DROBNJICKI: EVROPA SE PANIČNO BOJI NAGODBE RUSIJE I SAD! Setite se šta se događalo u Evropi kada je Donald Tramp postao predsednik!
Podeli vest
Evropske elite su nesrećne. Njihovi predstavnici pišu članke, daju izjave, ne prestajući da govore o potrebi da sami osiguraju svoju bezbednost - ako SAD prepuste NATO saveznike njihovoj sudbini
Obraćaju se direktno Vašingtonu. Sve se svodi na dva međusobno povezana zahteva: 1) da se evropska pitanja ne rešavaju bez Evrope; 2) da SAD ne ustuknu pred „agresivnom Rusijom" na koju treba pojačati pritisak.
Protivljenje pokretanju "Severnog toka 2" u velikoj meri je posledica ekonomskih interesa drugih zemalja, rekao je u intervjuu za "Handelsblat" šef Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, socijaldemokrata Mihael Rot
13.01.2022
18:22
Evropom se upravlja iz jednog centra. Često se ukazuje da je Brisel podređen i da njegovim akcijama diriguje Vašington. Ima u tome istine - Stari svet je zaista predao svoj suverenitet nadnacionalnim strukturama.
Te strukture imaju kancelarije u inostranstvu, u Vašingtonu, ali ne treba sve evropske antiruske demarše pripisivati nalozima iz Sjedinjenih Država.
Setite se šta se događalo u Evropi kada je Donald Tramp postao predsednik. Evropljani su složno nasrnuli na njega, tražeći da obeća da će nastaviti da „pumpa" NATO!
Traženo mu je i da se „zakune" da neće razgovarati sa Putinom iza njihovih leđa!
Sada Amerikanci imaju drugog predsednika, ali se situacija ponavlja. Umesto da pozdrave početak konstruktivnih rusko-američkih kontakata, lideri Starog sveta naterali su Vašington da proglasi „ni korak unazad".
Štaviše, Bajden se sumnjiči (ili se vešto pretvara da je tako) za isto za šta je optuživan Tramp - da će „predati" interese Zapada, da će pokleknuti pred Putinom i da neće štititi Evropu od „ruske agresije".
Bajden je meta kritike i kod kuće. Ali uglavnom iz redova republikanacaa, što je uobičajena unutaramerička igra sa nadmetanjem - koja se partija „oštrije drži prema Putinu".
Međutim, ovo sa druge strane Atlantika ima mali značaj. Štaviše, sada kada Evropljani, prema rečima šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, „ponovo imaju prijatelja u Beloj kući", u Briselu, Berlinu, Parizu i drugim prestonicama morali bi da do kraja veruju tom „prijatelju". Zato je pitanje: iz kog korena rastu sumnje?
Nedavno je Jens Stoltenberg zahtevao da Gruzija i Ukrajina budu primljene u NATO pod „posebnim uslovima", odnosno da se uradi nešto što bi u velikoj meri štetilo pregovorima Moskve i Vašingtona. Takođe nije propustio da da nekoliko saveta Bajdenu kako da „Putina postavi na mesto".
Jens je, u stvari, običan evropski političar. Radio je u Vladi Norveške, bio je premijer. Generalni sekretar NATO postao je 2014. godine. U septembru 2022. se povlači sa te funkcije. Toplo mesto u norveškoj centralnoj banci je već spremno za njega. Zašto bi on, zaboga, zahtevao da se „slomi Moskva", pa čak i mešao u planove Vašingtona?
Drugi primer je Analena Berbok, predstavnica Zelene stranke, nova ministarka spoljnih poslova Nemačke. Ona takođe zahteva „obuzdavanje", „kažnjavanje" i „izolovanje" Rusije. Šta je tu u pozadini?
Istina je, „Zeleni" treba da se suprotstave raznim velikim projektima poput Severnog toka 2. Ali gospođa Berbok bi morala znati da će Nemačka bez gasa morati da se vrati uglju i nuklearnoj energiji, a oboje je - naporima upravo „Zelenih" - bezmalo potpuno likvidirano. Međutim, nemačka Zelena stranka danas je jednostavno ogranak američke Demokratske partije, čiji lider sada pregovara sa Vladimirom Putinom i očigledno ne želi da ometa.
Stoga je pitanje: zašto se svađati sa svojim šefom?
Ponašanje establišmenta Starog kontinenta deluje potpuno nelogično. Jer, svaki ozbiljan sukob između SAD i Rusije prvenstveno će ugroziti Evropu, pa bi ona morala biti najzainteresovanija za deeskalaciju.
Neadekvatnost političara u Poljskoj, baltičkim državama i nekim drugim zemljama EU može se pripisati „urođenoj rusofobiji" i „istorijskim fobijama". Ali, šta je sa zapadnom Evropom, južnom i severnom?
U njihovom je interesu da se što više ublaži sukob, da prave kompromise, pa čak i ustupke Moskvi.
Zašto se danas postavljaju zahtevi da se Putinu ne ustupi ni pedalj ukrajinske zemlje? Ako je to plod straha od Rusije, onda je to neka vrsta bolno samoubilačkog i samoobmanjujućeg straha.
Malo je verovatno da je takav strah preplavio elitu Starog sveta.
Njeni lideri jesu ideologizovani, iskvareni, izopačeni, još su pogubili kontrolu nad mnogim stvarima. Ali, sigurno nisu poludeli.
Oni znaju kakvo je pravo stanje stvari. I, zato se ne plaše nikakve „ruske agresije". A i ne veruju u postojanje planova za porobljavanje Evrope.
Sve im je jasno i u slučaju Ukrajine i njene neizbežne budućnosti, ali ne po Bžežeinskom.
Sve u svemu, histerija počinje svaki put kada Bela kuća pokuša da se dogovori sa Kremljom i očigledno nije povezana sa „koncentracijom ruske oklopne tehnike" na granici „nezaležne (nezavisne) Ukrajine", niti sa „agresivnom suštinom Moskve".
Najmanje od kasnih 1940-ih, Evropa zavisi od globalnog finansijskog sistema razvijenog u Vašingtonu. Taj sistem, koji je postao garant evropskog prosperiteta, došao je u istom paketu sa NATO i sa američkim strateškim „kišobranom".
Maršalov plan i finansijske reforme sprovedene pod vođstvom monetarnih gurua iz Sjedinjenih Država, trgovinske preferencije na tržištu prekomorske supersile - sve je to bilo neodvojivo od obuzdavanja SSSR - od borbe protiv „opasnosti sa istoka".
Kasnije su se pojavile i nove injekcije.
Potom se i deo jugoistočne Azije, prvenstveno Kina, pridružio se onome što se zove međunarodna podela rada. Bilo je to od sredinom 1970-ih.
Ne samo američke, i evropske kompanije su počele da sele svoje proizvodne pogone u azijsko-pacifičke zemlje. Ekonomije zemalja Starog sveta počele su sve više da postaju „postindustrijske". Ovaj proces se samo ubrzao nakon pada gvozdene zavese.
A onda je počelo širenje NATO i EU na istok. Ta dva procesa tekla su gotovo istovremeno, sa malim zaostajanjem u vremenu, a ponekad i bez njega.
U to vreme je skoro sav prosperitet Zapada bio zasnovan na dužničkoj emisiji dolara. Nova valuta - evro - bila je samo dodatna kontura mašine za štampanje novca koja je pružala sve ono na šta su Evropljani već navikli.
A počeli su da se odvikavaju od teškog rada da bi sebi obezbedili hleb nasušni.
Pravilo je ostalo isto: finansijsko blagostanje dolazi sa strateškim kišobranom Sjedinjenih Država i NATO.
Nema potrebe da se ima svoj „kišobran" - nema potrebe da se Stari svet sam snabdeva dužničkim dolarom, ali je konstantna emisija početkom 2020-ih donela mnogo problema američkim Federalnim rezervama.
Onda se otvorilo pitanje: čemu NATO ako nema „ruske agresije"?
Sve dok je Evropa bila tampon zona između dve supersile tokom Hladnog rata - taj tampon je imao smisla. Rok trajanja mu je produžilo širenje EU i NATO na istok jer je povećavalo tržište i emisioni mostobran ujedinjenog Zapada.
Zapadu je preostalo da osvoji postsovjetski deo istoka, ali se Rusija oštro usprotivila takvom razvoju događaja.
Tako se ispostavlja: ako postoji „front" u Ukrajini (u Kazahstanu ili negde drugde) - to čuva ostatke evropskog prosperiteta, uspostavljenog posle Drugog svetskog rata. A ako - kao rezultat dogovora Moskve i Vašingtona - nestanu i front i potreba za tampon-zonom, onda ni Stari svet nema nikakvu svrhu.
Njegov deo će nesumnjivo biti potreban Alijansi demokratija koju gradi Bela kuća. Kina će uzeti nešto za sebe, ali to neće biti emisiono pripitomljavanje u američkom stilu, već banalno tehnološko i infrastrukturno-logističko potiskivanje.
Kini, međutim, neće biti potrebno onoliko koliko će Sjedinjenim Državama.
A potpuno je nejasno šta raditi sa stanovništvom koje će ostati bez emisione hranilice.
Ovo je pravi razlog što Stari svet ne voli doslednu deeskalaciju.
Naglašavam da ovo nije detant, ni otopljavanje i povratak globalnoj prošlosti 2000-ih, već deeskalacija - smanjenje rizika od rata uoči žestoke konkurencije Moskve, Vašingtona i Pekinga.
Ona Evropi preti potpunim uništenjem temelja njenog relativno udobnog postojanja. Strah od toga je realan - za razliku od „užasa ruske agresije".
Nemački kancelar Olaf Šolc, dok je obavljao funkciju nemačkog ministra finansija, planirao je da zaključi tajni dogovor sa Sjedinjenim Državama kako bi sprečio Vašington da uvede sankcije protiv gasovoda Severni tok 2, prenose mediji.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da debata aktuelnog i bivšeg predsednika SAD Džozefa Bajdena i Donalda Trampa nije među glavnim pitanjima dnevnog reda ruskog predsednika Vladimira Putina, postoje daleko važnije stvari kojima se on bavi.
Plan za rešavanje sukoba u Ukrajini, koji su predložili savetnici bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, mora da uzme u obzir situaciju na bojnom polju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
25.06.2024
12:39
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Protivljenje pokretanju "Severnog toka 2" u velikoj meri je posledica ekonomskih interesa drugih zemalja, rekao je u intervjuu za "Handelsblat" šef Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga, socijaldemokrata Mihael Rot
Ruska imovina zaplenjena od strane Zapada je verovatno izgubljena zauvek. Američki zakon sada daje predsedniku ovlašćenje da konfiskuje deo ili svu rusku suverenu imovinu, što je ranije mogao samo da zamrzne.
Večeras su na fasadama Palate predsednika Srpske i Narodne skupštine Srpske vidljive trobojke Srpske i Srbije s ciljem da se iz Banjaluke pošalje poruka da su Srbi iz Srpske i Srbije jedan narod.
Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je danas da su SAD i Srbija prošli kroz teška vremena, ali da sada oseća podršku naroda i prepoznaje da jedino zajedno mogu ići putem prosperiteta.
Završen je trojni sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za KiM Petrom Petkovićem sa delegacijama Evropske unije i Prištine, koji se održao u Briselu.
Član predsedništva Srpske Napredne Stranke Branislav Malović kaže da "posle propalog "svelitijumskog sabora" u Loznici na Vidovdan svakome u Srbiji je jasno da apsolutno ne postoji nijedan razlog da se ne krene dalje sa ovim projektom".
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas dvotrećinskom većinom Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda i zaključke na ovaj dokument sa Svesrpskog sabora u Beogradu.
Novinar i publicista Siniša Ljepojević i Igor Ivanović, pisac i publicista, bili su gosti "Info večeri" Informer televizije. Njih dvojica su komentarisali svojevrsnu smenu epoha u svetu, odnosno činjenicu da Zapad više nije dominantan faktor na planeti.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini ušla je u 860. dan. O situaciji na frontu, ali i o drugim aktuelnim svetskim temama, među kojima je su i parlamentarni izbori u Francuskoj, za Informer TV su govorili naučni savetnik profesor dr Dragan Petrović i Nikola Perišić iz Centra za društvena istraživanja u emisiji "Rat uživo".
Da li se Belorusija sprema za rat? Kome odgovara sukob ove države sa Zapadom? Odgovore na ova pitanja su za Informer davali analitičar Boško Vasiljević i nekadašnji dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžija tokom gostovanja u "Info danu".
Advokat i poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović bio je gost "Info dana" Informer TV. On je govorio o napadima opozicionih medija na njega, ali i o svojoj podršci eksploataciji litijuma u Srbiji.
Nekadašnji načelnik Odeljenja za krvne delikte MUP-a Srbije Žarko Popović Pop ocenio je danas povodom slučaja Danke Ilić da su materijalni dokazi izuzetno važni i da priznanje krivice bez dokaza ne znači ništa, kao i da će u ovom slučaju optužnica biti podignuta "na mišiće".
U Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal saslušan je M.D. iz Novog Pazara, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo javno podsticanje na izvršenje terorističkih dela.
Osim žene iz Aleksinačkog Bujmira kojoj je svinja nanela brojne ujede i prelome, zabeležen je još jedan napad svinje u aleksinačkom kraju, a ovoga puta je povređen muškarac iz sela Bovan.
Reprezentacija Turske poslednji je učesnik četvrtfinala Evropskog prvenstva, pošto je u izuzetno uzbudljivom meču u Lajpcigu savladala favorizovanu Austriju sa 2:1! Apsolutni heroj je štoper Merih Demiral, koji je bio dvostruki strelac!
Najbolji teniser svih vremena Novak Đoković (37) u utorak popodne uspešno je započeo takmičenje na trećem grend slemu u sezoni, Vimbldonu, a tokom večeri oglasio se na društvenim mrežama i poslao jaku poruku svojim navijačima!
Srpski teniser Novak Đoković uspešno je počeo pohod na titulu na Vimbldonu i na startu deklasirao Čeha Vita Koprivu sa 3:0 u setovima, a umesto da u dan kasnije odmori i pripremi se za sledećeg rivala on će izaći na još jedan megdan i to Niku Kirjosu.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković rutinski je izborio plasman u drugo kolo Vimbldona, pošto je u tri seta (6:1, 6:2, 6:2) savladao češkog igrača Vita Koprivu posle dva sata igre!
U Šapcu su formirani timovi za preliminarnu procenu štete posle nevremena koje je sinoć zahvatilo 13 naselja u ovom kraju. Oni će danas obići ova mesta i utvrditi razmere nepogoda.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.