PUTIN DRŽI ČIZMU NA DUŠNIKU EVROPE I NEĆE JE SKLONITI! Britanci u panici, Severni tok 2 paralisao je ceo zapadni svet, a MAJKA SVIH BITAKA tek predstoji...
Podeli vest
Saga o Severnom toku 2, gasovodu između Rusije i Nemačke koji se proteže duž Baltičkog mora, zaglavljena je toliko dugo da je upoređena sa koferom na aerodromu bez ručke - nemoguće je ostaviti ga nemoguće je preneti ga
Većina likova – Žan-Klod Junker, Angela Merkel, Mateo Renci, Dejvid Kameron, Petro Porošenko – napustila je političku pozornicu. Samo jedan političar je preživeo celu priču: Vladimir Putin, ruski predsednik i gospodar zavadi pa vladaj, piše britanski Gardijan.
Čak jedanaest udruženja evropske industrije za koju je preko potrebna energija (od cementa, čelika preko đubriva do fabrike hartije) objavili su zajedničko saopštenje
22.12.2021
23:02
Prvi put najavljen 2015. godine, gasovod vredan 11 milijardi dolara (8,3 milijarde funti) u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gasproma koji podržava država izgrađen je za transport gasa iz zapadnog Sibira, udvostručavajući postojeći kapacitet gasovoda Severni tok 1 i održavajući toplinu 26 miliona nemačkih domova za pristupačnu cenu.
Ipak, jedina stvar koju ovaj gasovod nije, kako je tvrdila bivša nemačka kancelarka Merkel, jeste čisto komercijalni projekat. To ima ogromnu geostratešku posledicu, sa svakim inčom cevi vođenu političku i pravnu bitku.
Zaista, nekoliko inženjerskih projekata je pokrenulo toliko pitanja: restauracija post-sovjetskog carstva, klimatska kriza, američko maltretiranje Evrope, nemački emocionalni zagrljaj Rusije, zakonska ovlašćenja Evropske komisije, korporativno lobiranje, predviđanje energije i Gaspromov monopolistički model. Njegovi najžešći kritičari opisali su ga kao modernu izdaju u rangu pakta Molotov-Ribentrop iz 1939. godine.
Predajući Putinu takav potencijalni uticaj na evropsku energetsku bezbednost, tvrdi se, gasovod od 1.200 km ostavlja slobodnu Evropu na milost i nemilost. Ako Putin želi novu Jaltu, novo granično rešenje sa Evropom, onda su gas i zavisnost Evrope od ruskih rezervi postali sredstvo da se to postigne. Kritičari Severnog toka 2 kažu da se ne radi toliko o stvaranju dodatnih kapaciteta, koliko o zamenjivanju glavnog postojećeg puta za ruski gas u Evropu, koji prolazi kroz Ukrajinu.
Izgradnja gasovoda je završena u septembru nakon mnogih odlaganja i pravnih prepreka. Ali upravni odbor Gasproma sada čeka konačnu zakonsku dozvolu nemačkih regulatora da počne da šalje gas zahvalnim nemačkim potrošačima, ironičan je autor Gardijanovog članka. Ta dozvola je postala predmet ranih sukoba unutar nove nemačke koalicije, dodatno pojačanih Putinovim pretnjama suverenitetu Ukrajine koja se plaši da će je, zaobilazeći je, novi gasovod lišiti preko potrebnih tranzitnih taksi koje vrede čak 4 odsto njenog BDP-a.
Foto: Reuters
Kijev je takođe tvrdio da će gasovod povećati rusku kontrolu i udeo na evropskom tržištu gasa i stoga dati Putinu šansu da "stavi svoju čizmu na dušnik Evrope". Gasovod ima godišnji kapacitet od 55 milijardi kubnih metara - više od polovine od 95 milijardi kubnih metara gasa koje su Nemci potrošili do 2019.
Ukrajina je našla spremne saveznike za svoj cilj u Poljskoj, baltičkim državama, sa zakašnjenjem Italiji, Velikoj Britaniji i, što je kritično, Evropskoj komisiji. Lobiranje Kijeva dovelo je u decembru 2019. do uvođenja američkih sankcija u skladu sa Zakonom o zaštiti energije Evrope (PEESA). To je značilo da je izgradnja gasovoda obustavljena na godinu i po, pošto je izvođač radova u švajcarskom vlasništvu koji je postavljao gasovod odustao. Tolika je bila zabrinutost nemačke vlade da je u privatnom pismu od 7. avgusta 2020. Olaf Šolc, tadašnji ministar finansija, a sada nemački kancelar, predložio tadašnjem ministru finansija SAD Stivenu Mnučinu da Nemačka finansira izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Nemačkoj sa čak milijardu evra (856 miliona funti) u zamenu da SAD okončaju svoje ometanje Severnog toka 2. SAD su dugo lobirale za veći izvoz LNG-a u Nemačku.
Donald Tramp je odbio nemačku ponudu, rekavši Merkelovoj da mora da prestane da hrani zver. Na samitu NATO-a 2018. požalio se: "Nemačka će imati skoro 70 odsto svoje zemlje pod kontrolom Rusije sa prirodnim gasom. Reci mi, da li je to prikladno? Trebalo bi da se čuvamo Rusije i da Nemačka plaća milijarde i milijarde dolara godišnje Rusiji."
Foto: AP/Tanjug
Predsednik SAD Džo Bajden
U početku je pristup Bajdenove administracije bio kontinuitet, kopirajući čvrstu liniju koju je usvojio Tramp i pozivajući Evropu da ne bude ranjiva na ruske energetske ucene. Ali do maja, linija je omekšala. Nemačka diplomatija je bila na delu. Entoni Blinken, američki državni sekretar, odustao je 19. maja od sankcija izvršnom direktoru Severnog toka 2 Matijasu Varnigu i bliskom Putinovom prijatelju, objašnjavajući da želi da da vremena da diplomatija proradi. Do 7. juna Blinken je rekao da je naftovod svršen čin, a 21. jula, nedelju dana nakon sastanka sa Merkelovom u Beloj kući, Bajden je u potpunosti ukinuo sankcije kao oproštajni poklon za nju.
Prema sporazumu koji je Merkelova postigla sa Bajdenom, Nemačka je obećala da će nastojati da produži rusko-ukrajinski sporazum o tranzitu gasa na 10 godina, kao i da doprinese 175 miliona dolara novom zelenom fondu za Ukrajinu kako bi poboljšala svoju energetsku nezavisnost pomoću obnovljivih izvora energije.
Bajden je ovog proleća odlučio da da svoj nevoljni blagoslov naftovodu, upravo u vreme kada je Putin prvi put počeo da gomila trupe na granici Ukrajine. On je takođe dao zeleno svetlo u trenutku kada je nemačka partija Zelenih, koja se odlučno protivila gasovodu i odlučna da Nemačku povede u novom spoljnopolitičkom pravcu, uspela u anketama da postane najveća stranka uoči septembarskih izbora. Bilo je čudno vreme da Vašington pošalje porazni signal Analeni Berbok, liderki Zelene stranke, i ona se nije ustezala u kritikovanju Bajdenove odluke kao one koja će podeliti Evropu.
Bajden je takođe učinio malo da odbije ljute republikanske senatore koji podržavaju sankcije Gaspromu kao nužnost nacionalne bezbednosti. Senator Ted Kruz, republikanac iz Teksasa koji je autor zakona kojim se nalažu sankcije SAD za projekat gasovoda, odbacio je Bajdenovu logiku.
Kao odmazdu, Kruz je poslao pisma nemačkim firmama koje rade na projektu preteći sankcijama koje će uništiti njihove kompanije. Takođe je stopirao sve Bajdenove nominacije za visoke položaje u Stejt departmentu, ometajući američku diplomatiju. Ovaj potez doveo je više od 30 kandidata u neizvesnost, ostavljajući mnoge zemlje bez potvrđenih američkih ambasadora.
Bajdenova računica je bila razumljiva. Želeo je da popravi ograde sa Nemačkom i da traži njenu podršku nad Kinom. U tom procesu znao je da će uznemiriti Ukrajinu, ali, kao što je pokazao sa Aukusom - Indo-pacifičkim bezbednosnim paktom koji je isključio Francuze - Bajdenov tim za nacionalnu bezbednost je prilično voljan da odvrati saveznike u interesu fokusiranja na velikog strateškog konkurenta - Kine.
Nemački Zeleni su takođe bili duboko razočarani što je Stejt department progutao argument nemačkog diplomate da je gasovod nezaustavljiv.
Za to vreme, Frank-Valter Štajnmajer, nemački predsednik, na primer, brani projekat citirajući izreku Henrija Kisindžera da dobre diplomate traže dodirne tačke u spoljnoj politici „kako bi lošu sadašnjost pretvorile u bolju budućnost“. Bivši nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas, takođe iz SPD, predstavio je naftovod kao sredstvo za održavanje kontakta sa Rusijom. „Strategija spaljenih mostova“
Najveći entuzijasta bila je Manuela Švesig, premijerka Meklenburg-Zapadne Pomeranije, koja se više puta sukobljavala sa Zelenima. Naftovod dolazi do kopna u njenoj državi u morskoj luci Mukran, na samom severoistoku Rigena. Ona je bila vodeći zagovornik, slavi Dan Rusije svake godine i čak je osnovala fondaciju za zaštitu firmi od američkih sankcija, koja nosi naziv Fondacija za zaštitu klime i životne sredine. Švesigova lična popularnost nije narušena ovom podrškom za gasovod.
Najvažniji potencijalni saveznik Berbokove i Zelenih su Evropska komisija i zakon. Godinama su komisija i Gasprom bili u zavadi. Ruska kompanija je pokušala da izbegne regulatornu mrežu EU tvrdeći da se energetska direktiva iz 2019. ne primenjuje na gasovod. Gasprom je propao, a sada će nemačkom regulatoru zajedno sa EU trebati šest meseci da odluči da li gasovod ispunjava zakone EU. Druge kompanije su dobile dozvolu da iznesu svoj slučaj nemačkom regulatoru, uključujući ukrajinskog operatera gasne mreže GTSOU i poljskog PGNiG.
Čitav niz regulatornih zahteva EU o pristupu trećih strana, razdvajanju vlasništva i transparentnosti tarifa dolazi u igru. Razdvajanje zahteva da se vlasnici gasovoda razlikuju od dobavljača gasa koji teče u cevima, čemu se Gasprom protivi.
„Jasno je da se evropski energetski zakon takođe primenjuje na ovaj projekat, razdvajanje trgovine i transporta je jasno precizirano“, rekao je Sven Giegold, novi uticajni nemački državni sekretar za ekonomska pitanja u ministarstvu za klimatske promene.
U zemlji u kojoj je vladavina prava važna, Habek takođe vidi način da ubije projekat: „Cilj zakona je da spreče monopole i zavisnosti. Mreža i rad moraju biti odvojeni i za ovaj cevovod, a to nije slučaj. Pod poslednjom saveznom vladom je bio veliki politički pritisak da odobri Severni tok 2. Čak i tako, on nije u funkciji. Federalna agencija za mreže će proveriti dokumente u skladu sa zakonom – kako i treba”.
Čeka se majka svih pravnih bitaka, a u međuvremenu svoju sudbinu čeka kofer bez ručke, zaključuje Gardijan.
Rusija ima neiscrpne mogućnosti i resurse da ostvari ubedljivu pobedu nad Zapadom na način da se aktuelna kriza u odnosima dva pola moći završi potpunom kapitulacijom SAD i Evrope.
SAD će staviti Peking pred izbor između Rusije i Zapada po pitanju trgovine - zapadne kompanije moraju da spreče Moskvu da uvozi kritično važne komponente preko Kine, piše britanski list "Fajnenšal tajms".
Ruska odbrambena industrija spremna je da počne da proizvodi rakete srednjeg i kraćeg dometa koje su bile zabranjene sada nevažećim sporazumom sa SAD, saopštio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
04.07.2024
18:58
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Čak jedanaest udruženja evropske industrije za koju je preko potrebna energija (od cementa, čelika preko đubriva do fabrike hartije) objavili su zajedničko saopštenje
Ukrajinski vojnik je tokom borbe pokušao da iz zasede ubije dvojicu svojih saboraca, izjavio je za RIA Novosti mobilisani vojnik iz Kijevske oblasti, Aleksej Davidenko, koji je ranjen u tom incidentu, zarobljen, i kasnije uspešno operisan dva puta u Rusiji.
U Nikolajevu su se pojavili strani vojnici starosti oko 20 godina, izjavio je koordinator proruskog nikolajevskog pokreta otpora Sergej Lebedev za RIA Novosti.
Direktor Kancelarije Vlade Srbije za KiM Petar Petković oglasio se putem socijalne platforme X, putem koje je reagovao na sramne izjave Zdravka Ponoša o predsedniku Vučiću u tajkunskom mediju.
Pomoćnica ministra za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Sektoru za zaštitu osoba sa invaliditetom Biljana Barošević razgovarala je danas sa predstavnicima saveza Udruženja osoba sa invaliditetom o realizaciji zajedničkih aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta života osoba sa invaliditetom i njihovih porodica.
Ambasadorka Nemačke u Beogradu Anke Konrad izjavila je da je litijum potreban za zelenu tranziciju, kako bi se u oblasti saobraćaja smanjile štetne posledice po klimu, te da ta sirovina "mora biti raspoloživa".
Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar razgovarao je ovog petka sa građanima koji su se prijavili za sastanak sa ministrom, putem telefona istaknutog na sajtu Ministarstva zdravlja.
Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da je Srbija stub stabilnosti na Zapadnom Balkanu, i da svaku optužbu o drugačijim namerama Beograda treba apriori odbaciti kao lažnu vest, posebno kada takve tvrdnje dolaze od predstavnika privremenih institucija samouprave u Prištini.
Gost "Info jutra" Informer televizije bio je profesor sa Fakulteta političkih nauka dr Milan Petričković. On je komentarisao nemire u Turskoj, izazvane problemom sa sirijskim migrantima u toj zemlji.
Ministarstvo prosvete u saradnji sa Vladom Srbije donelo je niz mera u cilju unapređenja školskog sistema i smanjenja nasilja u školama. Ovu vest za Informer je komentarisao Darko Eger, direktor Aktiva novobeogradskih osnovnih škola, tokom gostovanja u "Info jutru".
Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta najavio je da bi deo opozicije mogao da donese alternativnu deklaraciju posvećenu obeležavanju navodnog genocida u Srebrenici. Lazović je osudio održavanje sednice Skupštine Srbije 11. jula jer je, kako kaže, to dan kada se obeležava sećanje na događaje u Srebrenici, a ne trenutak za usvajanje Svesrpske deklaracije. Na ovu šokantnu najavu reagovao je gost "Info jutra" publicista Darko Zlojutro.
Gost emisije "Info jutro" televizije Informer bio je Zoran Spasić iz Centra za bezbednost i međunarodnu politiku. On je komentarisao iskopavanje litijuma u Srbiji.
U višem javnom tužilaštvu u Zaječaru u 10 sati počelo je saslušanje svedoka u slučaju male Danke Ilić (2) koja je 26. marta nestala iz Banjskog Polja, a za čije ubistvo su osumnjičena dvojica radnika JKP "Vodovod" iz Bora, Dejan Dragijević i Srđan Janković.
Adnan Hot, vehabija iz Novog Pazara, uhapšen je i saslušan u Tužilaštvu za organizovani kriminal zbog podsticanja na terorizam. Pre hapšenja, duže vreme je na društvenim mrežama objavljivao klipove u kojima veliča Islamsku državu i poziva na ubijanje Jevreja.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je protiv dvojice policijskih službenika PS u Lučanima pokrenut disciplinski postupak za teške povrede službene dužnosti.
Igor Despotović (25) koji je uhapšen prošle subote u porodičnom stanu na Novom Beogradu nakon terirističkog napada ispred izraelske ambasade koji je izveo Miloš Salahudin Žujović (25), u školi bio usamljenik.
Miroslav Mimi Blažić (21) iz Piromana kod Obrenovca, poginuo je danas na gradilištu, kada je pao sa otprilike 6 metara visine, dok je nosio sigurnosni pojas.
Olimpijske igre održavaju se u Parizu od 26. jula do 11. avgusta, više od 10 hiljada sportista će u to vreme boraviti u glavnom gradu Francuske, a sada je poznato kakve uslove će imati za boravak.
Srpski fudbaler Strahinja Pavlović odličnim partijama na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu na sebe je skrenuo pažnju premijerligaša Brentforda, a sada se kao ozbiljan konkurent navodi i Milan!
Britanski "Dejli Mejl" piše da su "smešni šefovi na Bi-Bi-Siju" pobrkali raspored i da zbog toga niko u Britaniji nije mogao da vidi prvih 20 minuta meča Đokovića i Firnlija, a navijači su osuli drvlje i kamenje po ovom mediju, jer to nije prvi put da se ogreše o najboljeg igrača svih vremena.
Iako nam se neki razlozi za razvod braka čine bizarnim, kada malo "ragrebete" ispod površine, shvatićete da ništa nije tako naivno. Ova žena se razvela zbog toga što joj je muž godinama zatezao tegle, namerno, toliko da ona ne može da otvori.
Srećnih godina kada su nam sela bila puna žitelja dešavali su se mnogi interesantni događaji. Jedan od tih događaja jeste i krađa devojaka, jer su mnogi brakovi u selima upravo nastali na taj način.
Kafana u Aleksincu, u neposrednoj blizini bolnice u tom mestu, čija je vlasnica Jasmina Stanković (56), dokaz je da ugostiteljski objekti mogu da rade i sa cenama znatno nižim od onih koje obično viđamo, posebno u gradskim sredinama.
Pančevački osnovci koji nisu uspeli da upišu srednju školu u prvom roku imaju priliku danas do 15 sati da odnesu prijave za upis u srednje škole za drugi upisni krug.
Tročlani tim Naučno-tehnološkog parka u Novom Sadu (NTPNS) uspešno je testirao inovaciju koja spaja tehnologiju i gastronomiju – “štampajući” čokoladu uz pomoć 3D štampača!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.