IDEMO OVAKO, RUSIJA ĆE POVUĆI VOJSKU SA KRIMA, A AMERI ZATVORITI BONDSTIL I NAPUSTITI TEKSAS! Moskva skinula rukavice, poruke Vašingtonu su...
Podeli vest
Kao što SAD traže od Rusije da povuče vojsku sa Krima, tako Moskva može da zahteva od Vašingtona povlačenje trupa iz Teksasa. Ako Vašington traži povlačenje mirovnjaka iz Pridnjestrovlja, Rusija može zatražiti zatvaranje Bondstila na KiM i povlačenje trupa iz te južne srpske pokrajine
Tako je ruski ekspert Konstantin Sivkov prokomentarisao odgovor SAD i NATO-a na predloge Rusije o bezbednosnim garancijama, koje je objavio španski list „Pais".
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
02.02.2022
22:00
Ruska stručna javnost je saglasna u oceni da odgovori SAD i NATO-a nimalo ne izgledaju diplomatski i konstruktivno, jer se ignorišu ključni zahtevi Moskve, poput onog da se infrastruktura NATO-a vrati na granice iz 1997. godine.
Utisak je da se sva krivica za probleme u svetu, a koje izazivaju SAD i njihovi saveznici, jednostavno prebacuje na Rusiju. Takođe, stiče se utisak da je Zapad spreman na određene dogovore, ali pod uslovom da Rusija deeskalira situaciju u Ukrajini. Pred Moskvu se unapred stavljaju neprihvatljivi uslovi, pošto Rusija uopšte i ne stoji iza eskalacije u Ukrajini, već se, naprotiv, zalaže za poštovanje Minskih sporazuma, stabilizaciju situacije toj zemlji i očuvanje mira.
Konkretno, iz dokumenata sledi da su SAD i NATO ponudili Rusiji dijalog o kontroli naoružanja i merama za sprečavanje incidenata u zamenu za deeskalaciju u Ukrajini i povlačenje ruskih trupa i mirovnih snaga sa Krima, Pridnjestrovlja, Južne Osetije i Abhazije.
Ruski ekspert Konstantin Sivkov ističe da su takvi zahtevi neprihvatljivi i da treba poći od činjenice da je Krim deo Rusije, pa samim tim Moskva ne može da povuče vojsku sa svoje teritorije.
- Krim se prisajedinio Rusiji bez borbe, a na osnovu odluke žitelja Krima, koju su iskazali na referendumu na kome je više od 95 odsto stanovništva glasalo za povratak u sastav Rusiji. Dakle, apsolutno neadekvatni zahtevi - ističe Sivkov.
Ekspert podseća da su nakon oružane agresije Tbilisija na Chinvali u avgustu 2008. godine Abhazija i Južna Osetija dobile nezavisnost, koju su priznale Rusija i niz drugih zemalja, dok su ruski mirovnjaci uspeli da zaustave sukob u Pridnjestrovlju.
- Priznali smo Južnu Osetiju i Abhaziju, gde imamo svoje baze zasnovane na dogovoru o međusobnoj saradnji, dok samo u Pridnjestrovlju imamo mirovnjake… Zato sada i mi možemo da kažemo - hajde, mi ćemo povući trupe iz Pridnjestrovlja, iz Južne Osetije i Abhazije, ali vi obnovite Jugoslaviju u potpunosti. Povucite svoje trupe iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, sklonite trupe sa KiM, koje ste takođe bombardovali i čije ste separatiste naoružavali. Hajde, da počnemo od toga - ističe Sivkov.
Ekspert dodaje da bi povlačenje ruske vojske za narode Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije bilo izdaja.
„Tomahavci" u Evropi - direktna pretnja Rusiji
SAD su zahtevale da se ne objavi tekst odgovora o bezbednosnim garancijama, što je Rusija prihvatila, ali su se dva dokumenta na engleskom jeziku (odgovor Alijanse na četiri stranice i odgovor Vašingtona na pet stranica) pojavila u medijima, što je u ruskim političkim krugovima pokrenulo pitanje poštovanja diplomatske etike od strane SAD i NATO-a.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Prema jednoj od tačaka dokumenta, vrata za ulazak Ukrajine u NATO ostaju otvorena, što je za Rusiju neprihvatljivo, a ruski predsednik Vladimir Putin je ranije upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO stvorio opasnost od izbijanja vojnog sukoba između Rusije i Alijanse zbog Krima.
Osim toga, Vašington nije u potpunosti uzeo u obzir predloge ruske strane, a „spremnost" Zapada da razgovara o kontroli naoružanja je sporna, s obzirom da se i ranije postignuti dogovori ne sprovode.
Takođe, u dokumentu se navodi da su SAD spremne da razmotre mogućnost potpisivanja sporazuma sa Rusijom o bezbednosnim pitanjima od zajedničkog interesa. SAD i NATO su izjavili da će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog oružja u Istočnoj Evropi i da su SAD spremne na dijalog sa Rusijom o mehanizmu koji će omogućiti da se potvrdi nerazmeštanje krstarećih raketa „Tomahavk" u Rumuniji i Poljskoj, ali tek nakon dogovora sa saveznicima u bloku i pod uslovom da Rusija pristane na recipročne mere i uvid u svoje dve raketne baze.
Sivkov ocenjuje da je vojna inspekcija „dobra stvar" u kontekstu povećanja mera za izgradnju poverenja, ali ostaje problem što se protivraketni sistemi „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi za kratko vreme iz odbrambenih mogu pretvoriti u ofanzivne.
Još ako se ta infrastruktura pomeri dalje, ako se raketni sistemi SAD i NATO pojave u Ukrajini, onda će njihovo vreme leta do Moskve biti smanjeno na 7-10 minuta, a sa razmeštanjem hipersoničnog naoružanja - na pet.
- Da pojasnim, ako izvršimo proveru postojanja ili odsustva 'Tomahavka' na MK-41 u Rumuniji i Poljskoj, ostaje pitanje šta će se dešavati posle te provere, pošto je instaliranje 'Tomahavka' na te lansere pitanje od nekoliko sati. Dakle, mi smo pogledali, a oni su potom zamenili. Promena softvera se takođe brzo može rešiti. S druge strane, ako oni žele da pogledaju naše lansere 'Iskander' i uvere se kakve rakete koristi - neka izvole, ali ako žele da im pokažemo nešto ozbiljnije, onda mislim da to ne treba raditi", kaže Sivkov, podsećajući da je ranije i predsednik Rusije Vladimir Putin predlagao Alijansi da se izvrše provere i utvrdi pravo stanje sistema „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i raketa 9M729 u objektima u Kalinjingradu.
Strategija globalizma i pritisci na Rusiju
Govoreći o daljem razvoju događaja oko bezbednosnih garancija, Sivkov nije optimističan.
- Cela ova priča oko Ukrajine diktirana je isključivo unutrašnjom političkom situacijom u SAD i Evropi i u službi je te iste unutrašnje politike. S druge strane, to je strategija globalizma, globalnih sila. Dakle, sve dok snage koje sada dominiraju u SAD, a Bajden je instrument globalista, to će se nastaviti - kaže Sivkov.
Ekspert napominje da je još devedesetih godina prošlog veka, kao oficir ruskog Generalštaba, predvideo ove događaje i neminovnost takvog razvoja događaja, a potom je 2008. godine napisao članak „Karakter trećeg svetskog rata: kakav će on biti", u kome je sve to opisao, navodeći da je sukob između Rusije i SAD, odnosno NATO-a, neizbežan.
- Dakle, sve je predvidivo i sasvim sigurno - konfrontacija će se nastaviti. Ovo je geopolitika. Sve dok SAD ne uspostave kontrolu nad Rusijom vršiće pritisak na nju. Pokušavaće ili da je unište ili da preuzmu kontrolu, nema druge. Bez toga globalisti ne mogu uspostaviti globalni svet koji grade, kao što je i Klaus Švab napisao u svojoj knjizi - kaže Sivkov.
On napominje da bi takav razvoj događaja mogao da izostane ako dođe do političkih promena u Americi.
Sivkov ponavlja da će se konfrontacija Moskve i Zapada nastaviti i da samo jaka i osnažena Rusija to može zaustaviti. On podseća da su ogromne tenzije postojale i između Sovjetskog Saveza i Amerike, sve dok SSSR nije stvorio nuklearnu trijadu koja je primorala Amerikance da sednu za pregovarački sto.
- Tada je postojao plan 'Dropšot', koji je predviđao nanošenje nuklearnog udara na 300 sovjetskih gradova radi njihovog uništenja. U to vreme su stalno narušavali naše teritorijalne vazdušne granice - mi smo obarali američke avione, a Amerikanci naše, čak i u neutralnim vodama. Događale su se strašne stvari. Zatim je došlo do direktnog rata u Koreji između SAD i Sovjetskog Saveza. Kada je SSSR dostigao tu moć koju je imao sve se završilo, jer su oni savršeno razumeli da će SAD stradati od jednog udara Sovjetskog Saveza - rekao je Sivkov.
Foto: pixabay.com
Govoreći o daljim pregovorima Rusije sa SAD i NATO-om oko bezbednosnih garancija, ruski ekspert Andrej Kortunov ističe da Moskva neće „zalupiti vratima", ali istovremeno neće ni odustati od zahteva koje je iznela u svojim predlozima.
On takođe smatra i da neke od ideja iznete u odgovoru NATO-a i SAD zaslužuju pažnju, a to se pre svega odnosi na spremnost SAD da započnu dijalog sa Rusijom o kontroli naoružanja.
- To se, pre svega, tiče konkretnih pregovora, posebno u vezi sa moratorijumom na razmeštanje novih raketa srednjeg dometa od strane Rusije i SAD u Evropi, a takođe i pregovora o određenim vrstama vojnih aktivnosti između Rusije i NATO-a i oživljavanja Saveta Rusija-NATO. Sve ovo zaslužuje pažnju - smatra Kortunov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Norveški ministar odbrane Tore Sandvik predstavio je mapu sveta posmatranu iz arktičkog ugla, jer upravo preko ovog dela sveta ruske rakete imaju najkraći put do SAD.
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
Smene direktora i urednika u medijima koji posluju u okviru “Junajted grupe” izazvale su pravu histeriju jedino u beogradskim redakcijama N1 i sličnih medija, dok se redakcije ovih medija u Sarajevu i Zagrebu ovom temom gotovo i ne bave.
Nemački list Berliner cajtung objavio je da bi gasovodi „Severni tok“ mogli ponovo da budu pokrenuti uz direktno učešće Sjedinjenih Američkih Država, što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio još u decembru 2024. godine u ekskluzivnom intervjuu za Informer televiziju.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić, pozvao je građane da mu dostave podatke o protivzakonitim radnjama tužilaca među kojima je Zagorka Dolovac, Mladen Nenadić i Branislav Lepotić.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izjavio je danasi da se neće dozvoliti da neko kamenuje i vređa vladike srpske crkve, da sprečava gradnju hramova i slobodu bogosluženja, kao ni da proglašava ideologiju važnijom od srpskog identiteta i interesa, od vekovnih tradicija i svetinja.
Video snimak čiji je glavni akter propali političar Sergej Trifunović u kom nekadašnji predsednik Pokreta slobodnih građana govori o cenzuri Aleksandre Subotić, smenjene direktorke tajkunskih medija koji posluju unutar “Junajted grupe”, ponovo je postao aktuelan nakon što je obelodanjeno da će nova uprava voditi medije poput N1, Nove, Radara i Danasa.
U emisiji Exatlon Specijal bivša učesnica Exatlona Tijana Jović, otkrila je kako su je takmičari ogovarali iza leđa i da joj je smetalo što joj se niko nije direktno obratio.
Prethodne sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam da li je rektor Vladan Đokić i dalje poželjan za studente blokadere, kako van reflektora izgleda voditeljka Maja Nikolić, da li je političarka u pokušaju Biljana Đorđević uspela da sebe predstavi kao "ženu iz naroda", kuda šetaju najpoznatiji najbolji drugari naše javne scene - Čedomir Jovanović i Aleksandar Kos…
Narodni poslanik Nebojša Bakarec i državni sekretar Adam Šukalo gostujući u Info jutru komentarisali su sinoćni napad na sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve u Novom Sadu.
U Ulici Dositeja Obradovića ispred broja 33 u Mokrinu pred više od stotinu posmatrača, a i navijača, odigrala se ljuta borba između Kobre Svemirca i Kasijusa Kleja!
Od aprila na putevima u Srbiji stupa na snagu važna novina za sektor transporta – svi kamioni teži od 3,5 tone moraće da imaju ugrađen TAG uređaj za elektronsku naplatu putarine.
U centru Kačareva, gde ovogodišnja Slaninijada ulazi u samu zaršnicu, jedna zanimljiva fotografija privukla je pažnju. Reklo bi se, ništa neobićno, vide se dva saobraćajna znaka, ali...
Devojčica (14) iz Ulcinja, identifikovana je kao osoba koja je stajala iza lažne dojave da je u Osnovnoj školi "Maršal Tito" u tom gradu postavljena bomba.
Sinoć se na magistralnom putu Zaječar - Knjaževac dogodila saobraćajna nesreća u u kojoj su učestvovali pogrebno vozilo iz Zaječara, firme ''Venac'' i teretno vozilo Vojske Srbije.
Katarina Velika je u 18. veku vodila privatnu prepisku sa Volterom, Didroom i drugim filozofima tog doba, prenoseći ideje prosvetiteljstva i promovišući reforme u Rusiji.
Nakon što je doživela seksualno zlostavljanje Aleksandra Janković, glumica koja je imala zapaženu ulogu u seriji "Selo gori, a baba se češlja" poželela je da se ubije.
Film "Biće novih leta" premijerno stiže 24. februara, a glumica Tamara Krcunović ističe da je njena junakinja Senka zbog opsesije letovanjem izgubila bliskost sa porodicom.
Vraća se "Igra prestola", serija koja je osvojila svet rušeći pravila televizije pričajući političku drama u kostimu srednjeg veka, ali sada priča o Gvozdenom prestolu dobija pozorišnu adaptaciju koja će publiku ponovo povesti put Vesterosa.
Kandidat u "Pinkovim zvezdama" Mirnes Muslim ispričao je kako Zorica Brunclik nije došla u emisiju zbog zdravstvenih problema i poželeo joj brz oporavak.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar