini spremna da izdvoji deset hiljada funti za projekat „reintegracije" Krima u sastav Ukrajine. Program se zove „Otvorena budućnost". Plan je da rade preko javnih organizacija uz pomoć vlade.
Glavni cilj je otkrivanje primera kršenja ljudskih prava na Krimu i na teritorijama koje ne kontroliše Kijev na istoku Ukrajine, privlačenje krimskih Tatara, podsticanje njihovih prava i političkih aktivnosti.
Pritom, odnosi Londona i Kijeva se ne mogu nazvati ravnopravnim, smatra Natalija Jeremina, doktor političkih nauka, profesor na državnom univerzitetu u Sankt Peterburgu. Velika Britanija posmatra Ukrajinu kao taktičkog, a ne kao strateškog partnera protiv Rusije.
- Sa ekonomske tačke gledišta Kijev ne znači ništa Londonu. Velika Britanija dobija dodatne instrumente pritiska na Moskvu i novu odbrambenu strategiju, koja nosi otvoren antiruski karakter, zasnovan na konfliktu u Ukrajini. Svi sastanci predstavnika britanske i ukrajinske vlade su povezani sa delovanjem obaveštajnih službi. Ukrajinska strana može Britancima da pruži obaveštajne podatke i snosiće odgovornost ako su netačni - kaže politikolog.
Ona dodaje da je Bregzit dao Velikoj Britaniji priliku da se vrati sopstvenim globalnim interesima, kojih se odrekla tokom članstva u EU.
Kozaci sa Osmanlijama
Pošto je proveo nekoliko dana u oktobru u Londonu, Zelenski je poleteo u Istanbul na sastanak sa liderom Turske. Objavio je stvaranje „Krimske platforme" - međunarodnog foruma koji bi trebalo da pomogne Kijevu da vrati Krim. Vlasti Turske su podržale tu ideju. Prvi samit su planirali 24. avgusta na Dan nezavisnosti Ukrajine.
Turska je, posle ponovnog ujedinjenja Krima sa Rusijom, podržala Ukrajinu. Turske vlasti su na različitim mestima izjavljivale da „nikada neće priznati aneksiju Krima". „Mi sa istom odlučnošću štitimo teritorijalnu celovitost Ukrajine i suverenitet Turske. Još jednom smo potvrdili našu principijalnu odluku da ne priznajemo aneksiju Krima", govorio je u proleće Erdogan.
Zelenski je 10. aprila ponovo odleteo u Istanbul. Turski lider je obećao Kijevu pomoć u pridruživanju NATO-u. Međutim, ukrajinska vojska već ima obuku u centrima u Turskoj. U septembru 2019. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine je saopštilo da je 50 vojnika iz vazduhoplovnih snaga dobilo dozvolu za korišćenje turske bespilotne letelice barjaktar TB". Ukrajinski marinci će krajem 2021. godine učestvovati u vežbama pomorskih snaga Turske „Dogu Akdeniz" na zapadu Sredozemnog mora.
Zelenski i Erdogan su na pregovorima razmotrili izgradnju brodova klase „korveta", zajedničku proizvodnju transportnih aviona An-178 i isporuku dronova „Bajraktar".
- Vidimo da je to zaista ponos turskog vojno-industrijskog kompleksa. To je upravo onaj tip naoružanja, koji može kardinalno da promeni situaciju na bojnom polju. Turska demonstrira ozbiljan uspeh i mi ćemo kupiti to naoružanje - Zelenski nije štedeo pohvale u intervjuu za jednu od turskih publikacija.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Pomoć Turske Ukrajini se ne ograničava naoružanjem. Slična situacija je i u humanitarnoj sferi. Plan je da se u Kijevu za turski novac izgradi dšamija, a u Odesi su, takođe pomoću novca iz Turske (i Gruzini su se uključili), snimili film „Poslednje utvrđenje: Hadšibej". Film je o Kozaku Andreju koji predaje u Istanbul važnu informaciju, kako bi se borili protiv „ruskih okupatora". Događaji se odvijaju tokom rusko-turskog rata 1787-1792. godine, kada su Rusi oterali osmansku vojsku sa severozapadne obale Crnog mora.
- Ukrajina je jedan od prioritetnih pravaca u politici Turske. U republici se nalazi velika dijaspora krimskih Tatara. Turski birači se aktivno zalažu za povratak Krima u Ukrajinu, iako za to ne postoje preduslovi - rekao je direktor Centra za proučavanje savremene Turske Amur Hadžijev.
Ruska pretnja
Proturske nekomercijalne organizacije su osnivane na Krimu još devedesetih godina 20. veka. Tada, posle raspada Sovjetskog Saveza, Ankara i Kijev su prvi put počele da razmatraju „rusku pretnju na Crnom moru". Pritom, razvijajući bliže bilateralne odnose sa Kijevom, Turska izbegava tenzije sa Moskvom.
Što se tiče Velike Britanije, ona se uvek trudila da zabije klin u odnosima Rusije i Turske i gurne ih u Crno more, smatra Vladimir Avatkov, viši naučni saradnik Nacionalnog istraživačkog instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa (IMEMO) Ruske akademije nauka (RAN) E. Primakova.
- Politika Londona i celokupnog anglosaksonskog sveta je usmerena na formiranje luka nestabilnosti od Severne Afrike preko celog Bliskog Istoka do Centralne Azije i Južnog Kavkaza i nastavlja se i danas. Napori Londona su usmereni na izgradnju kontakata između Ankare i Ukrajine. Pored toga, Britanija čini sve da Tursku otrgne od Rusije - navodi Avatkov.
Takav plan pritiska se pripisuje klasičnoj britanskoj političkoj školi. Još početkom 19. veka se taj pristup smatrao jednim od glavnih instrumenata spoljne politike Engleske. Vodeći naučni saradnik IMEMO RAN Viktor Nadein-Rajevski je uveren da Velika Britanija, uz pomoć nezvaničnog saveza protiv Moskve, pokušava da oživi nekadašnju imperiju.
- Ali to malo šta znači. I država nije ista i nema ranije finansijske mogućnosti. Zato ima želju da dobije bilo šta na račun slabijih zemalja. Turskoj to dobro dođe - objasnio je on.
Ekspert je uveren da formiranje saveza uz učešće Ankare, Londona i Kijeva odgovara i interesima Turske - pokušajima da se maksimalno proširi uticaj. Iako su, kao i u slučaju Velike Britanije, osuđeni na neuspeh.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Penzioner
pre 4 godine
Ovo je prilika da se pogano ostrvo potopi i da od njega ništa ne ostane!
Pa neznam koliko narod u Srbiji poznaje Turski deo Kipra, ali ko tamo vlada??...Turski mafijasi koje podrzava Erdogan da operu prljav novac od droge i slicno preko kompanije CEVAHIRI(koja je u Skopju izgradila tri kule po 50 spratova) i vlada engleska tajna sluzba.Koji novac je u prometu na Turskom Kipru..lira i funta..zasto!?
Kompanija CEVAHIRI je odlicno uvezana sa mocnim ljudima u SAD..pa sinovi od vlasnika su mnogo mutni,pa rade i sa onim Albancem iz Lugana sto je bio u laznoj vladi Kosova..Nadam se da imamo svoje ljude u Skopjui da razumeju sta i tamo se radi..pa Zaev sa kim pijucka uvece,ko je pocasni amabasador Turske u S.Makedoniji..leeelee MALO UDJITE U VELIKE POSLOVE U Skopje..pa da vidite cuda!!!
U slučaju okončanja rata, Kijevu će biti obezbeđene ključne bezbednosne garancije kako bi se odvratila buduća ruska agresija, navodi se u nacrtu sporazuma lidera EU nakon sastanka Koalicije voljnih u Parizu.
Ruski raketni napad Orešnikom na Ukrajinu signal je NATO-u da odustane od vojne podrške Kijevu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Mark Rute na konferenciji za novinare tokom posete Hrvatskoj, koju je uživo prenosila pres-služba Alijanse.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministrom za Evropu i spoljne poslove Francuske Žan-Noelom Baroom, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsednika Republike.
Od ponedeljka, 17. januara novu emisiju „Troglas“, autorski format posvećen političkim, kulturološkim i društvenim temama koje oblikuju savremeno društvo u zemlji i svetu možete gledati na Dokumentarna TV.
Takozvana vlada u Prištini najavila je da će zakon o strancima i zakon o vozilima početi da se primenjuju od 16. januara, a vest je objavio vršilac dužnosti potpredsednika vlade privremenih prištinskih institucija, Besnik Bisljimi, navodeći da će prva faza, do 15. marta, biti informativna, a da će se onda zakoni primenjivati u punoj meri.
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je danas u Skupštini Srbije da izmene pravosudnih zakona koje je predložio poslanik SNS Uglješa Mrdić predstavljaju korak u unapređenju rada i efikasnosti pravosuđa.
Posle jedne od borbi na Exatlonu Crveni tim, a posebno Radojica Lazić, provocirao je Sanju Kalinović, na šta je ona uzvratila sarkastičnim poljupcima i lažnom zahvalnošću.
Takmičarka Plavih u Exatlonu Srbija, Sanja Kalinović, iznenadila je sve učesnike fer-plej potezom kada je oba tima zamolila da ne smetaju dok se bore na poligonu.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Ministarstvo spoljnih poslova danas je pozvalo sve državljane Republike Srbije koji se nalaze u Iranu da napuste zemlju zbog pogoršane bezbednosne situacije i povećanog rizika po ličnu bezbednost.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Mladići rođeni 2008. godine, kao i oni stariji koji do sada nisu "uvedeni u tefter" vojske, imaju rok do 27. februara da se jave lokalnim centrima Ministarstva odbrane. Ukoliko to ne urade, slede ogromne kazne.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Prvi ovogodišnji izveštaj o gripu Instututa za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuje da je aktivnost virusa i dalje iznad epidemijskog praga, iako je trend opadajući u odnosu na prethodni izveštaj.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Poruke sa aplikacije Skaj, razmenjivane krajem 2020. godine, otkrivaju kako su Filip Zindović Kljajević i Vukašin Vojinović planirali krijumčarenje višemilionskih pošiljki kokaina, uz računicu da im se isplati i "sitan posao" od svega nekoliko kilograma droge.
Iako se u prvi mah sumnjalo da je došlo do teškog zločina, Predrag Ž. (43) koji je pre nekoliko dana pronađen mrtav u kući svog prijatelja Srđana K. (41), u naselju Bečmen u Surčinu — ipak nije ubijen, potvrdila je obdukcija.
Suđenje braći Urošu i Milošu Paniću pred Trećim osnovnim sudom u Beogradu obeležile su burne reakcije odbrane nakon izlaganja sudskih veštaka, koji su naveli da ključna svedokinja T. K. trenutno ima ozbiljan duševni poremećaj, dok je njena procesna sposobnost u ranijoj fazi postupka dovedena u pitanje.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar