ŽIRINOVSKI URNISAO UKRAJINCE! Samo se vi uzdajte u Ameriku - čeka vas AVGANISTANSKI SCENARIO!
Lider LDPR Vladimir Žirinovski najavio je da Ukrajinu čeka avganistanski scenario ako se bude uzdala u američku pomoć
01.09.2021
21:35
Vesti
Rat (Drugi svetski) prouzrokovao je tri veoma ozbiljne i protivrečne društvene posledice.
I premda je još od '36- te jačala sovjetsko-patriotska linija, upravo je tokom rata pobedila ta nacionalno orijentisana linija. Zato nije slučajno što je Staljin na prijemu povodom pobede 1945. godine podigao zdravicu - u čiju čast?
U čast ruskog naroda.
Vlast je dobila karakteristike tradicionalne ruske državnosti. Dakle, pored socijalizma i antikapitalizma, tu je sada bila i tradicionalna ruska državnost, naslednica svega najboljeg što je bilo u predrevolucionarno doba.
Kao treće, rat je značajno ojačao partijski aparat. I upravo je tokom rata nastala pojava čiji će razvoj uništiti Sovjetski Savez.
Pošto je tokom rata partija morala da aktivno upravlja privrednim životom, počeo je proces srastanja partijskog i privrednog aparata.
Staljin je bio potpuno svestan da je to ozbiljna opasnost i ukazivao je da ne bi trebalo da se događa srastanje partijskog i privrednog aparata, međutim, taj proces se odvijao. On je tokom '70-tih godina dobio još jednu dimenziju - pošto je privredni aparat suštinski srastao sa sivom ekonomijom, sredinom '70-tih je došlo do srastanja partijskog aparata, privrednog aparata i sive ekonomije.
Tako je nastao je sloj sovjetskih sitnih privatnika koji su kasnije postali socijalni oslonac perestrojke. Ali, taj proces je započeo '40-tih, tokom rata, kada je Partija morala da upravlja privredom pod sloganom „sve za front, sve za pobedu".
Te protivrečne tendencije uzrokovale su protivrečne tendencije u životu društva. S jedne strane, u nacrtu novog ustava iz 1946. godine postojali su predlozi o dopuštanju malog seljačkog poseda, odredbe o ljudskim pravima.
U isto vreme, počeo je rad na novom programu Partije, gde se govorilo o potrebi proširenja unutarpartijske demokratije. Ali, čim je počelo intenziviranje borbe protiv Zapada, Hladnog rata, sve je to bilo zaboravljeno, stavljeno u drugi plan.
Tada je počela da jača suprotna tendencija - tendencija zatezanja šrafova. To se jasno manifestovalo '48-me.
Zašto baš '48-me? Ta godina je bila prelomna, zato što je baš ona sa socijalno-psihološkog aspekta bila godina završetka rata.
Zemlja je prebolela rat. Prošlo su tri godine, i ljudi su počeli ne prosto da zaboravljaju rat, već je prošao i strašni bol zbog rata.
Posmatrano socijalno-psihološki, društvo se nalazilo u ratu do 1948. godine, tu je bila vododelnica.
Godine 1947. bile su ukinute „tačkice", koje su, uzgred, u SSSR ukinute pre nego u Velikoj Britaniji. Definitivna demobilizacija dogodila se 1948. godine, tj. zemlja se vraćala normalnom životu.
U isto vreme vodila se borba u vladajućoj vrhuški između različitih grupa.
S čime se još suočilo sovjetsko rukovodstvo u tom periodu?
Rat se završio, ali počinjao je Hladni rat, bilo je potrebno obratiti pažnju na ideološki i informativni aspekt. Ti aspekti su bili povezani sa delatnošću Andreja Aleksandroviča Ždanova, sekretara za ideologiju.
U avgustu '46-te doneta je rezolucija CK KPSS o časopisima „Zvezda" i „Lenjingrad", koja je sadržala napade na pisca Zošćenka i pesnikinju Ahmatovu. Oni su kritikovani po književnoj liniji. Istina, to im posle nije smetalo da dobijaju nagrade i razne benefite, ali je stav vlasti prema navedenim pesnicima bio jasan.
Međutim, kada su kasnije istoričari književnosti počeli da se bave ovim pitanjem, ispostavilo se da je navedenu rezoluciju „izboksovala" jedna grupa lenjingradskih pisaca kako bi se obračunala s drugom, a partijski aparat je iskorišćen kao sredstvo za svođenje ličnih računa.
U septembru 1946. godine, takođe u okviru ove ideološke kampanje, doneta je rezolucija CK o tri filma koji su kritikovani zbog idejnih propusta. Kritikovan je drugi deo filma „Veliki život", drugi deo filma „Ivan Grozni" i film „Admiral Nahimov".
Krajem '40-tih godina pokrenuta ja kampanja borbe protiv anacionalnih kosmopolita i onih koji se klanjaju Zapadu. Ta kampanja je bila izuzetno kritikovana tokom Perestrojke, pa i danas je, ali o svakom istorijskom periodu bi trebalo suditi po merilima tadašnjeg vremena.
Kada je počeo Hladni rat krajem '40-tih, pred sovjetskim sistemom bio je zadatak jačanja ideološke kontrole. Ali, kako to obično biva, dogodilo se ono što se zove „eksces izvršioca" ili prostije rečeno „nateraj budalu da se moli Bogu, i čelo će probiti".
Osim toga, tu kampanju su koristili za lično razračunavanje. Vodila se oštra borba, i sve te kampanje su, povrh svega, bile manifestacija oštre borbe unutar sovjetskog rukovodstva.
Posle rata su u partijskom aparatu postojale dve grupe. Prvu grupu činili su deo oktobarskih boljševika i boljševici iz '20-tih, tj. ljudi koji su došli na vlast '20-tih godina i koji su bili potpuno lojalni Staljinu.
Drugu su činili protagonisti s kraja '30-tih i iz ratnog perioda, i oni su isto bili lojalni Staljinu. Razlika između njih bila je samo 5-7 godina, ali ta razlika je bila presudna.
Jer, jedna grupa je smatrala da baš ništa ne treba menjati, a druga - da su promene potrebne. Prvu grupu predvodio je Ždanov, koji je 1946. godine imao 50 godina, a drugu grupu Maljenkov, koji je imao 44 godine.
Kada je čovek na petoj godini fakulteta, a drugi na prvoj, to je jedna stvar, ali razlika između osnovca u šestom razredu i onog u prvom je sasvim druga stvar.
Između tih grupa vodila se borba. Prva faza te borbe završena je u leto 1946. godine, kada je Ždanov uspeo da idejstvuje smenu Maljenkova s funkcije sekretara CK i njegovo slanje u Turkestan.
Žukov je poslat da upravlja okrugom u Odesi, pa zatim na Ural, i počinje čistka komandnog sastava armije i postavljanje Ždanovljevih ljudi na vodeća mesta u Partiji i državnom aparatu.
Ključni ljudi Ždanova bili su Voznesenski, zamenik Staljina zadužen za rad vlade i predsednik Državnog komiteta za planiranje, zatim Kuznjecov, sekretar CK za državnu bezbednost u armiji. Obojica su bili iz Lenjingrada i činili su lenjingradsku grupu.
To uzdizanje lenjingradske grupe je veoma plašilo Beriju, čiji je Maljenkov bio saveznik, i Berija je počeo da priprema povratak Maljenkova i potiskivanje Ždanova, za šta su mu bile potrebne dve godine.
Berija je uspeo da ubedi Staljina da je Ždanov napravio ceo niz spoljnopolitičkih grešaka, na primer, podržao ideju stvaranja Balkanske Federacije, ali je Berija ubedio Staljina da Ždanovljeva lenjingradska grupa planira da napravi komunističku partiju Rusije.
Podsećam da je Rusija bila jedina republika koja nije imala komunističku partiju: postojale su Komunistička partija Sovjetskog Saveza i komunističke partije ostalih republika, ali komunistička partija Rusije nije postojala.
I još uvek nije jasno da li je to bio „fejk" koji se koristio za kompromitaciju lenjingradske grupe, ili je zaista nešto postojalo. Bilo kako bilo, Berija je uspeo da ubedi Staljina da Ždanovljeva ekipa namerava da osnuje komunističku partiju Rusije, prenese prestonicu u Lenjingrad, a Staljina ostavi na mestu takoreći počasnog predsednika KPSS.
Da li je Staljin u to poverovao, ili je pak rešio da oslabi previše ojačale Ždanovce, tek, u leto 1948. on vraća Maljenkova u Sekretarijat, a nekoliko nedelja kasnije iznenada umire Ždanov, sa 52 godine.
On jeste imao slabo srce, ali još uvek nije jasno da li su mu „pomogli" ili je zaista umro prirodnom smrću.
(VIDEO) VREME JE DA GA UZMEMO?! RUSIJA MODERNIZUJE "TOR", BIĆE NAJBRUTALNIJE ORUŽJE NA SVETU! Naši oficri su bili na obuci u Rusiji na ovom PVO sistemu!
Nekoliko meseci kasnije hapsi se ceo niz Ždanovljevih najistaknutijih saboraca, kao i nekoliko stotina partijskih boraca koji su njemu dugovali svoju karijeru, i počinje takozvana „Lenjningradska afera".
Protiv njih je iskorišćena standardna optužba žrušenja sovjetske privrede metodima međunarodnog kapitalizmaž, što je značilo pobedu grupe Berije i Maljenkova, a suštinski - Staljinov poraz.
Jer, dok je postojala grupa Berije, Maljenkova, Hruščova i Bulganjina, s jedne strane, a sa druge grupa Ždanova, Staljin je mogao da koristi njihove nesuglasice. Kada je tokom Lenjingradske afere ta lenjingradska ekipa nestala, Staljin je ostao jedan na jedan sa grupom protiv koje nije imao protivtežu.
I od tog trenutka počinje pritisak partijskog aparata na Staljina. Premda, ni u pobedničkoj grupi nije postojala jedinstvena vizija budućnosti partijskog aparata.
Recimo, Berija je, kao i Staljin, smatrao da bi partijski aparat trebalo da se bavi pitanjima ideologije, propagande i obuke kadrova, a ne da duplira ulogu ministarstava.
Dakle, stvarna vlast je, po mišljenju Staljina, ali i Berije, trebalo da se premesti u vladu. Normalno, s tim nije bio saglasan Hruščov, kao ni partijski aparatčici.
Pored toga je postojao još jedan problem, a to su bili takozvani „starci" u Politbirou: Vorošilov, Mikojan, Molotov, Kaganovič.
Prva pobeda Staljinovog Politbiroa nad Staljinom bila je odluka o sazivanju XIX kongresa Partije. Stvar je u tome što Staljin nije želeo sazivanje kongresa - on je hteo prvo da izvrši čistku, pa tek onda da održi kongres.
Uprkos tome, Kongres je bio održan, i po prvi put u Staljinovoj eri politički izveštaj nije čitao Staljin, već Maljenkov. Kongres je otvorio Molotov, a zatvorio Vorošilov.
Staljin je demonstrativno ignorisao sednice - od 18 sednica, prisustvovao je samo dvema: prvoj i poslednjoj, i to kratko.
Najvažnija odluka XIX kongresa bila je preimenovanje Svesavezne komunističke partije (boljševika) u Komunističku partiju Sovjetskog Saveza.
Govoreći na Kongresu, Staljin je hteo da podnese ostavku uz obrazloženje da je star, da bi trebalo dati šansu mladima. Tada su, normalno, svi učesnici skočili uz povike tipa „ne dolazi u obzir", „to se ne može dozvoliti" itd, posle čega je Staljin samo odmahnuo rukom i seo na mesto.
Teško je reći da je to bila samo igra ili se zaista umorio, tek, Staljin je odmah posle XIX kongresa počeo da zadaje uzvratne udarce - rešio je da svoje bivše saborce razvodni mladima.
U oktobru '52-ge održan je Plenum CK KPSS na kojem je na Staljinov predlog dva puta povećan broj članova CK, na 125 ljudi, kao i broj kandidata za CK, na 111 ljudi. Tj, Staljin je stvorio veoma veliku ekipu koja je trebalo da rastvori u sebi one ljude kojima nije verovao.
Pri tom je Staljin tokom izbora novog prezidijuma CK KPSS iaključio šest članova. Lično je ustao i rekao: „Isključujem vas!". To su bili Molotov, Kaganovič i Vorošilov, njegove najbliže pristalice.
Situacija se zaoštravala, ali je i danas teško reći kada je nastala zavera protiv Staljina i ko je u njoj igrao koju ulogu.
Ono što znamo sa sigurnošću je da su krajem '52-ge i početkom '53-će bili iskompromitovani poslednji ljudi lojalni Staljinu: šef ličnog obezbeđenja general Vlasik, šef obezbeđenja Kremlja Kosinkin i Staljinov pomoćnik Poskrjobišev. Njih su jednostavno sklonili, a neke su i uhapsili.
Ti ljudi su bili oči i uši druga Staljina. Na primer, Vlasik je Staljinu kupovao lekove. Staljin nije verovao lekarima Kremlja. Oni bi mu prepisali lek, a onda bi Vlasik otišao do obližnje apoteke i kupovao taj lek. Staljin se bojao trovanja, i to nije bile paranoja.
Bilo kako bilo, borba Staljina i partijskog aparata izlazila je u ciljnu ravninu. Stvar je u tome što je Staljinovo nastojanje da odvoji partijski aparat od vlasti uznemiravalo aparat.
Pored toga, Staljin je izabrao sebi naslednika - beloruskog lidera Ponomarenka.
I na kraju, u delovanju protiv Staljina postojao je vrlo zanimljiv zapadni trag.
Staljin je 1952. godine okupio grupu ekonomista čiji je zadatak bio da naprave plan rušenja dolara kao međunarodne valute. On je imao ideju da stvori svetsko socijalističko tržište.
Na Zapadu je 1949-1950. stvoren program dugoročne borbe protiv Sovjetskog Saveza u okviru kojega se jedna od grupa zvala „Kako učiniti da Staljin ode".
Za Staljinov odlazak bili su zainteresovani: deo sovjetskog partijskog aparata, deo najbližeg okruženja, jer se Staljin „kladio" na Ponomarenka, a ne na nekog drugog, recimo na Beriju, i, naravno, Zapad.
Očigledno je postojala zavera, i događaji su se odvijali veoma brzo. U januaru '53-će bili su uhapšeni lekari Kremlja, koji su svedočili da su pripremana ubistva sovjetskih vođa. Među metama se nisu našli članovi četvorke (Hruščov, Bulganjin, Berija i Maljenkov), niti Žukov.
Ako oni nisu bili mete, to znači da su mogli da budu zaverenici, i sva petorica su shvatila da im je namenjena uloga zločinaca.
Staljin je krajem februara saopštio saradnicima da će se proces povodom „Lekarske afere" održati sredinom marta. A onda se dogodilo sledeće.
S obzirom da je list „Pravda" od sredine januara u svakom broju izveštavao o tome kako stoje stvari sa „Lekarskom aferom", odjednom je broj od 2. marta „osvanuo" bez ijednog slova o „Lekarskoj aferi". Pošto se broj za 2. mart priprema 1. marta, to znači da se Staljinu nešto dogodilo upravo 1. marta.
„Pravda" 3. marta objavljuje da je Staljin bolestan, a 5. marta da je preminuo.
Njegova sahrana je prerasla u ogromne demonstracije, gde je mnogo ljudi pregaženo.
Još uvek se istoričari spore da li je Staljin umro sopstvenom smrću ili su mu „pomogli". Postoji nekoliko verzija.
Postoji verzija da su mu sipali otrov. Postoji i verzija da su ga jednostavno polili otrovnom tečnošću.
Ja mislim da se najverovatnije dogodilo nešto drugo. On je zaista doživeo srčani udar, ali mu namerno nisu pružili pomoć. Mada se ne može isključiti ni trovanje.
Bilo kako bilo, 5. marta 1953. godine objavljeno je da je Staljin umro. Ne zna se da li je umro, 4. ili 3, ali je vest o smrti objavljena 5. marta.
Time je završena veoma važna etapa u istoriji Sovjetskog Saveza i počela sasvim drugačija.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su danas izmene i dopune Zakona o lokalnim izborima kojima se pomeraju rokovi za raspisivanje i glasanje na lokalnim izborima.
23.04.2024
10:23
Predsednik DS Zoran Lutovac rekao je da je koalicija izgubila jedinstvo jer Dragan Đilas, Zdravko Ponoš i Nebojša Zelenović nisu stali uz odluku većine koja želi na izbore
23.04.2024
10:16
Direktor na Nova S televiziji Slobodan Georgiev istakao je da izlazak opozicije na lokalne izbore po Srbiji, a bojkot u Beogradu, nema nikakvog smisla!
23.04.2024
10:06
Do sada su đilasovci pokušavali da ubede narod da je medijska situacija u Beogradu najbolja i da je opozicija navodno pobedila prošle godine, a da je, nasuprot tome, situacija u ostalim mestima po Srbiji očajna! Ipak, sada je došlo do obrta!
23.04.2024
09:38
Urednik portala European Western Balkan, Aleksandar Ivković govorio je na tajkunskoj televiziji o odluci Dragana Đilasa, Miloša Jovanovića i Zdravka Ponoša da izađu na lokalne izbore po ostatku Srbije, a da u Beogradu izbore bojkotuju
23.04.2024
09:29
Ministar Đorđe Milićević oštro je večeras reagovao na sraman tvit kvaziopozicionog političara i “NATO generala” Zdravka Ponoša:
23.04.2024
22:23
Ruska delegacija zadala je pravu glavobolju Nemačkoj u Njujorku.
23.04.2024
22:19
Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na sraman tekst u Šolakovim medijima.
23.04.2024
21:08
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da nema nikave snove da "pocepa" opoziciju i ukloni političke protivnike i naglasio da se njegovi snovi tiču samo napretka Srbije.
23.04.2024
19:52
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Njujorka gde je juče govorio na sednici Saveta bezbednosti UN, nakon koje je imao niz bilateralnih sastanaka
23.04.2024
19:37
Bahato ponašanje đilasovske opozicije i sramni nastu predstavnice privremenih institucija na KiM Vjose Osmani u Savetu bezbednosti UN, komentarisali su gosti Info večeri, zamenik predsednika SRS Aleksandar Šešelj i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
23.04.2024
22:34
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija juče je podneo redovan izveštaj o situaciji na KiM. Srbija na naučnom nivou odavno je dosegla standarde Evropske Unije. Na ove teme u Dnevniku TV Informer govorio je Stanislav Sretenović iz Instituta za savremenu istoriju.
23.04.2024
20:56
Napredak ruske vojske u Ukrajini, novi paket američke pomoći i vojnu mehanizaciju Rusije, komentarisali su gosti emisije "Rat uživo", pukovnik Milan Jolović Legenda, Dragoslav Bokan sa Instituta za nacionalnu strategiju i novinar iz Nemačke Vlastimir Vidić.
23.04.2024
19:28
Još jedno bojno polje otvoreno je u Africi. Izgleda da je došao kraj kolonijalizma. Politiko je objavio da je Amerika doživela poraz u Africi i da tamo više nemaju nikakav uticaj. Na ovu temu u "Info danu" govorili su novinar Dragan Vujičić i izdavač Vesna Pešić.
23.04.2024
17:49
Kosta K, dečak ubica koji je pre skoro godinu danu u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" koju je pohađao, ubio devetoro učenika i školskog čuvara, šokirao je više puta zaposlene u Klinici za neuropsihijatriju za decu i omladinu gde je u toku njegova psihijatrijska opservacija.
23.04.2024
20:46
Optužnica Javnog tužilaštva za organizovani kriminal protiv pripadnika "balkanskog kartela" je potvrđena, a među optuženima se nalazi i Zoran Jakšić.
23.04.2024
20:40
Noa Milivojev (18) iz Kovilja ubijena je u junu prošle godine, suđenje za ovaj svirepi zločin počelo je pre 5 dana, u sudnici su bili prisutni majka i otac ubijene Noe, a optuženi Ognjen Dabetić (34) je doveden iz pritvora u kojem se nalazi od hapšenja.
23.04.2024
20:31
Danas pre podne kod restorana Valter na Voždovcu, dete od 12 godina je napao pas.
23.04.2024
17:13
Prema poslednjim informacijama u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se tokom popodnevnih sati dogodila u širem centru Čačka, pet osoba je povređeno i svi su hospitalizovani u Opštoj bolnici Čačak.
23.04.2024
17:34
Fudbaleri Crvene zvezde odradili su malopre poslednji trening pred sutrašnji derbi u polufinalu Kupa Srbije, a trener Vladan Milojević ima jasnu sliku kojih startnih 11 će izaći na megdan Partizanu.
23.04.2024
21:15
Odbojkaši Partizana pobedili su Crvenu zvezdu 3:2 (25:23, 27:25, 22:25, 22:25, 15:13) u dramatičnom četvrtom meču finala plej-ofa izjednačili u seriji na 2:2 i izborili majstoricu na terenu večitog rivala.
23.04.2024
21:47
Kragujevčanin Pavle Ilić odsudio je 173. večiti derbi bez velikih grešaka! To je sud Dejana Andrejića, posmatrača suđenja burne utakmice u kojoj je Crvena zvezda posle preokreta pobedila Partizan 3:2.
23.04.2024
19:59
Košarkaši Makabija su savladali Panatinaikos sa 91:87, u okviru prvog meča plej-ofa Evrolige u Atini.
23.04.2024
22:02
Košarkaši Real Madrida su savladali Baskoniju na domaćem terenu sa 90:74, u okviru prvog meča plej-of runde Evrolige.
23.04.2024
23:21
Američki glumac Alek Boldvin istragao je telefon iz ruke antiizraelske agitatorke koja je od njega više puta tražila da izgovori "Slobodna Palestina" u kafiću Maman u Njujorku.
23.04.2024
16:53
Obožavaoci britanske kraljevske porodice razočarani su jer na Instagram profilu princeze i princa od Velsa nema rođednanske slike princa Luisa koji danas puni šest godina.
23.04.2024
11:22
Poslednjih godina Ričard Gir (74) se malo povukao iz javnosti, a skoro ga je teško videti i sa suprugom Aleksandrom Silvom, koja je mlađa od njega 33 godine.
22.04.2024
22:18
Kendži Žirak, popularni pevač iz Francuske, upucan je u noći između 21. i 22. aprila, zbog čega je hitno prevežen i zadržan u bolnici u Bordou, prenose francuski mediji.
22.04.2024
19:33
Ukoliko muškarac nosi kondom, lakše će prevariti partnerku da je imao vrhunac.
23.04.2024
23:20
Bliže nam se praznici, a kako se spajaju vaskršnji i prvomajski, odlična ideja je da organizujete neko lepo putovanje ili samo vikend u Srbiji.
23.04.2024
22:00
Reper Kanje Vest je gostovao u jednoj emisiji, gde su njegovi zubi, tokom razgovora, bili u prvom planu.
23.04.2024
20:00
Ukoliko čistite ekrane, drvo i još neke stvari sirćetom, rizikujete da ih upropastite.
23.04.2024
19:00
Do vodopada Siga i Blederije nimalo nije jednostavno doći, ali trud će se isplatiti kada se nađete kod ovih prirodnih lepota.
23.04.2024
18:00
Vest da se razvodi Dragana Mirković, potresla je čitavu estradu, ali i javnost.
23.04.2024
23:22
Bojan Jovanovski, poznatiji kao Boki 13, nakon što je izašao iz zatvora, otvorio je dušu prvi put.
23.04.2024
22:50
Otkako je postala ovonedeljni vođa, Milena Kačavenda ne prestaje da rešeta ukućane.
23.04.2024
22:16
Nenad je ispričao kakvu je agoniju preživeo dok se vraćao iz Beograda u svoje rodno mesto.
23.04.2024
21:26
Pevač Nikola Rokvić juče je krenuo peške ka Egini, gde će se pokloniti Svetom Nektariju Eginskom u istoimenom manastiru.
23.04.2024
19:01
Na republičkom takmičenju iz oblasti veterinarske medicine koje je nedavno održano u Rekovcu, učenica Hemijsko-tehnološke škole iz Subotice osvojila je prvo mesto!
23.04.2024
19:31
Povodom Dana opštine Gornji Milanovac, na svečanoj sednici Skupštine opštine u velikoj sali Kluturnog centra "Mija Aleksić“, dodeljene su zlatna i srebrne medalje "Takovski ustanak“, a Zlatna medalja za izuzetnan doprinos očuvanju životne sredine dobila je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović.
23.04.2024
17:29
Kolektivno Đurđevdansko venčanje, koje je trebalo da bude održano u okviru obeležavanja Dana grada, 6. maja, otkazano je zbog nedovoljno prijavljenih parova.
23.04.2024
10:15
U Muzeju knjige i putovanja na Banjici, nalaze se najveće zbirke knjiga u Jugoistočnoj Evrope, knjige pisane na različitim materijalima – na papirusu, štapićima od bambusa, najkvalitetnijoj kineskoj svili, palminom i bananinom lišću ali i sa koricama od ljudskih kostiju...
23.04.2024
08:05
Zahlađenje i pad temperature zabrinuli su voćare zbog opasnosti od mraza i izmrzavanja cvetova i tek zametnutih plodova jer i slab mraz može da napravi štetu u voćnjaku i znatno umanji rod.
22.04.2024
14:08
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.