NAFTA NAM VIŠE NE TREBA - STIGAO JE VODONIK - MNOGO JE BOLJI, A CENA MU JE BESMISLENA! Ovo je veća energetska revolucija od pronalaska crnog zlata? Već imamo automobile, vozove...
Električna vozila - elektromobili - već su u modi, ali je potpuno jasno da će njihova upotreba biti ograničena. Jer, slabo su prilagođeni za prevoz na velike udaljenosti, a na avione sa elektromotorima možete potpuno zaboraviti. Takvi avioni će još dugo biti hobi bogatijih entuzijasta...
Međutim: vodonik, barem u teoriji, omogućava rešavanje svih problema. I to: jednim potezom jer ima veliku pogonsku snagu, a ne oslobađa pri sagorevanju štetne gasove (ugljen-dioksid).
Samo, i u njegovom slučaju ipak postoji ne jedno „ali".
U prirodi ga u čistom obliku nema u komercijalnim količinama, pa se mora se proizvesti veštački, a na to se troši „prljava energija".
Najpoznatiji metod njegovog dobijanja je elektroliza vode: pri kojoj se molekuli vode se razdvajaju na atome vodonika i kiseonika, koji se zatim kombinuju u parovima pa formiraju molekule tih gasova.
Prednost ove metode je potpuno odsustvo štetnog otpada. Nedostatak je visoka cena. Čak i uz upotrebu jeftine nuklearne energije, cena 1 kilograma vodonika dostiže oko 4-6 dolara. A kada se koristi električna energija iz solarnih ili vetroelektrana - cena kilograma vodonika stiže do kosmičkih 13-15 dolara po kilogramu!
A vodonik može postati prava alternativa ugljovodoničnoj energiji samo ako se elektroliza obavlja po ceni koja ne prelazi 4 dolara.
Vodonik se može dobiti mešanjem uglja ili gasa sa parom i zagrevanjem na 1.000 stepeni Celzijusa bez kiseonika. Ovom metodom cena kilograma vodonika pada na 2-3 dolara po kilogramu, što je već na granici isplativosti.
Ali pri tom se pored vodonika oslobađa i ugljendioksid ili njegov srodnik, ugljenmonoksid.
Isti nedostatak ima i dobijanje vodonika iz biomase.
Metode vezane za biološke procese smatraju se najperspektivnijim: neke bakterije i alge tokom života proizvode vodonik. U ovoj oblasti, trenutno su u toku aktivna istraživanja u Sjedinjenim Državama, Japanu i drugim zemljama.
Vodonik se može koristiti u iste svrhe kao i prirodni gas, a pri sagorevanju oslobađa veću toplotu.
U transportu se već dosta široko koristi.
Automobile sa pogonom na vodonik već su razvili mnogi automobilski koncerni kao što su Toyota, Nissan, Hyundai, BMW, Audi, Ford i drugi. Na primer, već se proizvodi Ford E450 koji pokreće vodonik, a BMW prodaje Hydrogen 7 sa motorom koji može koristiti i benzin i vodonik.
Australija je jedan od lidera u proizvodnji vodonika
Po ulicama Londona već se kreću avtobusi Mercedes Benz Citaro na vodonik, a 2022-ge će pojaviti slični - koje će proizvoditi ruska firma KamAZ - na ulicama Moskve.
U Danskoj voz koji pokreće vodonik već nekoliko godina saobraća između Vemba i Lemviga.
U Nemačkoj je prvi voz na vodonik krenuo 2018. godine.
Francuska planira da uvede u saobraćaj 12 takvih vozova u Burgundijei, Franš-Komt i Akvitaniji.
Airbus namerava da od 2035. godine počne da proizvodi avione sa motorima na vodonik za 100-200 putnika i sa preletom do 3.700 km bez dopunjavanja gorivom.
Grejanje?
Vodonik se može sagorevati u kotlovima za toplu vodu i sličnim kotlovima na isti način kao i prirodni gas. Odgovarajuća postrojenja već se proizvode u SAD -u, Kini, Japanu, Kanadi i Rusiji.
Po pravilu, takve uređaji ne proizvode samo toplotu, već i električnu energiju.
Stručnjaci Saveta za vodonik veruju da će do 2050. godine vodonik davati 18% ukupne energije u svetu, da će se njegova godišnja potrošnja povećati sa sadašnjih 100 miliona tona na 370, a 2100. godine - na 800 miliona tona.
Taj put neće biti lak jer će zahtevati ne samo tehnologije za najjeftiniju moguću proizvodnju vodonika, već i infrastrukturu za njegov transport: cevovode, cisterne, vodonične terminale, pumpe i još mnogo toga.
Postoje i čisto tehnički problemi. Zbog male gustine ovog gasa, transport vodonika će zahtevati znatno veće cisterne. Osim toga, vodonik daje mnogo veću temperaturu (2.800) nego metan (2.000 stepeni), što će zahtevati masovnu upotrebu materijala otpornih na toplotu.
Takođe, zbog velike eksplozivnosti vodonika, biće potreban znatno veći nivo sigurnosti pri rukovanju njime.
Vladini programi za razvoj energije vodonika već postoje u SAD, EU, Kini, Japanu, Indiji i Rusiji koja planira da do 2024. godine izvozi do 33,4 miliona tona vodonika, a do 2030. da zauzme najmanje 20% svetskog tržišta ove vrste goriva.
Evropska unija planira da do 2024. poveća kapacitete za proizvodnju vodonika sa sadašnjih 0,1 na 6 gigavata, a da do 2030. dostigne 40 gigavata godine (500 gigavata do 2050. godine).
Generalno, obim ulaganja u energiju vodonika u svetu do 2050. treba da dostignu oko 500 milijardi dolara.
Naučnici već nazivaju tekuće procese pretečom nove energetske revolucije, koja će promeniti svet ne manje od prelaska sa uglja na naftu u prvoj polovini 20. veka ili masovnog širenja nuklearne energije u njegovoj drugoj polovini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Popularna društvena mreža Iks predstavila je novu funkciju pod nazivom "Clipping", koja korisnicima omogućava da direktno u aplikaciji - bez potrebe za spoljnim programima za montažu izdvoje najzanimljivije trenutke iz podkasta, intervjua ili dužih videa, obogate ih sopstvenim komentarom i jednostavno ih podele sa svojim pratiocima.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Marija Mikić podelila je sa pratiocima na društvenim mrežama niz fotografija sa odmora u Španiji, a prizori koje je objavila privukli su veliku pažnju.
Pevač Saša Kovačević i njegova izabranica Zorana već godinama žive u ovom luksuznom kompleksu, u kojem nekretnine imaju i brojna poznata imena iz sveta sporta i estrade.
Voditelj Ognjen Amidžić izdvojio je čak 100.000 evra za potpuno renoviranje luksuznog stana na Dorćolu, u kojem živi sa suprugom, voditeljkom Minom, i njihovom decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.