BRZA PRUGA OD BERLINA DO BEČA IDE I DO NIŠA! Velika vest za našu zemlju, OVO JE OD OGROMNOG ZNAČAJA!
Podeli vest
Vreme putovanja od Beča do Berlina, kako je planirano, treba da se smanji sa skoro devet na oko četiri sata
Ministarka za zaštitu klime u vladi Austrije Leonore Gevesler ističe da je ovaj projekat dokaz da železnica predstavlja budućnost u Evropi u vezi s putovanjima na kratkim i srednjim trasama. Očekuje se da će izgradnja brze pruge od Beča, preko Praga do Berlina biti završena do 2035. godine, a posebno izazovan zadatak je tunel kroz Ercgebirge, piše Dnevnik.
Majkl Karpenter je jedan od važnijih "šaptača" Dozefa Bajdena, a on je naklonjen Srbiji, tvrdi Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka
20.05.2021
14:20
Železnička veza između Drezdena i Praga treba da postane deo evropske mreže novih železničkih veza, na kojoj će saobraćati i noćni vozovi. Brza pruga između Berlina i Drezdena trebalo bi da bude završena već 2025. godine.
U Austriji projekat brze pruge prema Berlinu sprovodi se pod imenom "Via Vindobona". Samo mali deo brze pruge od Beča do Berlina ide kroz Austriju.
Inače, planirano je da se od Beča, preko Brna do Praga putuje, umesto četiri sata, koliko se putuje sada, svega dva sata, a do Berlina ukupno četiri sata i pet minuta.
Po svemu sudeći, ovaj projekat je važan i za posao koji već rade Srbija i Mađarska, to jest za brzu prugu od Beograda do Budimpešte, koja se projektuje i gradi za brzine do 200 kilometara na sat.
Beč i Budimpešta nisu daleko, pa je realno očekivati da i Beograd, a potom i Niš budu deo buduće brze pruge od Beča do Berlina. Takođe, ne treba zabopraviti da je, nedavno, EU izrazila spremnost da sufinasira izgradnju brze pruge od Beograda do Niša.
U informaciji sa potpisivanja ugovora, kao ni u izveštajima nemačkih i austrijskih medija nije navedeno za kolike je brzine pruga predviđena, ali je poznato da se deonica od Drezdena do Berlina, koja je pomenuta u izveštaju, gradi za brzine do 200 kilometara, to jest kao i na pruzi Beograd-Budimpešta. Takođe, s obzirom na to da se u izveštaju navodi da put od Beča do Praga novom brzom prugom treba da traje oko dva sata, može se zaključiti da se radi o pruzi s brzinama voza do 200 kilometara na čas, s obzirom an to da su Beč i Prag udaljeni oko 340 kilometara. Od Beča do Berlina nema ni 700 kilometara, pa ako će put trajati četri sata, nije teško izračunati kojom bi se brzinom voz mogao kretati, to jest kao i od Niša do Budimpešte.
Udvostručiti brze vozove
Brze pruge se uklapaju u planove Evropske komisija, čija strategija je da smanji emisiju štetnih gasova u saobraćaju do 2050. godine za 90 odsto. Za to je potrebno da se udvostruči brza pruga u Evropi, a i da transport tereta prugom poraste za 50 odsto do 2030.
Sve u svemu, biće brze pruge od Berlina do Niša, a ostalo je još samo da paraf stave Budimpešta i Beč. Prošle godine, da podsetimo, Bečki institut za međunarodne ekonomske studije predložio je da se realizuje projekat ultrabrzih vozova, koji bi povezao sve krajeve Starog kontinenta, a na jednoj od četiri planirane linije našla bi se i Srbija.
Foto: Tanjug
Novom železničkom mrežom, predviđenom programom evropskog oporavka od kovida 19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 kilometa na čas. Od Beograda do Berlina, koji su udaljeni 1.250 kilometara, vozom bi se išlo oko četiri sata. Putovanje do Beča trajalo bi oko dva sata, dok bi se na grčko more, u Solun, stizalo za petnaestak minuta više. Bečki institut u svom predlogu navodi da bi ova mreža mogla da bude izgrađena do kraja 2030, odnosno u roku od jedne decenije.
Kako stvari stoje, ova ideja neće skoro zaživeti, već je mnogo realnija brzina vozova do 200 kilometara na sat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Teheran je obećao uzvratne udare na američka postrojenja za desalinizaciju u regionu Bliskog istoka, kao odgovor na ultimatum SAD i pretnju napadima na energetske objekte ako Iran ne otvori Ormuski prolaz.
Tajkun Dragan Đilas po svoj prilici misli da su građanima Srbije vrane popile mozak pošto najavljuje da će baš on uvesti Srbiju u Evropsku uniju do 2030. godine.
Poznati glumac Branislav Lečić u potpunosti je razobličio blokadere - kako su nastali, šta ih vodi i zbog čega su počeli da, kako je rekao, hlape i nestaju.
Propali košarkaš Vladimir Štimac, kom je u poslednjih godinu i po dana zanimanje postalo da bude ostrašćeni blokader i zgubidan, ponovo se oglasio na društvenoj mreži Iks, ovog puta povodom mitinga Srpske napredne stranke (SNS) u "Beogradskoj areni", održanog u subotu 21. marta.
Poznati biznismen Branko Babić objavio je na društvenoj mreži Iks snimak koji govori više od hiljadu reči - na njemu se, crno na belo, vidi ko su u stvari blokaderi.
Višečasovna i iznenadna poseta Aleksandra Vučića Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) pokazala je veliku ličnu hrabrost predsednika Srbije koji u svetu diplomatije i visoke svetske politike sigurno neće biti zaboravljen dugi niz godina i decenija.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Proleće 2026. godine biće promenljivo, rekao je meteorolog Ivan Ristić. Nakon suše, koja je trajala prethodnih 20 dana, očekuju se kiše i na visokim planinama sneg. Tokom maja meseca, postoji opasnost od uličnih poplava.
Istraživanje koje je sprovela "Kar vertikal" u Srbiji i drugim evropskim zemljama analiziralo je najekstremnije slučajeve na tržištu polovnih vozila tokom 2025. godine.
Nezapamćena tragedija pogodila je ivanjičko selo Trešnjevica, kada je dečak star 12 godina slučajno popio otrovnu tečnost koja se koristila za prskanje voćnjaka, nakon čega je preminuo.
Policija u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, podneće krivičnu prijavu protiv M. Ž. (38) iz okoline ovog grada, zbog sumnje da je izvršio teške krađe.
Policija u Nišu rasvetlila je pokušaj razbojništva i tešku krađu i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsila A. R. (31) iz okoline Kovačice.
Saša Ristić Pigma i Dejan Trišić Triša ubijeni su na isti datum, 22. mart, u razmaku od dve godine, pre osam i 10 godina, a obe likvidacije prošle su nekažnjeno - ubice nikada nisu privedene pravdi.
Ana Šeremetjeva koju u seriji "Katarina Velika" glumi Marina Mitrofanova preminula je u teškim mukama od velikih boginja i to neposredno pred svoje venčanje.
Zadrugarka Anita Stanojlović priznala je da sumnja da je ostala u drugom stanju sa Lukom Vujovićem, a uskoro će voditelj Milan Milošević doneti test za trudnoću.
Voditeljka Ivana Šopić otvoreno je govorila o najvećoj ljubavi, iznela mišljenje o Staniji Dobrojević, a potom se osvrnula i na estetske zahvate, kao i na Lunu Đogani.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar