Vreme putovanja od Beča do Berlina, kako je planirano, treba da se smanji sa skoro devet na oko četiri sata
Ministarka za zaštitu klime u vladi Austrije Leonore Gevesler ističe da je ovaj projekat dokaz da železnica predstavlja budućnost u Evropi u vezi s putovanjima na kratkim i srednjim trasama. Očekuje se da će izgradnja brze pruge od Beča, preko Praga do Berlina biti završena do 2035. godine, a posebno izazovan zadatak je tunel kroz Ercgebirge, piše Dnevnik.
Železnička veza između Drezdena i Praga treba da postane deo evropske mreže novih železničkih veza, na kojoj će saobraćati i noćni vozovi. Brza pruga između Berlina i Drezdena trebalo bi da bude završena već 2025. godine.
U Austriji projekat brze pruge prema Berlinu sprovodi se pod imenom "Via Vindobona". Samo mali deo brze pruge od Beča do Berlina ide kroz Austriju.
Inače, planirano je da se od Beča, preko Brna do Praga putuje, umesto četiri sata, koliko se putuje sada, svega dva sata, a do Berlina ukupno četiri sata i pet minuta.
Po svemu sudeći, ovaj projekat je važan i za posao koji već rade Srbija i Mađarska, to jest za brzu prugu od Beograda do Budimpešte, koja se projektuje i gradi za brzine do 200 kilometara na sat.
Beč i Budimpešta nisu daleko, pa je realno očekivati da i Beograd, a potom i Niš budu deo buduće brze pruge od Beča do Berlina. Takođe, ne treba zabopraviti da je, nedavno, EU izrazila spremnost da sufinasira izgradnju brze pruge od Beograda do Niša.
U informaciji sa potpisivanja ugovora, kao ni u izveštajima nemačkih i austrijskih medija nije navedeno za kolike je brzine pruga predviđena, ali je poznato da se deonica od Drezdena do Berlina, koja je pomenuta u izveštaju, gradi za brzine do 200 kilometara, to jest kao i na pruzi Beograd-Budimpešta. Takođe, s obzirom na to da se u izveštaju navodi da put od Beča do Praga novom brzom prugom treba da traje oko dva sata, može se zaključiti da se radi o pruzi s brzinama voza do 200 kilometara na čas, s obzirom an to da su Beč i Prag udaljeni oko 340 kilometara. Od Beča do Berlina nema ni 700 kilometara, pa ako će put trajati četri sata, nije teško izračunati kojom bi se brzinom voz mogao kretati, to jest kao i od Niša do Budimpešte.
Udvostručiti brze vozove
Brze pruge se uklapaju u planove Evropske komisija, čija strategija je da smanji emisiju štetnih gasova u saobraćaju do 2050. godine za 90 odsto. Za to je potrebno da se udvostruči brza pruga u Evropi, a i da transport tereta prugom poraste za 50 odsto do 2030.
Sve u svemu, biće brze pruge od Berlina do Niša, a ostalo je još samo da paraf stave Budimpešta i Beč. Prošle godine, da podsetimo, Bečki institut za međunarodne ekonomske studije predložio je da se realizuje projekat ultrabrzih vozova, koji bi povezao sve krajeve Starog kontinenta, a na jednoj od četiri planirane linije našla bi se i Srbija.
Foto: Tanjug
Novom železničkom mrežom, predviđenom programom evropskog oporavka od kovida 19, išlo bi se brzinom između 250 i 350 kilometa na čas. Od Beograda do Berlina, koji su udaljeni 1.250 kilometara, vozom bi se išlo oko četiri sata. Putovanje do Beča trajalo bi oko dva sata, dok bi se na grčko more, u Solun, stizalo za petnaestak minuta više. Bečki institut u svom predlogu navodi da bi ova mreža mogla da bude izgrađena do kraja 2030, odnosno u roku od jedne decenije.
Kako stvari stoje, ova ideja neće skoro zaživeti, već je mnogo realnija brzina vozova do 200 kilometara na sat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je spremna za pregovore sa Rusijom, ali strpljenje Kijeva nije neograničeno, izjavio je stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrej Meljnik na sednici Saveta bezbednosti, sazvanoj zbog aktuelne situacije u Ukrajini.
Potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Marinika Tepić ponovo je šokirala javnost u Srbiji svojim najnovijim, skandaloznim istupom na društvenoj mreži Iks.
Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta Srbije usred Skupštine Srbije branio je šiptarskog teroristu i samozvanog premijera lažne države Kosovo Aljbina Kurtija.
Ovaj video najbolje pokazuje kako je poslanik Miloš Parandilović pokušao da prevari narod i Skupštinu, a raskrinkala ga je predsednica Skupštine Ana Brnabić.
Vladimir Đorđević, narodni poslanik Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS), koja je deo koalicije "Nada" zajedno sa Novim DSS Miloša Jovanovića, zatražio je u Parlamentarnoj Skupštini Saveta Evrope (PSSE) u Strazburu da Srbija bude kažnjena!
Narandžasti meteoalarm aktivan je za većinu Srbije, a RHMZ upozorava na izražene pljuskove s grmljavinom i gradom koji se kreću od zapada ka istoku i jugu.
Ako ove godine letujete u Grčkoj, postoji jedna stvar koju morate znati pre nego što uđete u more — riba zec, invazivna podvodna napast koja seče kao brijač i u sebi nosi smrtonosni otrov. Crveni krst Grčke već je izdao zvanično upozorenje za sve kupače.
Na društvenim mrežama osvanuo je prizor sa Jadranskog mora koji su mnogi korisnici osudili upravo zbog količine đubreta koju turisti svakodnevno viđaju!
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski potpisala je danas ugovor sa Savezom slepih Srbije, za čiju je realizaciju programa u 2026. godini opredeljeno 14.592.540 dinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv državljanina Švedske J.C.G.N. i državljanke Južne Afrike S.C.G. zbog sumnje da su krajem januara 2026. kao saizvršioci pripremali teško ubistvo, dok se J.C.G.N. na teret stavlja i neovlašćeno nošenje pištolja sa municijom.
Ubistvo Blaža Đurovića u martu 2018. godine pokrenulo je jedan od najkompleksnijih sudskih procesa u novijoj istoriji srpskog pravosuđa. Ovaj slučaj zvanično je ostao bez pravnog epiloga nakon što je glavni osumnjičeni, Darko Vesković zvani Prika, juče ubijen u Kumodražu.
Vlasnik kuće strave u Ritopeku, optuženi pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, Vlade Draganić, optužio je danas svedoka saradnika Srđana Lalića da laže u vezi telefona i "Skaj" aplikacije, putem koje su, kako se sumnja, pripadnici klana dogovarali izvršenje najtežih krivičnih dela.
Američki glumac Džejson Momoa kaže da mu je uloga u filmu "Supergirl" iz snova i da je oduševljen jer se njegov antijunak Lobo ne plaši da napravi haos i uđe u tuču.
Gostujući kod profesora dr Čedomira Antića u emisiji "Perspektive" na televiziji K1, poznati glumac, producent, režiser i politički aktivista Branislav Lečić osvrnuo se na svoju bogatu karijeru koja traje već tačno pola veka, otvoreno govoreći o ulogama koje su mu obeležile život, ali i o velikim priznanjima sa svetske scene.
Veštačka inteligencija više nije samo alat za pisanje tekstova i generisanje slika, sada je dobila i sopstveni muzej, prostor u kojem umetnička dela nastaju i menjaju se pred očima posetilaca.
Za zdrav razvoj biljaka nije uvek potrebno kupovati skupa đubriva i preparate. Pojedini prirodni sastojci mogu poslužiti kao odlična prihrana i pomoći cveću da bude otpornije i lepše.
Fizički izgled pevačice Mine Kostić prilikom napuštanja Specijalne bolnice za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" privukao je veliku pažnju javnosti.
Mina Kostić izašla je danas iz bolnice "Laza Lazarević" posle 23 dana provedenih na klinici, a po nju su došli verenik Kasper i Milan Ivanović, brat pevačice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.