IMAJU LI SRBI IJEDAN RAZLOG DA POŠTUJU BRITANIJU?! NE, ONI NAS VEKOVIMA RUŠE! Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja, iznova im dopuštamo da se igraju sa nama!
Britanija ima stvarno neprijateljstvo prema Srbiji i Srbima već vekovima. Animozitet dolazi otuda što nas vide kao male Ruse. Nema ni jednog međunarodnog događaja, da Velika Britanija ne optužuje Rusiju, pa se tako drži i prema nama. Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja i...
Evroatlantske integracije pružaju izvanrednu šansu da se posvađate sa najbližima, prosto da biste zadovoljili standarde nadnacionalnog interesa.
Ovako je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u Briselu - uz asistenciju Olivera Varheljija i uz novinarsko blagovremeno pitanje o Dodikovom ponašanju - napravio „divnu" klimu za posetu Zdravka Krivokapića bio je na testu da li da bude nadnacionalan ili nacionalan. Rekao je dve stvari: da je Dejton sasvim jasan sporazum na osnovu koga treba graditi buduće relacije i da prema Dodiku neće dolivati ulje na vatru.
Čemu služi NATO i ko ima koristi od njega
Eskobar mu je i za manje pretio ukidanjem podrške - samo na osnovu (zasad samo teoretske) sumnje da Crna Gora može skrenuti ka atlantskog kursa.
Ova mala epizoda slobodnog izražavanja ne bi bila tako značajna da Crna Gora nije članica NATO pakta, a sve članice NATO pakta prolaze kroz stalno testiranje na vernost. Čak više nego buduće članice.
Vernost je, pri tom, upravo srazmerna stepenu iskazane rusofobije - što je standard za Centralnu i Istočnu Evropu, a srbofobije - na Balkanu.
Ukazujući na britansku viševekovnu mržnju prema „malim" i „velikim" Rusima, eksperti za bezbednost - u seriji tekstova o anglosaksonskom uticaju na globalnu stabilnost - objašnjavaju da ne postoje evroatlantske integracije kao nadnacionalne integracije , jer je ulazak u NATO i EU uvek i bez izuzetka u funkciji jedne nacije. A to je britanska.
Kako jednom reče Dmitrij Rogozin: britanski rep je opet naumio da maše američkom kucom.
Gde su im dometi na evropskom kontinentu, koji su načini operisanja, koja je uloga špijunaže i Evroatlantske integracije pružaju izvanrednu šansu da se posvađate sa najbližima, prosto da biste zadovoljili standarde nadnacionalnog interesa diplomatije i mogu li se i kako zaustaviti pre nego što nam ponove 1939-tu, u ovom nastavku govori Mitar KOVAČ, predsednik Evroazijskog bezbednosnog foruma, nekadašnji načelnik Uprave Generalštaba VS za planiranje i razvoj:
- Amerika i Velika Britanija tesno sarađuju na ostvarenju strateških interesa u Evropi - od izgradnje bezbednosnih organizacija, do stvaranja EU kao podsistema NATO i odbacuju svaki pokušaj separatisanja, posebne strategije ili izgradnje posebnih jedinstvenih snaga EU (naročito posle Lisabona).
Britanija je u EU kontrolisala delovanje i orijentaciju Nemačke i Francuske i alarmirala SAD da po potrebi oslabe uticaj ove dve zemlje u Evropi tako da one opet budu poslušne Americi.
Radi uticaja na ključne odluke u Evropi, a posebno u EU i posebno u Nemačkoj, uspostavljena je špijunaža koja deluje decenijama. Čak i kad se deo otkrije (kao u slučaju prisluškivanja Merkel), uspostavlja se nova mreža.
Foto: fotomontaža
Na kritične tačke u Evropi, SAD i Velika Britanija su postavile svoje oružane snage. U cilju destabilizacije Evrope, SAD i Britanija su dale instrukcije NATO da se širi na istok i da otvori nova žarišta.
Ove dve sile su iskoristile NATO kao vojno-političku snagu da uspostave liniju podele od Baltika do Bliskog Istoka. U međuvremenu su primile u članstvo sve zemlje Varšavskog ugovora i pomerile liniju NATO do granica Rusije
U zemljama u kojima je bilo problema oko tog prevođenja na Zapad - njihovog uvođenja bilo u EU ili u NATO - inscenirni su sukobi. Pre svega se to odnosi na Gruziju, Ukrajinu u kojoj sukob traje, a u perspektivi su to Moldavija i Pridnjestrovlje.
U tim državama, koje su još „nedefinisane", Velika Britanija i SAD podstiču vlasti da razvijaju rusofobiju, prave otklon od Rusije i približavaju se atlantskim integracijama.
SAD i Britanija hoće da Ukrajinu dignu na viši nivo oružanog sukoba da bi diskreditovale Rusiju, odnosno da bi je proglasile za -agresora. (Zato sve više njihovih medija najavljuje rusku agresiju na Ukrajinu i nudi čak i karte i modele, vremenski okvir.)
To rade da bi pokazali da sve što sami rade predstavlja samo „odgovor agresoru". A stvari stoji suprotno: u poslednje tri godine SAD i Velika Britanija čine sve da isprovociraju Rusiju - dovode u region pomorske snage, avijaciju, sve vojne efektive su u pripravnosti. A Ukrajinu naoružavaju novim borbenim sredstvima, uključujući bespilotne letelice.
Sve to vodi lokalnom sukobu koji može da preraste u regionalni - čije se granice nikada ne znaju. Naravno, Rusija ne može mirno da gleda ukrajinsku agresiju na Donjeck i Lugansk ili provokacije usmerene prema Krimu.
Britanski scenario je da to počnu ukrajinske snage, a ako se uključi Rusija, to će proglasiti za agresiju, da bi motivisali evropske države da daju svoje kontigente.
Tako se i Nemačka spremala za napad na Sovjetski Savez - obezbeđujući multinacionalne kontigente 22 nacije. I ovaj put se tako radi, da ne bi ispalo da ratuju samo Britanci i Poljaci (i Amerikanci, ali će se oni brzo povući i gurnuti evropske pripadnike).
Dalje, za SAD i Britaniju je važna pozicija Bugarske, koja zauzima dobar deo crnomorske obale i čiji narod voli Rusiju. Špijunske i obaveštajne operacije služe Britancima da ispituju različite scenarije kako bi se ponašala Bugarska u slučaju oružanih sukoba, konflikata i lokalnog rata u tom regionu - da li u domenu samo ukrajinske krize ili proširenja na širi zahvat crnomorskog regiona.
Ispituje se njena pouzdanost. Od logistike, proizvodnje naoružanja do transporta, pa sve do instalacije borbenih sistema na prostoru Bugarske, za operacije u regionu. Za te potrebe, oni ubacuju svoje ljude na mesta gde su dostupne informacije iz tih oblasti.
Drugo „nedefinisano" područje je Balkan, gde smo mi.
Pod svim vlastima - bivšim i sadašnjim - medijski smo instruisani da nemamo drugog puta osim ulaska u EU iako je u geostrateškom smislu većina članica EU protiv izvornih nacionalnih interesa srpskog naroda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. To se vidi kroz stvaranje novih nacija i gušenje uticaja SPC na donošenje strateških odluka.
Britanija ima stvarno neprijateljstvo prema Srbiji i Srbima već vekovima. Animozitet dolazi otuda što nas vide kao male Ruse.
Nema ni jednog međunarodnog događaja, da Velika Britanija ne optužuje Rusiju, pa se tako drži i prema nama. Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja i dopuštali smo da njihovi činovnici učestvuju u reformi sistema bezbednosti - u ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova - iako se zna kakvo je delovanje britanskih obaveštajnih službi u našoj zemlji i regionu.
Zna se da su mnogi od njih bili obaveštajci sa karijerom. A da ne govorim da su ti koji su nama bili u sistemu, u sprezi sa onima koji su nevidljivi i rade u obaveštajnim centrima u više gradova Srbije i regiona, dolaze do takve slike da kroz agenturu koju su razvijali decenijama utiču na procese u Srbiji.
Foto: Fotoilustracija
To rade preko uglednih pojedinaca, političkih partija, nevladinih organizacija i slično. Rad im je kontinuiran.
Na vreme su informisani o odlukama u bezbednosnom sistemu, privredi, spoljnoj politici pa nadalje. Zato ne treba da nas čudi kada iznose neke podatke i zlonamerno ih komentarišu.
Što se tiče odgovora na britansku špijunažu, i očekivanja od NATO, mi smo bolećivi prema njima. Jako retko se u javnost izlazi sa informacijama o njihovom radu.
Bitan detalj: Britanci su napustili EU ali ne žele da napuste evropsko kopno, pa su svuda pojačali obaveštajna dejstva. Stara imperija misli da na taj način pomogne diplomatske aktivnosti i ojača prisutnost tamo gde planira nove krize.
Na Zapadnom Balkanu imaju najveće interese na srpskom etničkom prostoru. Vidi se koje ličnosti su u kontinuitetu zaštitnici zapadnih interesa. Znamo da pojedine stranke ne bi ni postojale bez novca Britanije i SAD.
Naša država sigurno ima dosta informacija koje su im ključne tačke. Pitanje je dobre volje i odluke da se preduzme kontraobaveštajna delatnost prema britanskim obaveštajnim centrima.
Gde se ugroze obaveštajni centri Velike Britanije, to se prenosi na njihov negativan odnos prema našoj državi u diplomatskoj sferi. Verujem da tu ima bojažljivosti da se ne preduzimaju radikalnije mere kako se ne bi napravila šteta kroz lobiranje Britanije protiv Srbije u međunarodnim odnosima.
Nekad se pravi i ravnoteža, prikazuje se delatnost britanske službe, a ne prikazuje ono što rade Hrvatska ili Nemačka. A sve su dobro umrežene u realizaciji operacija koje podržavaju njihovu spoljnu politiku.
Vidimo primer Republike Srpske, gde su tajnim operacijama, uz diplomatske i obaveštajne mere, preko angažovanja OHR i sudija Ustavnog suda, uspeli da promene ustavni koncept BiH i oduzmu brojne nadležnosti RS.
Sve ovo ne znači da su superiorni. Na protiv, oni su ranjivi.
Ceo njihov pristup je da razvijaju mrežu agenata koji služe kao plaćenici za izvršavanje zadataka, i ti ljudi su zamenjivi.
Njima šteta nastaje kada im stradaju obaveštajci, jer je za njih glavno da imaju podatke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom najnovije presude REM-a protiv Informera, koja uključuje zabranu emisija "Info jutro" na 15 dana, "Srpskog dnevnika" na 10 dana, kao i zabranu oglašavanja na 7 dana.
Ispred zgrade Regulatornog tela za elektronske medije (REM), danas je napadnut i povređen Goran Tošić, koji je nakon incidenta zbrinut u Urgentnom centru, a potom je dao izjavu u policijskoj stanici Stari grad.
Članica Predsedništva SNS-a Sandra Božić oglasila se na društvenoj mreži Iks, uz jasnu poruku upućenu evropskoj komesarki Marti Kos. Božićeva je zatim spomenula i Aleksandra Baucala, predstavnika Studentske liste.
Ivana Parlić, bivša potpredsednica Narodne stranke koja je bila opozicija SNS-u, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom uzdrmala predstavnike "Studentske liste".
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Stručnjaci za sajber-bezbednost su upozorili na pokušaje krađe novca, podataka o platnim karticama i pristupnih podataka korisnika, preko lažnih internet prodavnica koje navodno nude ekskluzivne verznije popularne video-igre GTA6.
Zbog završnih radova na asfaltiranju državnog puta IIa reda broj 170, na deonici Sedlari - Debelo brdo - Rogačica, vozače u narednim danima očekuje izmena režima saobraćaja i potpuna obustava prolaska za sve vrste vozila.
Gotovo sve velike zaplene kokaina dogodile su se na brodovima koji su legalno prevozili banane. Informera otkriva zašto narko-klanovi, uprkos čestim zaplenama, ne odustaje od krijumčarenja ove droge u tovarima ovog tropskog voća!
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka u Bosni i Hercegovini uhapsili su 14. novembra M. O. iz Laktaša zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivična dela "nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici" te "nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija".
Okružno državno tužilaštvo u Vukovaru u Hrvatskoj pokrenulo je istragu protiv muškarca (73) zbog sumnje da je počinio teško ubistvo bliske osobe. Nakon ispitivanja, osumnjičenom je određen pritvor.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Kada je reč o modnim rizicima, Kardi Bi ne poznaje reč "suptilno". Slavna reperka uspela je da ukrade svu pažnju na prestižnoj dobrotvornoj gala večeri Baby2Baby 2026 u Los Anđelesu, pretvorivši svoj dolazak u pravi performans.
Nova biografija o Džonu F. Kenediju donosi šokantne detalje o njegovom braku sa Džeki, otkrivajući kako je porodica navodno milionskim iznosima i oštrim upozorenjima kupovala njen ostanak zarad političkih ambicija.
Kijana Smit (23) je australijska fitnes influenserka koja je proživela pravu zdravstvenu agoniju tokom putovanja na Bali, suočivši se sa teškim oblikom meningitisa - opasne upale zaštitnih opni mozga i kičmene moždine.
Nekoliko sekundi nepažnje na hiljadama metara visine može da pretvori običan let u katastrofu. Dok mnogi putnici ignorisanje znaka za pojas smatraju bezazlenim buntom, iskusni članovi posade znaju da to može biti kobna greška.
Najnovije pojavljivanje Šarliz Teron na 17. dodeli Guvernors nagrada u Los Anđelesu prevazišlo je standardne okvire elegancije, izazvavši pravu lavinu komentara širom sveta. Oskarovka se prošetala u kreaciji koja spaja beskompromisan glamur i avangardnu provokaciju sa potpisanom etiketom Tom Ford.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana otvoreno je govorila o bračnim iskustvima, otkrivši detalje rastanka od prvog supruga, ali i recept za skladan i dugovečan odnos u drugom braku, u kojem uživa već 30 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.