AMERI I ZAPAD NAREDNIH 10 GODINA NE SMEJU UDARITI NA RUSIJU I KINU! Vojni eksperti jasni, ako krenemo na Moskvu ili Peking dobićemo "po glavi"!
Podeli vest
Tokom 2021. godini došlo je do suštinske promene u odbrambenoj i bezbednosnoj politici zapadnih zemalja, pre svega Velike Britanije. Povećava se budžet za digitalnu tehnologiju, veštačku inteligenciju i sajber ratovanje. Smanjuju se iznosi za tradicionalnije oružje i broj trupa
Sve to u trenutku kada se ruske snage gomilaju na ukrajinskim granicama, Moskva zahteva povlačenje NATO-a iz nekih svojih država članica, a Kina sve glasnije najavljuje ponovno preuzimanje Tajvana - silom ako je potrebno.
Šta će se dogoditi ako Sjedinjene Države imaju dva ratna poprišta sa kojima se suočavaju? Dva žarišta u isto vreme? Mogu li SAD ovo da podnesu?
25.12.2021
13:25
Činjenice na ležu
Mali, regionalni sukobi i dalje izbijaju širom sveta. Etiopija ima građanski rat, ukrajinski separatistički sukob ubio je preko 14.000 ljudi od 2014. godine, pobune u Siriji tinjaju, a Islamska država divlja delovima Afrike.
Ali kako izgleda budućnost ratovanja velikih sila i da li Zapad odgovara izazovima koji su pred nama?
Prvo, „budućnost ratovanja" je već tu. Mnogi aspekti velikog sukoba između Zapada i recimo Rusije ili Kine već su razvijeni, uvežbani i raspoređeni, piš eBBC.
Rusija je 16. novembra izvršila raketnu probu u svemiru, uništivši jedan od svojih satelita. Kina je tokom leta sprovela testove svojih naprednih hipersoničnih projektila, sposobnih da putuju mnogo puta većom brzinom od zvuka. Ofanzivni sajber napadi postali su redovna svakodnevna pojava, nešto poznato kao „ratovanje ispod praga".
Mišel Flurnoj je bila Pentagonova šefica za američku strategiju za vreme predsednika Bila Klintona i Baraka Obame. Ona veruje da je usredsređenost Zapada na Bliski istok u poslednje dve decenije omogućila njegovim protivnicima da iz sustignu u vojnom smislu.
- Mi smo zaista na strateškoj prekretnici gde mi - SAD, UK i naši saveznici - izlazimo iz 20 godina fokusiranja na borbu protiv terorizma i protiv pobunjenika, ratova u Iraku i Avganistanu, i shvatamo da sada imamo ozbiljnu konkurenciju velikih sila - rekla je ona.
Flurnoj tu misli na Rusiju i Kinu, koje su u Integrisanom pregledu britanske vlade opisane kao „akutna pretnja" i dugoročni „strateški rival" Zapadu.
- Dok smo mi bili fokusirani na širi Bliski istok, ove zemlje su se školovale na zapadnom načinu ratovanja. I počele su masovno da ulažu u čitav niz novih tehnologija - rekla je ona.
Mnogo toga je usmereno na sajber aktivnosti - napadi koji imaju za cilj podrivanje strukture zapadnog društva, uticaj na izbore, krađu osetljivih podataka. Ovo je daleko ispod praga ratovanja i veliki deo toga se može poreći. Ali šta ako sadašnje tenzije između Zapada i Rusije oko Ukrajine, ili između SAD i Kine oko Tajvana, prerastu u neprijateljstva? Kako bi to izgledalo?
- Mislim da bi se ovo odigralo veoma brzo i u velikoj meri bi se oslanjalo na informacioni domen - kaže Meija Nuvens, viši naučni saradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije (IICC) fokusirajući se na kinesko korišćenje podataka za vojnu prednost.
- Narodnooslobodilačka armija Kine izgradila je novu agenciju pod nazivom Strateške snage za podršku koja se bavi svemirom, elektronskim ratovanjem i sajber sposobnostima - rekla je ona.
Šta to znači u praksi?
Šta to znači u praksi? Pa, među prvim stvarima koje bi se desile u bilo kakvim sukobima bili bi masovni sajber napadi sa obe strane. Bilo bi pokušaja da se „zaslepi" drugi tako što bi se prekinule komunikacije, uključujući satelite, ili čak presecali vitalni podmorski kablovi koji prenose podatke.
U tom slučaju, najveća vojna opasnost je neplanirana eskalacija. Ako vaši sateliti ne komuniciraju i vaši planeri koji sede u svojim podzemnim komandnim bunkerima ne mogu da budu sigurni šta se dešava, onda je izuzetno teško kalibrisati sledeći potez.
Nuvens veruje da im to ostavlja izbor da odgovore na „minimalistički" ili „maksimalistički" način, što nosi rizik dalje eskalacije tenzija.
Jedan faktor koji će verovatno igrati glavnu ulogu u buducěem ratovanju je veštačka inteligencija - AI koja može značajno da ubrz nošenje odluka i vreme odgovora komandanta, omogućavajući im da obrađuju informacije mnogo brže.
Ovde SAD imaju kvalitativnu prednost u odnosu na svoje potencijalne protivnike i Flurnoj veruje da to može da smanji razliku u oblastima u kojima je Zapad brojčano nadjačan ogromnom veličinom kineske Narodnooslobodilačke armije.
- Jedan od načina da se povrati neka kvantitativna masa i da se zakomplikuje protivničko planiranje odbrane ili planiranje napada je uparivanje ljudi i mašina - kaže ona.
- Dakle, ako imate jednu platformu sa posadom koja može da kontroliše 100 bespilotnih platformi, onda počinjete da otkupljujete taj kvantitativni bilans.
Ali postoji jedna oblast u kojoj Zapad opasno zaostaje za Rusijom i Kinom. To su hipersonične rakete - super projektili koji mogu da lete bilo gde između pet i 27 puta većom brzinom od zvuka i nose ili konvencionalnu ili nuklearnu bojevu glavu.
Rusija je objavila uspešne testove svoje hipersonične krstareće rakete Cirkon, proglašavajući da može da pobedi bilo koju odbranu bilo gde u svetu.
Kineski Dong Feng 17, prvi put otkriven 2019. godine, nosi hipersonično klizno vozilo (HGV) koje može da manevriše kroz atmosferu sa gotovo nepredvidivom putanjom, što otežava presretanje.
Nedavno testiranje američkih sistema, sa druge strane, nije dobro prošlo. Dolazak ovog oružja u kineski arsenal sada tera Vašington da dvaput razmisli o odlasku u rat da bi odbranio Tajvan ako Kina odluči da izvrši invaziju na njega.
Ipak, upravo sada, na pragu 2022. godine, ruske snage koje se gomilaju na granici Ukrajine, iako svakako uključuju ofanzivne mogućnosti sajber i elektronskog ratovanja, uglavnom se sastoje od konvencionalnog oružja kao što su tenkovi, oklopna vozila i trupe - ista vrsta oružja i opreme koji bi bili raspoređen u slučaju da je Moskva odlučila da upadne u baltičke države.
Izazov zapadu, ali...
Velika Britanija je donela odluku da smanji svoje konvencionalne snage u korist ulaganja u novu tehnologiju. Franc-Štefan Gadi, specijalista za buduće ratovanje, veruje da će ovo sigurno doneti koristi za 20 godina, ali pre toga će postojati zabrinjavajući jaz.
- Mislim da ćemo imati veoma opasan period u narednih pet do 10 godina kada će doći do smanjenja tradicionalnog arsenala. Istovremeno, mnoge od ovih novih tehnoloških sposobnosti neće biti dovoljno zrele da zaista imaju operativni uticaj - rekao je on.
A u tih narednih pet do 10 godina mogli bismo da vidimo neke od najopasnijih izazova zapadnoj bezbednosti. Da li to znači propast? Flurnoj veruje da su rešenje dve stvari - bliske konsultacije i saradnja sa saveznicima i ulaganje na pravim mestima.
- Ako spojimo svoje umove i zaista investiramo u prave tehnologije, prave koncepte, i razvijamo ih brzinom i obimom, trebalo bi da budemo u stanju da sprečimo rat velikih sila - kaže ona.
- Trebalo bi da budemo u stanju da ostvarimo svoje ciljeve i da Indo-Pacifik, na primer, zadržimo slobodnim, otvorenim i prosperitetnim u budućnosti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Ostoja
pre 4 godine
Jeset ali i Kina i Rusija ne smeju u sledecih 10 godina da udare na Evropu i Ameriku, isto tako imaju lose da se provedu, to su reci ruskih generala....
Direktorka Nacionalne obaveštajne službe SAD, Tulsi Gabard, iznela je pred Kongresom procenu da Rusija i Kina ubrzano razvijaju raketne sisteme koji bi mogli da probiju ili zaobiđu američku protivraketnu odbranu.
Iran i dalje raspolaže sa više od 10.000 borbenih dronova i velikim brojem raketa skrivenih u planinskim skladištima do kojih SAD nemaju pristup, izjavio je ruski general Sergej Lipovoj za RBK.
Američke obaveštajne službe ukazuju da Kina možda priprema finansijsku pomoć, kao i rezervne delove i komponente za rakete za Iran, ali Peking do sada nije direktno učestvovao u sukobu, rekli su za CNN izvori upoznati sa situacijom.
Predsednik SAD Donald Tramp povukao se usred pretnji Teherana, nije bilo direktne ili indirektne komunikacije sa SAD, objavila je iranska novinska agencija Fars.
Poznati glumac Branislav Lečić u potpunosti je razobličio blokadere - kako su nastali, šta ih vodi i zbog čega su počeli da, kako je rekao, hlape i nestaju.
Propali košarkaš Vladimir Štimac, kom je u poslednjih godinu i po dana zanimanje postalo da bude ostrašćeni blokader i zgubidan, ponovo se oglasio na društvenoj mreži Iks, ovog puta povodom mitinga Srpske napredne stranke (SNS) u "Beogradskoj areni", održanog u subotu 21. marta.
Višečasovna i iznenadna poseta Aleksandra Vučića Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) pokazala je veliku ličnu hrabrost predsednika Srbije koji u svetu diplomatije i visoke svetske politike sigurno neće biti zaboravljen dugi niz godina i decenija.
Marko Kutijevac, student koji je voleo tuđe pare, podneo je ostavku na mestu "glavnog koordinatora" za Srem, dok je ujedno bio i vođa izbornog štaba u Kuli.
Povodom netačnih i neosnovanih tvrdnji odbornika pokreta Kreni–Promeni Željka Latasa o navodnoj nebrizi za osobe sa invaliditetom, Opštinski odbor Srpske napredne stranke Novi Beograd poručuje da građani zaslužuju istinu, a ne političke konstrukcije.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Evdokija Anđel prva je princeza stranog porekla na dvoru Nemanjića, kao i princeza proterana iz Srbije. Nazivali su je grešnom, neposlušnom, šugavom, a njen brak imao je sraman kraj.
Radoje Zvicer je odabrao Veljka Belivuka za saradnika ili podanika, ali se i Velja Nevolja "namestio" navodnom šefu "kavčana". A kako je i zašto sve počelo za Informer.rs objašnjava nekadašnji zamenik načelnika Uprave kriminalističke policije Dejan Radenković.
Teška saobraćajna nesreća desila se kod Sava centra kada je automobil udario u motor, a devojčica koja je bila na motoru je zadobila prelom kičme i rebara.
Ana Šeremetjeva koju u seriji "Katarina Velika" glumi Marina Mitrofanova preminula je u teškim mukama od velikih boginja i to neposredno pred svoje venčanje.
Zadrugarka Anita Stanojlović priznala je da sumnja da je ostala u drugom stanju sa Lukom Vujovićem, a uskoro će voditelj Milan Milošević doneti test za trudnoću.
Voditeljka Ivana Šopić otvoreno je govorila o najvećoj ljubavi, iznela mišljenje o Staniji Dobrojević, a potom se osvrnula i na estetske zahvate, kao i na Lunu Đogani.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar