IDEMO OVAKO, RUSIJA ĆE POVUĆI VOJSKU SA KRIMA, A AMERI ZATVORITI BONDSTIL I NAPUSTITI TEKSAS! Moskva skinula rukavice, poruke Vašingtonu su...
Podeli vest
Kao što SAD traže od Rusije da povuče vojsku sa Krima, tako Moskva može da zahteva od Vašingtona povlačenje trupa iz Teksasa. Ako Vašington traži povlačenje mirovnjaka iz Pridnjestrovlja, Rusija može zatražiti zatvaranje Bondstila na KiM i povlačenje trupa iz te južne srpske pokrajine
Tako je ruski ekspert Konstantin Sivkov prokomentarisao odgovor SAD i NATO-a na predloge Rusije o bezbednosnim garancijama, koje je objavio španski list „Pais".
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
02.02.2022
22:00
Ruska stručna javnost je saglasna u oceni da odgovori SAD i NATO-a nimalo ne izgledaju diplomatski i konstruktivno, jer se ignorišu ključni zahtevi Moskve, poput onog da se infrastruktura NATO-a vrati na granice iz 1997. godine.
Utisak je da se sva krivica za probleme u svetu, a koje izazivaju SAD i njihovi saveznici, jednostavno prebacuje na Rusiju. Takođe, stiče se utisak da je Zapad spreman na određene dogovore, ali pod uslovom da Rusija deeskalira situaciju u Ukrajini. Pred Moskvu se unapred stavljaju neprihvatljivi uslovi, pošto Rusija uopšte i ne stoji iza eskalacije u Ukrajini, već se, naprotiv, zalaže za poštovanje Minskih sporazuma, stabilizaciju situacije toj zemlji i očuvanje mira.
Konkretno, iz dokumenata sledi da su SAD i NATO ponudili Rusiji dijalog o kontroli naoružanja i merama za sprečavanje incidenata u zamenu za deeskalaciju u Ukrajini i povlačenje ruskih trupa i mirovnih snaga sa Krima, Pridnjestrovlja, Južne Osetije i Abhazije.
Ruski ekspert Konstantin Sivkov ističe da su takvi zahtevi neprihvatljivi i da treba poći od činjenice da je Krim deo Rusije, pa samim tim Moskva ne može da povuče vojsku sa svoje teritorije.
- Krim se prisajedinio Rusiji bez borbe, a na osnovu odluke žitelja Krima, koju su iskazali na referendumu na kome je više od 95 odsto stanovništva glasalo za povratak u sastav Rusiji. Dakle, apsolutno neadekvatni zahtevi - ističe Sivkov.
Ekspert podseća da su nakon oružane agresije Tbilisija na Chinvali u avgustu 2008. godine Abhazija i Južna Osetija dobile nezavisnost, koju su priznale Rusija i niz drugih zemalja, dok su ruski mirovnjaci uspeli da zaustave sukob u Pridnjestrovlju.
- Priznali smo Južnu Osetiju i Abhaziju, gde imamo svoje baze zasnovane na dogovoru o međusobnoj saradnji, dok samo u Pridnjestrovlju imamo mirovnjake… Zato sada i mi možemo da kažemo - hajde, mi ćemo povući trupe iz Pridnjestrovlja, iz Južne Osetije i Abhazije, ali vi obnovite Jugoslaviju u potpunosti. Povucite svoje trupe iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, sklonite trupe sa KiM, koje ste takođe bombardovali i čije ste separatiste naoružavali. Hajde, da počnemo od toga - ističe Sivkov.
Ekspert dodaje da bi povlačenje ruske vojske za narode Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije bilo izdaja.
„Tomahavci" u Evropi - direktna pretnja Rusiji
SAD su zahtevale da se ne objavi tekst odgovora o bezbednosnim garancijama, što je Rusija prihvatila, ali su se dva dokumenta na engleskom jeziku (odgovor Alijanse na četiri stranice i odgovor Vašingtona na pet stranica) pojavila u medijima, što je u ruskim političkim krugovima pokrenulo pitanje poštovanja diplomatske etike od strane SAD i NATO-a.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Prema jednoj od tačaka dokumenta, vrata za ulazak Ukrajine u NATO ostaju otvorena, što je za Rusiju neprihvatljivo, a ruski predsednik Vladimir Putin je ranije upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO stvorio opasnost od izbijanja vojnog sukoba između Rusije i Alijanse zbog Krima.
Osim toga, Vašington nije u potpunosti uzeo u obzir predloge ruske strane, a „spremnost" Zapada da razgovara o kontroli naoružanja je sporna, s obzirom da se i ranije postignuti dogovori ne sprovode.
Takođe, u dokumentu se navodi da su SAD spremne da razmotre mogućnost potpisivanja sporazuma sa Rusijom o bezbednosnim pitanjima od zajedničkog interesa. SAD i NATO su izjavili da će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog oružja u Istočnoj Evropi i da su SAD spremne na dijalog sa Rusijom o mehanizmu koji će omogućiti da se potvrdi nerazmeštanje krstarećih raketa „Tomahavk" u Rumuniji i Poljskoj, ali tek nakon dogovora sa saveznicima u bloku i pod uslovom da Rusija pristane na recipročne mere i uvid u svoje dve raketne baze.
Sivkov ocenjuje da je vojna inspekcija „dobra stvar" u kontekstu povećanja mera za izgradnju poverenja, ali ostaje problem što se protivraketni sistemi „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi za kratko vreme iz odbrambenih mogu pretvoriti u ofanzivne.
Još ako se ta infrastruktura pomeri dalje, ako se raketni sistemi SAD i NATO pojave u Ukrajini, onda će njihovo vreme leta do Moskve biti smanjeno na 7-10 minuta, a sa razmeštanjem hipersoničnog naoružanja - na pet.
- Da pojasnim, ako izvršimo proveru postojanja ili odsustva 'Tomahavka' na MK-41 u Rumuniji i Poljskoj, ostaje pitanje šta će se dešavati posle te provere, pošto je instaliranje 'Tomahavka' na te lansere pitanje od nekoliko sati. Dakle, mi smo pogledali, a oni su potom zamenili. Promena softvera se takođe brzo može rešiti. S druge strane, ako oni žele da pogledaju naše lansere 'Iskander' i uvere se kakve rakete koristi - neka izvole, ali ako žele da im pokažemo nešto ozbiljnije, onda mislim da to ne treba raditi", kaže Sivkov, podsećajući da je ranije i predsednik Rusije Vladimir Putin predlagao Alijansi da se izvrše provere i utvrdi pravo stanje sistema „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i raketa 9M729 u objektima u Kalinjingradu.
Strategija globalizma i pritisci na Rusiju
Govoreći o daljem razvoju događaja oko bezbednosnih garancija, Sivkov nije optimističan.
- Cela ova priča oko Ukrajine diktirana je isključivo unutrašnjom političkom situacijom u SAD i Evropi i u službi je te iste unutrašnje politike. S druge strane, to je strategija globalizma, globalnih sila. Dakle, sve dok snage koje sada dominiraju u SAD, a Bajden je instrument globalista, to će se nastaviti - kaže Sivkov.
Ekspert napominje da je još devedesetih godina prošlog veka, kao oficir ruskog Generalštaba, predvideo ove događaje i neminovnost takvog razvoja događaja, a potom je 2008. godine napisao članak „Karakter trećeg svetskog rata: kakav će on biti", u kome je sve to opisao, navodeći da je sukob između Rusije i SAD, odnosno NATO-a, neizbežan.
- Dakle, sve je predvidivo i sasvim sigurno - konfrontacija će se nastaviti. Ovo je geopolitika. Sve dok SAD ne uspostave kontrolu nad Rusijom vršiće pritisak na nju. Pokušavaće ili da je unište ili da preuzmu kontrolu, nema druge. Bez toga globalisti ne mogu uspostaviti globalni svet koji grade, kao što je i Klaus Švab napisao u svojoj knjizi - kaže Sivkov.
On napominje da bi takav razvoj događaja mogao da izostane ako dođe do političkih promena u Americi.
Sivkov ponavlja da će se konfrontacija Moskve i Zapada nastaviti i da samo jaka i osnažena Rusija to može zaustaviti. On podseća da su ogromne tenzije postojale i između Sovjetskog Saveza i Amerike, sve dok SSSR nije stvorio nuklearnu trijadu koja je primorala Amerikance da sednu za pregovarački sto.
- Tada je postojao plan 'Dropšot', koji je predviđao nanošenje nuklearnog udara na 300 sovjetskih gradova radi njihovog uništenja. U to vreme su stalno narušavali naše teritorijalne vazdušne granice - mi smo obarali američke avione, a Amerikanci naše, čak i u neutralnim vodama. Događale su se strašne stvari. Zatim je došlo do direktnog rata u Koreji između SAD i Sovjetskog Saveza. Kada je SSSR dostigao tu moć koju je imao sve se završilo, jer su oni savršeno razumeli da će SAD stradati od jednog udara Sovjetskog Saveza - rekao je Sivkov.
Foto: pixabay.com
Govoreći o daljim pregovorima Rusije sa SAD i NATO-om oko bezbednosnih garancija, ruski ekspert Andrej Kortunov ističe da Moskva neće „zalupiti vratima", ali istovremeno neće ni odustati od zahteva koje je iznela u svojim predlozima.
On takođe smatra i da neke od ideja iznete u odgovoru NATO-a i SAD zaslužuju pažnju, a to se pre svega odnosi na spremnost SAD da započnu dijalog sa Rusijom o kontroli naoružanja.
- To se, pre svega, tiče konkretnih pregovora, posebno u vezi sa moratorijumom na razmeštanje novih raketa srednjeg dometa od strane Rusije i SAD u Evropi, a takođe i pregovora o određenim vrstama vojnih aktivnosti između Rusije i NATO-a i oživljavanja Saveta Rusija-NATO. Sve ovo zaslužuje pažnju - smatra Kortunov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Kir Starmer je u pregovorima sa evropskim saveznicima o raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu, kako bi ublažili bezbednosne strahove američkog predsednika Donalda Trampa, i kako bi se suprotstavili rastućoj pretnji kineske i ruske vojske, saopštio je danas izvor iz britanske vlade.
Sjedinjene Američke Države u okviru bezbednosnih garancija za Kijev neće slati svoje trupe u Ukrajinu, ali bi mogle da koriste naoružanje raspoređeno na teritoriji NATO u slučaju kršenja primirja, piše britanski list Telegraf, pozivajući se na zvaničnike.
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Potpredsednica Vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović oštro je reagovala na izjavu pšoslanice SSP Jelene Spirić da su uzrok prekida u snadbevanju elekrtičnom energijom Elektromreže Srbije ističići da tako samo obmanjuje javnost i širi paniku.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar