Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: "Ne marširajte na Moskvu". Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize. Na sreću američki saveznici u Evropi, pre svega Nemačka, ne odobravaju daljnju eskalaciju. Hoće li tazum prevladati
Univerzitetski profesor i politikolog Srđa Trifković napisao je kolumnu u kojoj opisuje odnose Rusije i zapadnih zemalja, prvenstveno članica NATO-a. Ukazuje na nepravedne optužbe na račun Rusije i neracionalan strah koji šire lideri zapadnih zemalja povodom trenutne situacije na rusko-ukrajinskoj granici. Analizu prenosimo u celini!
Ili ne čitaju, ili hoće kataklizmu
Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: "Ne marširajte na Moskvu", rekao je feldmaršal Bernard Montgomeri u Domu lordova 1962. godine, dodajući da su to mnogi pokušali, od Napoleona, do Hitlera.
Ovo je kontekst u kojem se mora sagledati i najnovija kriza u vezi sa Ukrajinom. Važno je napomenuti da je današnja Ukrajina bila glavno bojno polje u Petrovom ratu protiv Šveđana, uključujući i posljednju bitku kod Poltave, hiljadu milja od Stokholma i pet stotina od Moskve vazdušnom linijom. U Ukrajini je i Hitler vjerovatno izgubio jedinu šansu da stigne do Moskve pre zime, odlučivši u avgustu 1941. da oslabi napad grupe armija Centar preusmjeravajući dijee njene oklopne grupe na jug da zauzmu Kijev.
Nakon raspada SSSR-a, zapadne granice Rusije bile su dobro fiksirane na istoku od mjesta gde su stajale na kraju Petrove vladavine, prije 300 godina. I tako je bilo sve dok su bivše sovjetske republike ostale izvan vojne i političke strukture koju predvode SAD oličene u NATO-u.
Sve se promjenilo odlukama administracija u Vašingtonu - počevši od Bila Klintona. NATO se proširio na istok, a što je bio dio globalne strategije, a što se moglo vidjeti i na primjeru napada na Srbiju u martu 1999. Taj događaj je bio prekretnica u Moskvi u proceni američkih strateških namjera. Godinama kasnije, na pitanje da li je do pada rusko-američkih odnosa došlo zbog Krima ili Sirije, Vladimir Putin je odgovorio: "Mislite na Jugoslaviju. Tada je počelo".
Nova dinamika
Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize i oko Ukrajine. Nakon puča 2014. godine, a koji je pokrenuo Zapad dovodeći na vlast tvrdolinijašne nacionaliste u Kijevu, Putin nije bio spreman za sveopšti sukob. Pripajanje Krima je bio iznuđeno, u suštini odbrambeni potez. Obnovljeni izgledi da se Ukrajina pridruži NATO-u i da se zapadne rakete rasporede duž ruske jugozapadne granice stvorile su novu dinamiku. Moskva je odlučila da je druga ukrajinska kriza u jednoj godini previše. Prošlog decembra Putin je na skupu vojnih zvaničnika jasno poručio da Rusija "nema prostora za povlačenje". Takođe je rasporedio trupe u blizini granice, negirajući bilo kakve planove za invaziju. Putinova namjera je da skrene pažnju Bajdenove administracije na njegov zahtjev za obavezujućim setom bezbjedonosnih garancija sa Zapada.
Putin želi obećanje da neće biti daljeg širenja NATO-a na istok i da će ofanzivni raketni sistemi biti uklonjeni sa ruskih granica. Njihovo raspoređivanje smanjilo bi vrijeme upozorenja na rakete koje dolaze u Moskvu na samo pet do sedam minuta. Rusija bi sigurno odgovorila postavljanjem svojih novih hipersoničnih projektila na brodove tik izvan američkih teritorijalnih voda.
Ruski planovi za neutralnu Ukrajinu sugerišu da niko nikome ne treba da prijeti, a ako se jedna strana osheća ugroženom, treba uložiti ozbiljan napor u dobroj namjeri da se pronađe rješenje. Ako ovo bude odbijeno, Rusija će, naravno, vjerovatno uvesti određene protivmjere.
U sedmicama koje dolaze situacija će se verovatno razvijati na jedan od dva načina. Manje verovatan scenario je da Vašington ne shvati ruske brige za ozbiljno te da pokušaju uvući Putina u novu rundu produženih, ali besmislenih razgovora. Državni sekretar Entoni Blinken se nada da bi novi razgovori na kraju mogli dovesti do deeskalacije, ali bez ikakvih značajnih ustupaka Moskvi. To bi bilo pogubno za Putinov kredibilitet u zemlji i inostranstvu.
Za razliku od neodlučnog odgovora na krizu na Majdanu 2013-2014, Putin je ovog puta precizno odmjerio svoje mogućnosti prije nego što je iznio svoje uslove. Odgovor Rusije mogao bi čak uključiti i raspoređivanje nuklearnih projektila srednjeg dometa u enklavi Kalinjingrad, čime bi se većina evropskih zemalja NATO-a stavila u lak domet.
Kontramjere
Diplomatska promena u ovoj geopolitičkoj igri bi bila potpisivanje odbrambenog saveza s Kinom, verovatno popraćeno zajedničkim pomorskim demonstracijama na Karibima. Raskid ugovora o nafti i gasu sa svim zemljama koje se pridruže sadašnjim ili predloženim budućim sankcijama Moskvi bio bi paralelna demonstracija ekonomske moći. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rusi bi mogli biti ti koji će na neodređeno vrijeme suspendovati projekt gasovoda "Sjeverni tok 2" umjesto da dozvole novom agresivnom njemačkom ministru spoljnjih poslova da ga koristi kao politički adut.
Ruske kontramere bi mogle omogućiti nekim osobama u Vašingtonu da se ponovo utvrde. Jedan od njih je direktor CIA Vilijam Barns, koji je služio u Moskvi kao ambasador i navodno je skeptičan prema trenutnoj tvrdoj liniji administracije. U ovom trenutku, međutim, u Americi dominiraju jastrebovi neznalice. Jedan od tih jastrebova je i bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane Eveldžn Farkas, koja je 11. januara napisala da se SAD moraju pripremiti za rat s Rusijom zbog Ukrajine.
Na sreću pokazalo se da američki saveznici u Evropi očigledno nerado odobravaju daljnju eskalaciju. Nemačka je 22. januara isključila isporuke oružja Ukrajini. Za sada. Što je još važnije, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je EU da izradi novi bezbjedonosni plan koji će pomoći u ublažavanju tenzija s Rusijom, dodajući da postoji "bitna potreba da Evropa potvrdi svoj suverenitet". Takve manifestacije evropskog opreza bi konačno mogle podstaknuti ključne kreatore američke politike da se povuku s ruba.
Tragedija američko-ruskih odnosa je u tome što dvije sile nemaju nespojive interese one vrste koji su rat učinili gotovo neizbježnim između Atine i Sparte, Rima i Kartage, Osmanlija i Grka ili Burbona i Habsburgovaca. Sa neokonzervativno-neoliberalne tačke gledišta, međutim, nema boljeg načina da se osigura trajna dominacija SAD u Evropi od podrivanja rusko-njemačkog približavanja, što bi trebalo biti logično i može biti obostrano korisno.
Poriv Vašingtona da izazove i suprotstavi Rusiju je racionalno neobjašnjiv. Ove dvijee zemlje mogu i treba da budu prirodni saveznici. Sadašnje ludilo je u suprotnosti sa interesima američkog naroda i ima potencijal da uništi ostatke zajedničke evropske civilizacije na obe obale Atlantika. Takav ishod bi se svidio samo neprijateljima Zapada.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Evropska komisija reagovala je na tvrdnje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da su isporuke presretačkih projektila iz partnerskih zemalja smanjene tri puta, poručivši da Kijev sam mora da definiše i dostavi spisak vojne opreme koja mu je potrebna.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je posetio kompaniju sportske opreme "Sportex" u Arilju, gde je obišao pogone i razgovarao sa zaposlenima i vlasnikom firme Draganom Simovićem.
Mateja Nikolić, glavni blokader na Pravnom fakultetu u Nišu, kog protivnici blokaderi iz Niša zovu "gej nasilnik", pohvalio se da letuje ni manje ni više nego u Albaniji.
Ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije i lider SPS-a Ivica Dačić podelio je na društvenim mrežama fotografiju i poruku koje su izazvale salve reakcija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je meštanima Zeoke da ne brinu zbog obećanja o izgradnji rzavske vode i puta, ističući da će lično preuzeti odgovornost za realizaciju projekta.
Sutra, 12. avgusta, na nebu iznad Srbije dolazi do šok prizora koji se neće ponoviti decenijama, jer će doći do delimično pomračenja Sunca koje će biti vidljivo golim okom uz pravu zaštitu.
U ovom trenutku se preko Panonske nizije premešta oslabljeni hladni front, koji će u narednim danima doneti pad temperature, dok će padavine biti lokalnog karaktera.
Kompanija NIS donirala je 40 tona goriva Sektoru za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije želeći da pruži svoj doprinos angažovanju vozila i mehanizacije u gašenju požara u našoj zemlji.
Likvidacije izvršene snajperskim naoružanjem u Srbiji i regionu predstavljaju potpis profesionalaca i najčešće su povezane sa obračunima visokopozicioniranih članova organizovanih kriminalnih klanova.
Uprava policije, u saradnji sa Državnim tužilaštvom, proverava više od 50 stranih državljana, među kojima su dominantno državljani Ukrajine, kao i Moldavije i Slovačke, a koji su juče zatečeni u jednoj većoj kući u podgoričkom naselju Mareza, gde je pronađena i veća količina sofisticirane digitalne opreme, uređaja i novca.
Perete kosu uveče i budite se sa spljoštenom, naelektrisanom frizurom koja se već do podneva masti? Možda problem nije u šamponu ni u tvrdoj vodi, već u tome kada perete kosu.
Prošle godine, Xiaomi 17 Pro i Xiaomi 17 Pro Max su lansirani u Kini i nikada nisu stigli van domaćeg tržišta kompanije, međutim, prema novom izveštaju, situacija će se promeniti ove godine.
Bivša rijaliti učesnica Ava Karabatić oglasila se na svom Instagram profilu, nakon što je juče, kako tvrdi, pretrpela nasilje od strane svog verenika i otkrila svoje dalje planove.
Tajna savršenog tena Jelena Karleuše tokom letnjih dana krije se u jednom triku - ona bira fluoroscentne kupaće kostime, a mi smo za vas izabrali njene najjače modele i top izdanja.
Influencerka Ivana Slipčević, poznatija kao Tačkasta Mara, ponovo je uspela da usija društvene mreže serijom fotografija koje su za kratko vreme izazvale lavinu reakcija.
Pevačica Zorana Pavić svojevremeno je prošla kroz jedan od najtežih perioda u životu, kada se, vođena željom da publici priredi veliki koncert, zadužila do te mere da je upala u ozbiljne finansijske probleme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.