IMAJU LI SRBI IJEDAN RAZLOG DA POŠTUJU BRITANIJU?! NE, ONI NAS VEKOVIMA RUŠE! Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja, iznova im dopuštamo da se igraju sa nama!
Britanija ima stvarno neprijateljstvo prema Srbiji i Srbima već vekovima. Animozitet dolazi otuda što nas vide kao male Ruse. Nema ni jednog međunarodnog događaja, da Velika Britanija ne optužuje Rusiju, pa se tako drži i prema nama. Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja i...
Evroatlantske integracije pružaju izvanrednu šansu da se posvađate sa najbližima, prosto da biste zadovoljili standarde nadnacionalnog interesa.
Ovako je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u Briselu - uz asistenciju Olivera Varheljija i uz novinarsko blagovremeno pitanje o Dodikovom ponašanju - napravio „divnu" klimu za posetu Zdravka Krivokapića bio je na testu da li da bude nadnacionalan ili nacionalan. Rekao je dve stvari: da je Dejton sasvim jasan sporazum na osnovu koga treba graditi buduće relacije i da prema Dodiku neće dolivati ulje na vatru.
Čemu služi NATO i ko ima koristi od njega
Eskobar mu je i za manje pretio ukidanjem podrške - samo na osnovu (zasad samo teoretske) sumnje da Crna Gora može skrenuti ka atlantskog kursa.
Ova mala epizoda slobodnog izražavanja ne bi bila tako značajna da Crna Gora nije članica NATO pakta, a sve članice NATO pakta prolaze kroz stalno testiranje na vernost. Čak više nego buduće članice.
Vernost je, pri tom, upravo srazmerna stepenu iskazane rusofobije - što je standard za Centralnu i Istočnu Evropu, a srbofobije - na Balkanu.
Ukazujući na britansku viševekovnu mržnju prema „malim" i „velikim" Rusima, eksperti za bezbednost - u seriji tekstova o anglosaksonskom uticaju na globalnu stabilnost - objašnjavaju da ne postoje evroatlantske integracije kao nadnacionalne integracije , jer je ulazak u NATO i EU uvek i bez izuzetka u funkciji jedne nacije. A to je britanska.
Kako jednom reče Dmitrij Rogozin: britanski rep je opet naumio da maše američkom kucom.
Gde su im dometi na evropskom kontinentu, koji su načini operisanja, koja je uloga špijunaže i Evroatlantske integracije pružaju izvanrednu šansu da se posvađate sa najbližima, prosto da biste zadovoljili standarde nadnacionalnog interesa diplomatije i mogu li se i kako zaustaviti pre nego što nam ponove 1939-tu, u ovom nastavku govori Mitar KOVAČ, predsednik Evroazijskog bezbednosnog foruma, nekadašnji načelnik Uprave Generalštaba VS za planiranje i razvoj:
- Amerika i Velika Britanija tesno sarađuju na ostvarenju strateških interesa u Evropi - od izgradnje bezbednosnih organizacija, do stvaranja EU kao podsistema NATO i odbacuju svaki pokušaj separatisanja, posebne strategije ili izgradnje posebnih jedinstvenih snaga EU (naročito posle Lisabona).
Britanija je u EU kontrolisala delovanje i orijentaciju Nemačke i Francuske i alarmirala SAD da po potrebi oslabe uticaj ove dve zemlje u Evropi tako da one opet budu poslušne Americi.
Radi uticaja na ključne odluke u Evropi, a posebno u EU i posebno u Nemačkoj, uspostavljena je špijunaža koja deluje decenijama. Čak i kad se deo otkrije (kao u slučaju prisluškivanja Merkel), uspostavlja se nova mreža.
Foto: fotomontaža
Na kritične tačke u Evropi, SAD i Velika Britanija su postavile svoje oružane snage. U cilju destabilizacije Evrope, SAD i Britanija su dale instrukcije NATO da se širi na istok i da otvori nova žarišta.
Ove dve sile su iskoristile NATO kao vojno-političku snagu da uspostave liniju podele od Baltika do Bliskog Istoka. U međuvremenu su primile u članstvo sve zemlje Varšavskog ugovora i pomerile liniju NATO do granica Rusije
U zemljama u kojima je bilo problema oko tog prevođenja na Zapad - njihovog uvođenja bilo u EU ili u NATO - inscenirni su sukobi. Pre svega se to odnosi na Gruziju, Ukrajinu u kojoj sukob traje, a u perspektivi su to Moldavija i Pridnjestrovlje.
U tim državama, koje su još „nedefinisane", Velika Britanija i SAD podstiču vlasti da razvijaju rusofobiju, prave otklon od Rusije i približavaju se atlantskim integracijama.
SAD i Britanija hoće da Ukrajinu dignu na viši nivo oružanog sukoba da bi diskreditovale Rusiju, odnosno da bi je proglasile za -agresora. (Zato sve više njihovih medija najavljuje rusku agresiju na Ukrajinu i nudi čak i karte i modele, vremenski okvir.)
To rade da bi pokazali da sve što sami rade predstavlja samo „odgovor agresoru". A stvari stoji suprotno: u poslednje tri godine SAD i Velika Britanija čine sve da isprovociraju Rusiju - dovode u region pomorske snage, avijaciju, sve vojne efektive su u pripravnosti. A Ukrajinu naoružavaju novim borbenim sredstvima, uključujući bespilotne letelice.
Sve to vodi lokalnom sukobu koji može da preraste u regionalni - čije se granice nikada ne znaju. Naravno, Rusija ne može mirno da gleda ukrajinsku agresiju na Donjeck i Lugansk ili provokacije usmerene prema Krimu.
Britanski scenario je da to počnu ukrajinske snage, a ako se uključi Rusija, to će proglasiti za agresiju, da bi motivisali evropske države da daju svoje kontigente.
Tako se i Nemačka spremala za napad na Sovjetski Savez - obezbeđujući multinacionalne kontigente 22 nacije. I ovaj put se tako radi, da ne bi ispalo da ratuju samo Britanci i Poljaci (i Amerikanci, ali će se oni brzo povući i gurnuti evropske pripadnike).
Dalje, za SAD i Britaniju je važna pozicija Bugarske, koja zauzima dobar deo crnomorske obale i čiji narod voli Rusiju. Špijunske i obaveštajne operacije služe Britancima da ispituju različite scenarije kako bi se ponašala Bugarska u slučaju oružanih sukoba, konflikata i lokalnog rata u tom regionu - da li u domenu samo ukrajinske krize ili proširenja na širi zahvat crnomorskog regiona.
Ispituje se njena pouzdanost. Od logistike, proizvodnje naoružanja do transporta, pa sve do instalacije borbenih sistema na prostoru Bugarske, za operacije u regionu. Za te potrebe, oni ubacuju svoje ljude na mesta gde su dostupne informacije iz tih oblasti.
Drugo „nedefinisano" područje je Balkan, gde smo mi.
Pod svim vlastima - bivšim i sadašnjim - medijski smo instruisani da nemamo drugog puta osim ulaska u EU iako je u geostrateškom smislu većina članica EU protiv izvornih nacionalnih interesa srpskog naroda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. To se vidi kroz stvaranje novih nacija i gušenje uticaja SPC na donošenje strateških odluka.
Britanija ima stvarno neprijateljstvo prema Srbiji i Srbima već vekovima. Animozitet dolazi otuda što nas vide kao male Ruse.
Nema ni jednog međunarodnog događaja, da Velika Britanija ne optužuje Rusiju, pa se tako drži i prema nama. Mi smo, na žalost, kratkog pamćenja i dopuštali smo da njihovi činovnici učestvuju u reformi sistema bezbednosti - u ministarstvima odbrane i unutrašnjih poslova - iako se zna kakvo je delovanje britanskih obaveštajnih službi u našoj zemlji i regionu.
Zna se da su mnogi od njih bili obaveštajci sa karijerom. A da ne govorim da su ti koji su nama bili u sistemu, u sprezi sa onima koji su nevidljivi i rade u obaveštajnim centrima u više gradova Srbije i regiona, dolaze do takve slike da kroz agenturu koju su razvijali decenijama utiču na procese u Srbiji.
Foto: Fotoilustracija
To rade preko uglednih pojedinaca, političkih partija, nevladinih organizacija i slično. Rad im je kontinuiran.
Na vreme su informisani o odlukama u bezbednosnom sistemu, privredi, spoljnoj politici pa nadalje. Zato ne treba da nas čudi kada iznose neke podatke i zlonamerno ih komentarišu.
Što se tiče odgovora na britansku špijunažu, i očekivanja od NATO, mi smo bolećivi prema njima. Jako retko se u javnost izlazi sa informacijama o njihovom radu.
Bitan detalj: Britanci su napustili EU ali ne žele da napuste evropsko kopno, pa su svuda pojačali obaveštajna dejstva. Stara imperija misli da na taj način pomogne diplomatske aktivnosti i ojača prisutnost tamo gde planira nove krize.
Na Zapadnom Balkanu imaju najveće interese na srpskom etničkom prostoru. Vidi se koje ličnosti su u kontinuitetu zaštitnici zapadnih interesa. Znamo da pojedine stranke ne bi ni postojale bez novca Britanije i SAD.
Naša država sigurno ima dosta informacija koje su im ključne tačke. Pitanje je dobre volje i odluke da se preduzme kontraobaveštajna delatnost prema britanskim obaveštajnim centrima.
Gde se ugroze obaveštajni centri Velike Britanije, to se prenosi na njihov negativan odnos prema našoj državi u diplomatskoj sferi. Verujem da tu ima bojažljivosti da se ne preduzimaju radikalnije mere kako se ne bi napravila šteta kroz lobiranje Britanije protiv Srbije u međunarodnim odnosima.
Nekad se pravi i ravnoteža, prikazuje se delatnost britanske službe, a ne prikazuje ono što rade Hrvatska ili Nemačka. A sve su dobro umrežene u realizaciji operacija koje podržavaju njihovu spoljnu politiku.
Vidimo primer Republike Srpske, gde su tajnim operacijama, uz diplomatske i obaveštajne mere, preko angažovanja OHR i sudija Ustavnog suda, uspeli da promene ustavni koncept BiH i oduzmu brojne nadležnosti RS.
Sve ovo ne znači da su superiorni. Na protiv, oni su ranjivi.
Ceo njihov pristup je da razvijaju mrežu agenata koji služe kao plaćenici za izvršavanje zadataka, i ti ljudi su zamenjivi.
Njima šteta nastaje kada im stradaju obaveštajci, jer je za njih glavno da imaju podatke.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Na studentskim domovima širom Republike Srpske večeras su počeli da se pojavljuju transparenti sa oštrim porukama upućenim studentima blokaderima iz Srbije, nakon njihovih parola u kojima je Republika Srpska označena kao "genocidna tvorevina".
Aljbin Kurti preko svog sluge Nenada Rašića svakog dana pruža podršku studentima-blokaderima, a sada je ponovo direktno pozvao da se glasa za tzv. "Studentsku listu".
Aleksandar Vučić, nosilac liste ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" nastavio je da obilazi Srbiju i razgovara sa građanima. Nakon što je bio u selu Jabučje i u vinariju "Đurđević" u Mionici, došao je u Valjevo, u manastir Jovanja. Potom se obratio okupljenim građanima ovog grada.
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Exatlon 2 dobio je novu takmičarku Crvenog tima Millu Ivanovski koja je veoma aktivna na društvenim mrežama gde se može videti da je prava lepotica u sjajnoj formi.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) sproveli su juče ujutru na području Trebinja policijsku akciju kodnog naziva "Horizont", u kojoj su uhapšene dve osobe te zaplenjeno oko 5,4 kilograma različitih narkotika, ali i više mobilnih telefona, kao i pištolj i šest metaka.
Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je N.K. (22) iz Tuzi, nakon što je na magistralnom putu Podgorica–Tuzi upravljao vozilom brzinom od 157 kilometara na sat, na delu puta gde je ograničenje 80 km/h.
Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske uhapsili su u Doboju u Bosni i Hercegovini V. B., državljanina Crne Gore. Proverama je utvrđeno da je za njim Nemačka raspisala međunarodnu Interpolovu crvenu poternicu.
Večeras se u mestu Lovreć u Splitsko - dalmatinskoj županiji u Hrvatskoj dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a druga je lakše povređena.
U Tuzli u Bosni i Hercegovini je 3. oktobra u ulici Maršala Tita prijavljen slučaj pokušaja samoubistva, potvrđeno je iz Operativnog centra MUP-a Tuzlanskog kantona.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Ako volite domaće piroške, ali vam se ne čeka da kvasac odradi svoj posao, postoji mnogo brža varijanta. U ovom receptu kvasac nije potreban, jer se testo pravi uz pomoć kefira i malo sode bikarbone.
Pevačica Jelena Kostov iskritikovala je ljude koji konstantno kukaju kako nemaju vremena za određene stvari, pa je otkrila da ne voli da izlazi i da je njen muž srećan zbog toga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.