Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: "Ne marširajte na Moskvu". Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize. Na sreću američki saveznici u Evropi, pre svega Nemačka, ne odobravaju daljnju eskalaciju. Hoće li tazum prevladati
Univerzitetski profesor i politikolog Srđa Trifković napisao je kolumnu u kojoj opisuje odnose Rusije i zapadnih zemalja, prvenstveno članica NATO-a. Ukazuje na nepravedne optužbe na račun Rusije i neracionalan strah koji šire lideri zapadnih zemalja povodom trenutne situacije na rusko-ukrajinskoj granici. Analizu prenosimo u celini!
Ili ne čitaju, ili hoće kataklizmu
Pravilo jedno, na prvoj stranici knjige o ratu, glasi: "Ne marširajte na Moskvu", rekao je feldmaršal Bernard Montgomeri u Domu lordova 1962. godine, dodajući da su to mnogi pokušali, od Napoleona, do Hitlera.
Ovo je kontekst u kojem se mora sagledati i najnovija kriza u vezi sa Ukrajinom. Važno je napomenuti da je današnja Ukrajina bila glavno bojno polje u Petrovom ratu protiv Šveđana, uključujući i posljednju bitku kod Poltave, hiljadu milja od Stokholma i pet stotina od Moskve vazdušnom linijom. U Ukrajini je i Hitler vjerovatno izgubio jedinu šansu da stigne do Moskve pre zime, odlučivši u avgustu 1941. da oslabi napad grupe armija Centar preusmjeravajući dijee njene oklopne grupe na jug da zauzmu Kijev.
Nakon raspada SSSR-a, zapadne granice Rusije bile su dobro fiksirane na istoku od mjesta gde su stajale na kraju Petrove vladavine, prije 300 godina. I tako je bilo sve dok su bivše sovjetske republike ostale izvan vojne i političke strukture koju predvode SAD oličene u NATO-u.
Sve se promjenilo odlukama administracija u Vašingtonu - počevši od Bila Klintona. NATO se proširio na istok, a što je bio dio globalne strategije, a što se moglo vidjeti i na primjeru napada na Srbiju u martu 1999. Taj događaj je bio prekretnica u Moskvi u proceni američkih strateških namjera. Godinama kasnije, na pitanje da li je do pada rusko-američkih odnosa došlo zbog Krima ili Sirije, Vladimir Putin je odgovorio: "Mislite na Jugoslaviju. Tada je počelo".
Nova dinamika
Nezasitna želja NATO-a da se širi prema istoku dovela je do krize i oko Ukrajine. Nakon puča 2014. godine, a koji je pokrenuo Zapad dovodeći na vlast tvrdolinijašne nacionaliste u Kijevu, Putin nije bio spreman za sveopšti sukob. Pripajanje Krima je bio iznuđeno, u suštini odbrambeni potez. Obnovljeni izgledi da se Ukrajina pridruži NATO-u i da se zapadne rakete rasporede duž ruske jugozapadne granice stvorile su novu dinamiku. Moskva je odlučila da je druga ukrajinska kriza u jednoj godini previše. Prošlog decembra Putin je na skupu vojnih zvaničnika jasno poručio da Rusija "nema prostora za povlačenje". Takođe je rasporedio trupe u blizini granice, negirajući bilo kakve planove za invaziju. Putinova namjera je da skrene pažnju Bajdenove administracije na njegov zahtjev za obavezujućim setom bezbjedonosnih garancija sa Zapada.
Putin želi obećanje da neće biti daljeg širenja NATO-a na istok i da će ofanzivni raketni sistemi biti uklonjeni sa ruskih granica. Njihovo raspoređivanje smanjilo bi vrijeme upozorenja na rakete koje dolaze u Moskvu na samo pet do sedam minuta. Rusija bi sigurno odgovorila postavljanjem svojih novih hipersoničnih projektila na brodove tik izvan američkih teritorijalnih voda.
Ruski planovi za neutralnu Ukrajinu sugerišu da niko nikome ne treba da prijeti, a ako se jedna strana osheća ugroženom, treba uložiti ozbiljan napor u dobroj namjeri da se pronađe rješenje. Ako ovo bude odbijeno, Rusija će, naravno, vjerovatno uvesti određene protivmjere.
U sedmicama koje dolaze situacija će se verovatno razvijati na jedan od dva načina. Manje verovatan scenario je da Vašington ne shvati ruske brige za ozbiljno te da pokušaju uvući Putina u novu rundu produženih, ali besmislenih razgovora. Državni sekretar Entoni Blinken se nada da bi novi razgovori na kraju mogli dovesti do deeskalacije, ali bez ikakvih značajnih ustupaka Moskvi. To bi bilo pogubno za Putinov kredibilitet u zemlji i inostranstvu.
Za razliku od neodlučnog odgovora na krizu na Majdanu 2013-2014, Putin je ovog puta precizno odmjerio svoje mogućnosti prije nego što je iznio svoje uslove. Odgovor Rusije mogao bi čak uključiti i raspoređivanje nuklearnih projektila srednjeg dometa u enklavi Kalinjingrad, čime bi se većina evropskih zemalja NATO-a stavila u lak domet.
Kontramjere
Diplomatska promena u ovoj geopolitičkoj igri bi bila potpisivanje odbrambenog saveza s Kinom, verovatno popraćeno zajedničkim pomorskim demonstracijama na Karibima. Raskid ugovora o nafti i gasu sa svim zemljama koje se pridruže sadašnjim ili predloženim budućim sankcijama Moskvi bio bi paralelna demonstracija ekonomske moći. Na kraju, ali ne i najmanje važno, Rusi bi mogli biti ti koji će na neodređeno vrijeme suspendovati projekt gasovoda "Sjeverni tok 2" umjesto da dozvole novom agresivnom njemačkom ministru spoljnjih poslova da ga koristi kao politički adut.
Ruske kontramere bi mogle omogućiti nekim osobama u Vašingtonu da se ponovo utvrde. Jedan od njih je direktor CIA Vilijam Barns, koji je služio u Moskvi kao ambasador i navodno je skeptičan prema trenutnoj tvrdoj liniji administracije. U ovom trenutku, međutim, u Americi dominiraju jastrebovi neznalice. Jedan od tih jastrebova je i bivši zamjenik pomoćnika ministra odbrane Eveldžn Farkas, koja je 11. januara napisala da se SAD moraju pripremiti za rat s Rusijom zbog Ukrajine.
Na sreću pokazalo se da američki saveznici u Evropi očigledno nerado odobravaju daljnju eskalaciju. Nemačka je 22. januara isključila isporuke oružja Ukrajini. Za sada. Što je još važnije, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je EU da izradi novi bezbjedonosni plan koji će pomoći u ublažavanju tenzija s Rusijom, dodajući da postoji "bitna potreba da Evropa potvrdi svoj suverenitet". Takve manifestacije evropskog opreza bi konačno mogle podstaknuti ključne kreatore američke politike da se povuku s ruba.
Tragedija američko-ruskih odnosa je u tome što dvije sile nemaju nespojive interese one vrste koji su rat učinili gotovo neizbježnim između Atine i Sparte, Rima i Kartage, Osmanlija i Grka ili Burbona i Habsburgovaca. Sa neokonzervativno-neoliberalne tačke gledišta, međutim, nema boljeg načina da se osigura trajna dominacija SAD u Evropi od podrivanja rusko-njemačkog približavanja, što bi trebalo biti logično i može biti obostrano korisno.
Poriv Vašingtona da izazove i suprotstavi Rusiju je racionalno neobjašnjiv. Ove dvijee zemlje mogu i treba da budu prirodni saveznici. Sadašnje ludilo je u suprotnosti sa interesima američkog naroda i ima potencijal da uništi ostatke zajedničke evropske civilizacije na obe obale Atlantika. Takav ishod bi se svidio samo neprijateljima Zapada.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Mađarska poslanica u Evropskom parlamentu Žužana Borvendeg optužila je ukrajinske vlasti da su prevarile novu vladu u Budimpešti – obećale su proširenje prava Mađara u Zakarpatju, dobile popuštanje Mađarske prema Kijevu, a zatim, prema njenim rečima, nastavile da ograničavaju prava nacionalnih manjina.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruski naučni uređaj LPDE-CE8 biće postavljen na kinesku svemirsku letelicu Čang’e 8, koja bi 2028. trebalo da krene ka južnom polu Meseca, čime Rusija dobija mesto u jednoj od ključnih kineskih misija za pripremu buduće lunarne istraživačke stanice.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić obratila se javnosti, nakon što su blokaderi objavili nove pretnje predsedniku Srbije Aleksandaru Vučiću.
Nenad Milanović, glavni finansijer blokaderske liste i vlasnik blokaderskog portala "Izlaz" objavio je video-snimak na kojem otvoreno, najsočnijim psovkama i pretnjama silovanjem, šalje poruku svim pristalicama vlasti i neistomišljenicima.
Dvojica pripadnika takozvane kosovske policije, koji su brutalno premlatili Nenada Raškovića iz sela Dren, skandalozno su vraćena na posao posle samo mesec dana lažne suspenzije!
Stefan Simić, funkcioner Pokreta slobodnih građana, očigledno nema nameru da čeka ni izbore, ni volju Beograđana, ni rezultate glasanja. Ovaj blokader je svoju političku budućnost već zacrtao, pa je za sebe rezervisao fotelju ni manje ni veš nego kao gradonačelnika Beograda!
Blokaderska tužiteljka Bojana Savović na jednoj od blokaderskih tribina ogolila svu nepismenost, neznanje i prazne priče kojima lažni studenti mesecima zamazuju oči javnosti.
Član Srpske napredne stranke Goran Karadžić oglasio se na svom Fejsbuk profilu emotivnom i izuzetno snažnom porukom podrške predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Prvi dan u Dominikani takmičari Exatlona započeli su raznoliko, a dok su se Strahinja i Nemanja odmah bacili na trening Boris je meditirao od rane zore.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Na svega 15 kilometara od centra Užica, u selu Stapari, pre dve večeri snimljeno je mladunče medveda na putu!? Uplašeno od farova automobila, pobeglo u žbunje, a vozač i njegov saputnik nisu uspeli da vide da li se u blizini nalazila i njegova majka.
Nova geofizička merenja egipatskih istraživača ukazuju da se ispod čuvene Tutankamonove grobnice u Dolini kraljeva možda kriju skriveni hodnici i prostorije.
Malog psa Žuću kojeg je, najverovatnije, bezdušni vlasnik bacio sa mosta u Savu, spašen je u dramatičnoj akciji koju je organizovao veliki ljubitelj životinja.
Prava drama odigrala se u Solinu nakon što je policijska stanica u subotu uveče dobila uznemirujuću dojavu o pucnjavi, a kasniji pretres objekta koji koristi muškarac (60) otkrio je zabranjeni arsenal koji je osumnjičeni držao u potpunoj tajnosti.
Protiv D. J. iz Bijelog Polja podneta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici na štetu supruge i sina.
Irena Jovanović pridružuje se Ivon Jafali u novoj sezoni emisije "Mi danas" na Tanjug TV i K1 televiziji, gde će zajedno pratiti i analizirati događaje koji oblikuju političku i društvenu svakodnevicu.
Legendarni srpski glumac Petar Božović otvorio je dušu i bez ikakve zadrške govorio o svom trnovitom životnom putu, teškom detinjstvu obeleženom ratnim traumama, siromaštvu, ali i veličanstvenoj glumačkoj karijeri koja ga je uvrstila u red najvećih velikana našeg glumišta.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Voditeljka i pevačica Nives Celzijus ponovo je privukla veliku pažnju javnosti najnovijom fotografijom u bikiniju koju je podelila na svom Instagram profilu.
Pevačica Vesna Vukelić Vendi više od dve decenije bila je jedno od zaštitnih lica Šabačkog vašara, ali je pre dve godine prekinula saradnju sa organizatorima nakon žestokog sukoba.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.