DOKTOR PROPAST PONOVO ZABRINUO SVET, ČEKAJU NAS ČETIRI SCENARIJA, NIJEDAN NIJE... Predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008, sada opet...
Podeli vest
Kako će se globalna ekonomija i tržišta razvijati u sledećoj godini, pita se ekonomista Nurijel Rubini. On je poznat i kao "Dr Propast" jer je predvideo svetsku ekonomsku krizu 2008. godine
jegova procena je da postoje četiri scenarija koja se mogu dogoditi.
Tri novije varijante predstavljaju mnogo manji udeo, ali se svaka od njih za kratko vreme proširila na nekoliko kontinenata
03.10.2021
14:30
Oporavak u prvoj polovini 2021. godine, utro je put značajno manjem privrednom rastu i skoku inflacije na nivoe značajno više od dva odsto koliko su zacrtale centralne banke. Uzrok tome su posledice širenja delta varijante virusa korona, "čepovi" u lancima snabdevanja robom i na tržištima rada, nedostacima materijala, finalnih proizvoda i radnika, piše Rubini u autorskom tekstu za "Prodžekt sindikejt".
Prinosi na obveznice pali su u poslednjih nekoliko meseci, a nedavna korekcija na tržištu akcija do sada je bila skromna, što odražava nadu da će se blaga stagflacija pokazati kao privremena.
Četiri moguća scenarija zavise od toga da li će rast da ubrzava ili usporava, i da li će inflacija za stalno da ostane na višim nivoima ili će da uspori, prenosi Sputnjik.
Prvi scenario "Zlatokosa"
Analitičari sa Vol Strita i većina političara predviđaju scenario poznat kao "Zlatokosa" u kom se predviđa snažan rast uz inflaciju od dva odsto, koliko je cilj centralnih banaka. Prema ovom mišljenju, nedavna stagflacija je u najvecěoj meri posledica delta varijante virusa korona. Kada ona nestane, ukoliko se ne pojavi neka zaraznija varijanta, takođe će nestati i "čepovi" u snabdevanju, te će se rast ubrzati dok će inflacija padati. Za tržišta, to bi predstavljalo nastavak izgleda za "trgovinu reflacijom" od ranije ove godine, kada se nadalo da će snažniji rast podržati jače zarade i još veće cene akcija. U ovom ružičastom scenariju, inflacija bi se smanjila, zadržavajući inflatorna očekivanja oko 2 odsto, prinosi na obveznice bi postepeno rasli zajedno sa realnim kamatnim stopama, a centralne banke bi bile u poziciji da smanje kvantitativno popuštanje bez uzdrmanih tržišta akcija ili tržišta obveznica.
Drugi scenario - pregrevanje
Drugi scenario uključuje pregrevanje. U tom scenariju, rast bi bio ubrzan i ne bi bilo "čepova" u snabdevanju, ali bi inflacija uporno ostala na visokom nivou jer bi se ispostavilo da je trajna, a ne privremena.
Bajdenov zaokret na Kosovu: Ozbiljno upozorenje da više ne preduzimaju akcije... Sa nepotrošenim ušteđevinama i visokom potražnjom, labava monetarna i fiskalna politika bi samo dodatno povećala agregatnu potražnju. Rast koji bi bio posledica toga pratila bi stalna inflacija, opovrgavajući uverenje centralnih banaka da je rast cena privremen.
Reakcija tržišta na "pregrevanje" zavisila bi od toga kako će centralne banke reagovati.
Treći scenario - stagflacija
Treći scenario je tekuća stagflacija, sa visokom inflacijom i mnogo manjim i sporijim rastom na srednji rok. U ovom slučaju inflaciju bi nastavile da hrane labave monetarne, kreditne i fiskalne politike.
Centralne banke, uhvaćene u klopku duga, zbog visokog odnosa javnog i privatnog duga, mučile bi se da normalizuju inflaciju, a da ne dovedu do kraha finansijskog tržišta. Štaviše, srednjoročni šokovi u snabdevanju bi dodatno usporili rast i podigli cene proizvodnje, te na taj način povisile inflatorni pritisak. Takve šokove može da proizvede deglobalizacija, rast protekcionizma, balkanizacija globalnih lanaca snabdevanja, sve veća prosečna starost u razvijenim zemljama, razdor Kine i Amerike, efekti klimatskih promena, pandemija, sajberratovi i reakcije na rastuću nejednakost.
Četvrti scenario - usporavanje
Četvrti scenario pretpostavlja usporavanje rasta. Slabija agregatna tražnja pokazala bi se kao sumorna nova normalnost, a ne prolazna stvar, posebno ako bi se paketi pomoći povukli prerano. U tom slučaju bi manja potražnja i sporiji rast doveli do niže inflacije, vrednost akcija bi preslikavala manje šanse za rast, i prinosi od obveznica bi još dublje pali.
Koji scenario je najrealniji?
Dok analitičari i vlade "guraju" scenario "Zlatokosa", Rubini tvrdi da je izvesniji scenario "pregrevanja".
Ako uzmemo u obzir trenutnu labavu monetarnu, fiskalnu i kreditnu politiku, postepeno nestajanje delta varijante virusa, i "čepovi" u lancima snabdevanja bi pregrejali rast i centralne banke bi bile ostavljene u sendviču. Suočene sa zamkom duga i trajnom inflacijom iznad ciljane, centralne banke će skoro sigurno ići linijom manjeg otpora i kasniti u delovanju, čak i ako fiskalna politika ostane labava, tvrdi Rubini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da se do kraja dana očekuje naoblačenje s kišom i lokalanim pljuskovima s grmljavinom, koje će uveče zahvatiti zapadne i jugozapadne delove Srbije, a kasnije će se proširiti i na ostale predele.
Aleksandra Ružičić, direktorka "Doma zdravlja Zvezdara", oglasila se nakon sramnog teksta na tajkunskim medijima, koji širi laži da se u pomenutom domu zdravlja dešavaju preventivni pregledi za građane koji su potpisom podržali Vučićevu listu.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
U Crepaji kod Pančeva danas se dogodio ozbiljan incident kada je grupa muškaraca i žena odgurivala dvojicu policajaca koji su izašli na teren zbog prijave o nasilju!
Pripadnici Uprave saobraćajne policije danas oko 17 časova, na putu Stari Žednik - Mali Beograd, zaustavili su pedesetogodišnjeg muškarca iz okoline Bačke Palanke, koji je upravljao vozilom "audi" brzinom od 187,9 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 80.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić dvogodišnje devojčice iz Bora koja je nestala 26. marta u mestu Banjsko Polje, dok je bila pod nadzorom majke, Dejan Dragijević iz Zlota i Srđan Janković iz Luke, za koje je utvrđeno deset dana kasnije da su devojčicu udarili službenim kolima tamošnjeg vodovoda, a potom je udavili, bili su na psihijatrijskom veštačenju u bolnici u okviru Centralnog zatvora u Beogradu.
Trener Partizana, Željko Obradović istakao je na pres konferenciji nakon trećeg uzastopnog poraza od Crvene zvezde u finalu ABA lige da on i njegovi igrači nisu mogli da utiču na neke stvari i da mu je to bilo jasno od posle prvog meča.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.